Na današnji dan, prije 40 godina, sovjetski pilot lovca ušao je u povijest kružeći oko Zemlje i postavši tako prvim čovjekom u Svemiru. Juri Gagarin, prvi čovjek u svemiru. | Juri Gagarin prvi je čovjek koji je uhvatio čitavu sliku Zemlje nakon što je proveo 88 minuta u orbiti. Pratili su ga milijuni, zabrinuti hoće li njegova letjelica Vostok preživjeti užareni povratak kroz atmosferu. Dvadesetsedmogodišnji pilot sovjetskih zračnih snaga preživio je put, spustivši se nepredviđeno padobranom kraj Saratova. Njegov odbor za doček bio je krajnje skroman. Naime, dočekali su ga samo jedna žena i djevojčica, koje su mu dopustile da upotrijebi telefon kojim je javio bazi mjesto spuštanja.
Sovjeti od Lenjingrada do Petropavlovskoga proslavili su vijest o Gagarinu koji je poletio više (315 kilometara od Zemlje) i brže (29 000 kilometara na sat) od ikoga ranije. Čovjekov san o letenju Svemirom postao je stvarnost. Prijenos današnje proslave obljetnice može se pratiti uživo na web stranici live.yurisnight.net.
Prva posada space shuttlea: Bob Crippen lijevo, i John Young. |
Letovi u Svemir: od nadmetanja do suradnje
Gagarin je poletio u Svemir na vrhuncu Hladnoga rata. Većina onih koji su ga slijedili na tom putu bili su Sovjeti i Amerikanci. Plovili su svemirskim šetnjama, postavili stijegove na Mjesecu i izgradili svemirske postaje, igrajući svoje uloge u međunarodnom nadmetanju. Međutim, oni koji su posjetili Svemir, najčešće su se vraćali s bitno oslabljenim nacionalizmom. "Divio sam se ljepoti našeg planeta. Ljudi svijeta, pokušajmo zaštititi i osnažiti tu ljepotu, a ne je uništiti", rekao je jednom Gagarin. Kako je vrijeme prolazilo, bivši neprijatelji postizali su mirovna partnerstva iznad neba, a takav je trend dostigao vrhunac otvaranjem međunarodne postaje Alpha.
Polijetanje space shuttlea Kolumbija, 12. travnja 1981. |
Alpha ne bi nikada bila izrađena bez space shuttleova, od kojih je prvi, Columbia, poletio 12. travnja 1981. Prvi puta zamišljeni 1970-ih, shuttleovi su trebali biti više puta iskoristive svemirske letjelice koje bi gradile svemirske postaje na putu prema Marsu. Ipak, kada se 1980-ih shuttle pojavio, postavljeni su mu skromniji ciljevi.
Space shuttle Challenger. | U NASA-i su se nadali da će shuttleovi polijetati jedanput-dvaput. Međutim, planove im je poremetila tragična nesreća, gubitak shuttlea Challenger i sedam astronauta 1986. godine. Tri preostala shuttlea vremenom su vraćena u službu, a pridodan im je i novi, Endeavour, koji je izrađen iz rezervnih dijelova.
Astronaut popravlja Hubble Space Telescope, prosinac 1993. | Suhttleovi su u svojoj povijesti načinili zadivljujuć posao prenijevši više od 600 putnika i preko 1000 tona tereta. Sveukupno, flota je provela u Svemiru dvije i pol godine u više od 100 letova. Posade shuttleova pristale su uz svemirske postaje Alphu i Mir, popravile Hubble Space Telescope, lansirale bespilotne letjelice za proučavanje planeta i testirale učinke Svemira na biljke, životinje i ljude.
Svemirska postaja Mir. | NASAje utrošla oko milijardu dolara na nasljednika shuttleova, ali je program propao, što znači da će shuttleovi biti aktivni još nekoliko desetljeća. Stoga Agencija namjerava u idućih 5 godina obnoviti čitavu flotu. Neke su letjelice već opremljene novim dijelovima, uključujući malenu staklenu kabinu koja pojednostavljuje letenje i senzore na motorima koji mogu predvidjeti potencijalne probleme. |