TUZLA - TUZLARIJE NET
       
Utorak 19.3.2024       
Tuzlarije
Tuzlarije
Tuzlarije
Tuzlarije
    
Tuzlarije
  
   
  TZ VIJESTI - VIJESTI IZ MINUTE U MINUTU - TOP VIJESTI 24 SATA - TUZLARIJE - BILTEN GRADA - BILTEN KANTONA - OBRAZOVANJE - FORUM
 











ŽIV LUK SAR ZEN TUZ
zrak.ekoakcija.org






ON LINE KORISNICI - 48

Users in Chat
TUZLARIJE CHAT

Tuzlarije



Islam i teror
Zločin pod krinkom vjere
Mora se, u ovom času, jasno kazati da li je teror u današnjem svijetu vezan samo za islam i jesu li ti zločini i njihovi počinioci odista ukorijenjeni u islamu. Na pitanje moramo odgovoriti hitno, ali i krajnje objektivno i ozbiljno. Ne samo zbog islama, kao jedne velike svjetske duhovne tekovine i pokreta koji djeluje već gotovo petnaest stoljeća i koji danas obuhvata gotovo milijardu i po ljudi u svijetu, nego prije svega zbog onoga što može iz cijele te situacije da proizađe

itanje koje smo u nadnaslovu ovog članka naznačili traži hitan odgovor. Razlog ove hitnosti sastoji se u činjenici da je, u ime islama i islamskih interesa, počinjen veoma veliki zločin, kako po obimu, tako još više po smislu i posljedicama tog čina. Radi se o zločinu od 11. 09. 2001. godine. Tada je izvršen napad otetim avionima, koje su vodili samoubilački piloti, a koji su se obrušili na trgovački centar u New Yorku i na zgradu Pentagona u Washingtonu, obje prepune ljudi. Ovi zločini, izvedeni u ime obrane islamskih interesa, kako su to rekli oni koji su ta djela time posredno priznali, akutno su doveli u žižu interesiranja svjetske javnosti upravo pitanje o odnosu islama i terora, a posljedično i o odnosima različitih segmenata danas dosta razgranate strukture islama i raznih njegovih segmenata i pokreta koji se javljaju unutar njega, među kojima ona ekstremna fundamentalistička vahabitska, ili njena talibanska modifikacija, igraju ključnu ulogu.

Glavna duhovna posljedica je prihvaćanje Huntingtonove teze o nužnom sukobu civilizacija i kvalifikaciji islama kao nosioca one civilizacije koja se nalazi u radikalnom sukobu sa zapadnokršćanskom civilizacijom. Islam se time želi uvesti u taj sukob s kojim bi trebao započeti treći milenij naše ere i nakon čega bi nastala neka nova era za cijeli svijet. Zbog činjenice da ovi događaji nose potencijal sveopće opasnosti, pa i opasnosti jednog novog velikog rata, pitanje o odnosu islama i terora je urgentno, a odgovor na njega mora biti veoma ozbiljan, utemeljen u poznavanju islama i njegove suvremene situacije i krajnje objektivan, tj. lišen svih ideologijskih, mitologijskih, nehistorijskih i političkih, dakle subjektivističkih i krajnje sumnjivih interpretacija, a osobito onih koje pojave i tendencije izražene u nekim segmentima složene islamske situacije, prenose na islam u cjelini ili koje zamjenjuju posljedice za uzroke, stvarajući potpuno iskrivljenu sliku stvarnosti. Mora se jasno kazati jesu li ovi zločini i njihovi počinioci odista ukorijenjeni u islamu ili su oni samo jedna krajnja i po tome i za sam islam štetna pojava, kao što su štetne slične pojave koje su se javljale ili se još uvijek javljaju i unutar drugih nekih religija. Na pitanje moramo, dakle, ako je to moguće, odgovoriti hitno, ali i krajnje objektivno i ozbiljno. Ne samo zbog islama, kao jedne velike svjetske duhovne tečevine i pokreta koji djeluje već gotovo petnaest stoljeća i koji danas obuhvaća gotovo milijardu i pol ljudi u svijetu, nego prije svega zbog onoga što može iz cijele te situacije da proizađe, kao i zbog toga što je cijelo to pitanje već odavna natopljeno ideologijskim sadržajima, prožeto raznim suprotstavljenim političkim i ekonomskim interesima i što je predmet brojnih spekulacija i manipulacija. Pitanje u cjelini, zapravo, glasi: Da li islam, kao vjera, kao sistem vjerozakona i običaja, te kao tradicija koje se pridržavaju vjernici, tj. muslimani, ali i kao sistem mišljenja o pitanjima smisla i značenja ljudskog života na zemlji i zadacima čovjeka na ovom svijetu, podrazumijeva ili podržava teror i nasilje nad ljudima u ime vjerskih ili vjerom samo pokrivenih i prikrivenih profanih ciljeva?

Problem sofisticiranog terora Odgovor na ovo pitanje, nadamo se, pružio bi nam osnovu da lakše i bolje sagledamo problem koji danas zaokuplja svijet, a koji se zove pojava masovnog i veoma sofisticiranog terora kojeg neke grupe ljudi, pod okriljem borbe za islamske interese, provode u svijetu, a koji je u svom užasnom vidu i obimu koji nije nitko mogao predviđati, došao do izraza 11. septembra u New Yorku i Washingtonu, tj. u srcu Sjedinjenih Američkih Država. Dakle, jednostavnije, traži se odgovor na pitanje: ima li u samom islamu, kao vjeri koja je jedan od bitnih duhovnih elemenata koji izgrađuju moderni svijet, temelja za teror i, ako ga ima, u čemu se on sastoji? Da li se taj temelj sastoji u samom islamu, tj. u onim shvaćanjima koja čine srce islamske vjere, ili se on sastoji u nekim krivim interpretacijama istog, ili je pojava vezanja islama sa terorom kao načinom ostvarenja tobožnjih islamskih ciljeva i zaštite islamskih interesa, proizvod jedne složene svjetske situacije u kojoj više faktora, pa i onih koji nisu islamski, ali dodiruju islamski svijet, vjeru i interese, igra ulogu i omogućava ovakav stjecaj okolnosti kakav se dogodio u pojavi islamskog terora ili terora u ime interesa islama. Mora se, u ovom času, jasno kazati da li je teror u današnjem svijetu vezan samo za islam i javlja li se on kao njegov izraz ili njegova pojava utemeljena u nekim karakteristikama suvremene civilizacije i samo je projicirana i to u ovom konkretnom slučaju, na islamski svijet, posredstvom djelovanja jedne ekstremne vjerske sljedbe koja se u javlja u današnjem islamu.

Naime, cijeli ovaj slučaj bilo bi mnogo lakše tretirati kada bi se on na jasan način i logično izolirao od islamskog ogrtača koji se ne sastoji samo u retorici nego i u određenom stanju u islamskom svijetu, kakav je on danas i kakav će biti još dugo vremena. Tada bi pojava Al-Ka`ide ili Osame bin Ladena, te raznih oblika i verzija islamskog fundamentalizma i njegove interpretacije džihada, kao jednog uporišnog tradicijskog elementa mišljenja i ponašanja muslimana u svijetu, bila mnogo lakša. Problem bi se sveo na čisti i nepatvoreni masovni terorizam, na goli zločinački čin, u kojem slučaju bi suprotstavljanje takvom činu bilo mnogo lakše primljeno u cijelom svijetu i osobito unutar jedne veoma masovne vjerske populacije, a to su muslimani u svijetu, kojih ima veoma mnogo i koji su raspoređeni na najvažnijim strateškim tačkama svjetske scene, te čija reakcija, na svaku akciju koja implicira odnos prema islamu u cjelini, jeste neizvjesna i može biti veoma dalekosežna po mir u svijetu i stabilnost odnosa koji, mada ni danas nisu najbolji, ali ipak nisu ni najgori i pokazuju tendenciju ka smirivanju. Kao nužnu posljedicu, ovakav način traženja odgovora na pitanje o odnosu islama i terora, ima i potrebu da se sagleda sama scena islamskog svijeta. Nužno je da se vidi struktura, interesi i način ponašanja, te problemi onog što se naziva islamski svijet, a što predstavlja izraz koji pokriva jednu veoma difuznu strukturu različitih društava i država.

Islamski svijet kao zajedničku crtu ima, zapravo, jedino činjenicu da je islam onaj duhovni pokret i duhovni okvir koji dominira u tom svijetu, na isti način na koji kršćanstvo dominira u jednom drugom svijetu, budizam u trećem, a brahmanizam u četvrtom itd. Taj svijet ima zajedničke i brojne probleme nastale zbog nedovršenosti unutarnjih procesa u njemu samom. Problemi ovog svijeta nastaju i zbog razlika u stupnju opće i specifične razvijenosti i etabliranosti procesa transformacije tradicionalnih islamskih društava u moderna demokratska društva i zbog činjenice da su ti procesi uveliko bili neprirodni i modificirani dubokim intervencijama u njih koje su dolazile iz drugih svjetova i zbog drugih interesa, a ne zbog interesa samog tog svijeta. Naravno, da je time stvorena izvjesna dublja napetost između onog što uvjetno možemo nazvati islamski svijet i onog što se javlja kao historijski korespondent tom svijetu. To je nekada bio otvoreni krstaški antiislamski svijet, zatim je to bio svijet nametanja kolonijalnih odnosa, pa, najzad, svijet koji nosi proces integracije svijeta kao cjeline u koji na adekvatan način, ali način koji odgovara njemu, treba da uđe i islamski svijet ili ono što tako možemo, u nekom općem smislu, imenovati.

Urgentna svestrana modernizacija Sva ta pitanja moraju biti predmet interesa i u svjetlu analize njihovog značenja i odraza unutar islamskog svijeta mora se tražiti odgovor za naše pitanje. Jer, valja imati na umu jednu bitnu činjenicu, a to je da islamski svijet ne samo da nije, nego niti može, a niti smije biti predmet bilo kakvog izjednačavanja sa terorizmom, niti je moguće i razumno ulaziti u interpretacije koje bi implicirale sukob neislamskog i islamskog svijeta kao nužnu i historijski uvjetovanu formu odnosa historijskih svjetova, tj. on ne može da se kvalificira, ne samo kao aktualni nego i kao potencijalni protivnik onome što danas najrazvijeniji zapadni svijet i osobito Amerika, sa sobom nosi. Otpor integraciji svijeta na temeljima demokracije i usvajanja zajedničkih civilizacijskih normi koje važe za sve, bio bi za islamski svijet fatalan i u suprotnosti sa interesima ostvarenja temeljnih zasada islama. Zbog toga nisu opravdani pokušaji unutar islama da se procesi integracije svijeta na temeljima tekovina modernog demokratskog i civilizacijskog razvoja zaustave i da se islamski svijet izolira ili suprotstavi takvim procesima, kao što nisu opravdani pokušaji nekih zapadnih političara i teoretičara, u stvari zapadnokršćanskih fundamentalista, da se islam u cjelini, sa svim svojim ogromnim civilizacijskim, kulturnim i moralnim dostignućima kvalificira kao kontekst koji je nesposoban za razvoj demokratskih odnosa i suradnju u budućem svijetu.

Naprotiv, islamski svijet ima urgentnu potrebu svestrane modernizacije i adekvatnog uključenja u svjetsku cjelinu, kao što novi integrirani svijet ne bi mogao biti ni unutarnje, a to znači po vrijednostima koje nosi, niti vanjski, tj. kao tvorevina sposobna za normalan život, ako ne bi u sebi inkorporirao islam i islamski svijet kao civilizacijsko-kulturnu vrijednost i nužni sadržajni moment budućeg svijeta mira i suradnje ljudi, naroda, kultura i država. Islam i islamski svijet su za to zainteresirani i imaju potencijal za takav razvoj u temeljima svoje duhovnosti i shvaćanjima uloge čovjeka u svijetu, kako je ona formulirana u osnovnim dokumentima islama kao vjere. Naravno, islamski svijet očekuje da će to uključenje uvažavati relevantnost islamske duhovnosti za izgradnju jednog budućeg svijeta multilateralnosti, tj. istovremene i harmonične egzistencije historijski i duhovno različitih svjetova koji su u uzajamnoj suradnji i međusobnom obogaćivanju, tj. suradnje u slobodi, a, što je najvažnije, i jednakosti svih zemalja i kultura unutar svijeta kao cjeline. Islam je neporecivo i konačno činjenica našeg svijeta i to na način kojim se moraju priznati ne samo njegova prava nego i visoke duhovne, moralne i kulturne vrijednosti koje on sa sobom nosi.

Stoga je, pored ozbiljnosti i objektivnosti, za našu analizu i za nalaženje pravog odgovora na naše pitanje, od najvećeg značaja da se isključi unaprijed svaka moguća pozicija suprotstavljanja svijeta islama i neislamskog svijeta, kao i da se shvati da niti teror, kao svjetska pojava, počinje sa islamom, niti se u njemu zaustavlja i sadrži i da je to zapravo svjetska pojava, odnosno da mi živimo svijetu terora i to cijelo jedno stoljeće, svijetu u kojem su se pojavili najstravičniji oblici masovnog terora, kao što su bili hitlerovski fašizam ili staljinistički boljševizam, nego da ti oblici preživljavaju na razne načine, te da se nastoje na svaki mogući način infiltrirati u svijet i izaći na svjetsku scenu, pa i kao antiislamizam, baš onako isto kako je jedan od tih terorizama, onaj Hitlerov, želio da se pokaže kao proislamski i da angažira muslimane u svijetu unutar svog koncepta i ciljeva svjetske politike koju je vodio, ili kao što je komunizam nastojao da nerazvijenost islamskog svijeta iskoristi kao temelj za njegovu tranziciju putem ulaska u sferu revolucije i komunizma kao modela modernizacije.

Vodeća duhovna snaga Odbacimo, stoga, sve mnogobrojne predrasude o islamu izvan njega, kao i one koje su u njemu samom nastale i pogledajmo što je na stvari. Pogledajmo što je to islam po svojim temeljnim idejama i ciljevima, što je današnji svijet u kojem se islam etablira kao jedna od svjetskih i vodećih duhovnih snaga i što se u njemu samom zbiva i kako to što se u njemu zbiva korespondira sa onim što se zbiva u svijetu unutar kojeg se svi nalazimo. O sitnim ideološkim ratnicima, koji su povodom ove svjetske krize pokušali kod nas javiti i koji će još pokušavati da nešto ušićare namećući svoje diskriminatorske i fundamentalističke ideje o islamu kao izvoru svih zala u svijetu, nema smisla ovdje uopće ni govoriti. Svi su oni, poput zmije otrovnice, danas digli glave uzvikujući: evo, to je istina o islamu i mi smo imali pravo kad smo te muslimane progonili i masovno ubijali. Ostavimo ih po strani i pogledajmo što je ovdje na stvari.

Prvo pitanje je što je to islam? Drugo - što islam govori i kako se odnosi prema bilo kojem obliku terora nad ljudima? Treće pitanje je što je to islamski fundamentalizam i tko su to islamski fundamentalisti, posebno vahabiti i talibani? Četvrto pitanje je tko je to Osama bin Laden i njegova organizacija Al-Ka`ida i imaju li oni ikakvu vezu sa muslimanima u Bosni i Hercegovini, odnosno kakav je odnos islama u našoj zemlji prema oblicima fundamentalizma bilo koje vrste?

Poznato je da je sam islam definiran u njegovom glavnom izvoru, tj. u Kur`anu, odnosno Božjoj knjizi, jer muslimani čvrsto vjeruju da su u toj knjizi sadržane Božje riječi koje je melek Džibril prenio od Boga poslaniku Muhammedu. Sama riječ znači pokoravanje ili pomirenje sa Bogom, tj. stavljanje pod njegovu vlast u svrhu spasenja. Sama riječ potiče od riječi salam što znači spas i izražava činjenicu da ljudi nalaze svoj spas i pomirenje, tj. mir samo ako se stave pod vlast i zaštitu Allaha dž.š., što je glavni smisao islama, kao i svake objavljene religije. Da je vjera muslimana, a to je samo derivat riječi islam, islam kazuje ključno mjesto Kur`ana (5:5), kao i ono što je rečeno na oproštajnom hadžu poslanika u kojem se kaže: "Danas sam dovršio i upotpunio vašu vjeru za vas i dovršio sam moje milosti za vas i potvrdio sam islam kao vašu vjeru". Islam je dakle jedna vjera koju je od Boga ljudima prenio poslanik Muhammed i koja je izložena u onome što je on dobio i prenio ljudima. Osnovni stav te vjere je pokornost Allahu dž.š., vršenje njegovih naredbi, među kojima je najvažnija vršenje dobrih djela, poštovanje među ljudima, usavršavanje ljudskog života i bića, izgradnja moralne i odgovorne ličnosti i traženje znanja ("makar i u Kini"), te poštovanje svih "ljudi knjige", što znači ljudi koji vjeruju u poslanstvo Mojsija ili Musaa i Isusa, ili Isaa, te drugih poslanika, uglavnom svih starozavjetnih proroka. Islam je, kao i prethodne objavljene religije, jedna vjera koja ima za cilj da ljudima omogući spasenje i ona se smatra nastojanjem da se iskrivljene vjere i neostvareni njihovi ciljevi, isprave, dopune i ostvare.

Islam u Bosni Izvori islama, a to su Kur`an, zatim ono što je poslanik sam kazao i ono što je činio, na neki način su kodificirani u kasnijem razvoju islama, te su izraženi na dva glavna načina vjerovanja, koji imaju istu osnovu, a to su sunizam i šiizam, te u sunizmu kroz četiri glavne škole Šerijata, ili kako se kaže mezheba, tj. interpretacije vjere u obliku zakona vjerovanja i postupanja muslimana u okviru vjere, od kojih mi bosanski muslimani pripadamo sunitskoj grani islama i hanefijskom mezhebu, što smo još u petnaestom stoljeću primili od osmanskih Turaka i što je glavni pravac života i razvoja islama kod nas do danas. Tek se danas u našoj islamskoj praksi javljaju elementi nekih drugih mezheba i tumačenja islama. Islam nema ništa militantno u sebi, on nikoga ne isključuje iz obzorja jednakih prava ljudi i prema Bogu i prema drugim ljudima i on njeguje najviše standarde moralnosti, te sam po sebi ne može i nije predstavljao nikada opasnost po vjerski, moralni, kulturni ili bilo kakav drugi integritet ljudi koji nisu bili muslimani. To se obimno potvrđuje u našoj povijesti i to je neporeciva istina.

"U vjeri nema prisile¨, to je bitni stav islama u pitanjima slobode savjesti, a islam podrazumijeva obavezu ljudi da to načelo poštuju, da se lično moralno i kao ljudi usavršavaju, da ne vrše nasilja bilo koje vrste i da osjećaju odgovornost za svoje čine, jer im je Allah dž.š. dao iskru uma i mogućnost da razlikuju dobro i zlo, pa su za sve svoje čine odgovorni i pred Bogom, ali i pred ljudima, od kojih, kako se zna, svagda tražimo oprost za naše grijehe prema njima. Gore ukratko izloženi stavovi su osnova vjere islama kako je ona interpretirana kod nas od samog njegovog nastanka ovdje, te u tome, osim pojedinih osobnih ili slučajnih odstupanja, nije bilo drugačijeg mišljenja niti postupanja u praksi bosanskog islama.

Shodno gore izloženom, a to je odgovor na naše drugo pitanje, islam strogo zabranjuje bilo kakav fizički, psihički ili moralni teror nad ljudima uopće i posebno nad ljudima druge vjere i običaja. To je kod nas dokazano u povijesti naše zemlje i upravo toj činjenici možemo zahvaliti održavanje i razvoj multikulturalizma u Bosni i Hercegovini, što nije bio slučaj ni u jednoj susjednoj nam zemlji. Prema tome, islam u Bosni nema ništa zajedničko sa terorom u osnovi niti sa političkim terorom kao posebnim oblikom suvremenog terorizma, što je isto tako obimno dokazano u proteklom ratu. U našoj islamskoj praksi vjera nije išla zajedno sa terorom, nije bila njegov izvor niti pokušaj opravdavanja. Ako je i bilo nekih slučajeva, za njih se može sigurno dokazati da su pojedinačni i da su kao oblim, islamskog mišljenja i prakse uneseni u našu zemlju i u našu praksu vjere.

Istina je i, to mora biti priznato i uzeto u obzir, da postoji islamski fundamentalizam u svijetu. Kao i u svakoj religiji, i u islamu postoje ljudi koji se suprotstavljaju promjenama u životu ljudske zajednice tako što deklariraju povratak na neke temeljne vrijednosti, pa u tom smislu i same vjere. Istina je da su se takva nastojanja izrazila i unutar islama i to od njegovog početka, tj. vrlo brzo nakon smrti poslanika Muhammeda. Prvi sukobi sa ovim implikacijama javili su se već nakon izbora prvih halifa, a kulminirali su kod izbora trećeg halife Hazreti Osmana, koji je i ubijen zbog unutarnjih sukoba među frakcijama koje su se borile oko vlasti.

Izvori radikalnih tendencija Ovo je, na kraju, došlo do izraza u borbi dvije frakcije iz koje će nastati raskol u islamu i biti formiran šiizam, na jednoj, i sunizam, na drugoj strani. Imam Ali bio je ubijen, kao i njegov sin. Kasnije se nasilje javilo u vezi sa asasinima i bilo je locirano upravo u Prednjoj Aziji tj. u Siriji, gdje je i danas, kako se vidi, postoje znatni tragovi islamskog radikalizma i gdje traju neprestane otvorene ili skrivene borbe raznih frakcija. Ova frakcija vezana je za tzv. "Starca sa planine", ili Hasana as Sabaha, koji je bio vođa asasina, tj. pušača hašiša, a koji su nasilje i teror prakticirali kao oblik borbe za svoje ciljeve ili svoje poimanje islama. Drugi izvor modernih radikalnih tendencija u islamu je vahabitski pokret. Osnivač tog pokreta je bio Muhammed ibn Abd al Vahab koji je djelovao u XVIII stoljeću. Pokret je tokom XIX stoljeća uspio da ostvari znatan utjecaj u tadašnjoj Indiji, da bi na kraju odnio prevagu i u današnjoj Saudijskoj Arabiji, koja se smatra izvornom zemljom islama i centrom islamskog svijeta. To je jedna radikalna i fundamentalna interpretacija islama u sklopu ideja imama Ebu Hanbala, jednog od osnivača četiri mezheba, koji priznaje samo Kur`an kao izvor islama i striktno ga poštuje, u smislu praktičkog važenja svakog stava i svih njegovih implikacija u životu ljudi, te sve drugo odbacuje kao pogrešno. Danas su u centru javne pažnje talibani, jedna od linija vahabizma. Oni nose naziv prema riječi talib, što znači učenik ili sljedbenik nekog vjerskog učitelja koji je priznat. I kod nas se ponekad govorilo da neki muderis ili alim ima svoju telebu, a to znači upravo sljedbenike ili učenike, isto ono što su i talibani u odnosu na svog imama.

Ova frakcija je mogla da bude povoljan medij za nastanak ekstremnih tendencija unutar islama. To ima da zahvali ne samo krajnje radikalnom i svakoj izmjeni u praksi protivnom tumačenju islamske vjere nego i činjenici da se javlja u području koje je, osobito u zadnjih stotinu godina, bilo veoma snažno izloženo djelovanju svih mogućih kolonijalističkih, prozelitskih i političkih manipulacija i direktnih intervencija, od one koja se javila na Bliskom istoku, sa ignoriranjem interesa palestinskih muslimana od strane zapadnog svijeta, ili onih u Iranu, tokom brojnih intervencija Rusa i Britanaca u Iranu i obližnjim zemljama, do instalacije nedemokratskih i krajnje korumpiranih režima i do direktnih intervencija silom u taj svijet, kao što su one zadnjih godina, među kojima ona Sovjeta u Afganistan svakako nije usamljena. U toj situaciji je bilo prilično lahko stvoriti i psihološko i duhovno i političko, pa i praktičko uporište na kojem će moći da se razviju i oblici krajnjeg radikalizma, uključujući i pojavu najgoreg terorizma kojeg je do danas svijet vidio, ako izuzmemo one oblike radikalnih terora koje su uvele i prakticirale neke države, kao Njemačka u vrijeme Hitlera ili Sovjetski Savez u vrijeme Staljina ili neke druge države, sve do današnjeg dana.

Prostor nam ne dopušta da ovu temu razvijemo do kraja. Učinit ćemo to na drugom mjestu. Međutim, možemo sa sigurnošću konstatirati da u islamu uopće, kao religiji koja se temelji na Kur`anu i tradiciji poslanika Muhammeda, nema osnove za terorizam, odnosno i naprotiv, da je on strogo u islamu zabranjen. Terorizam, međutim, i to je istina od koje ne treba bježati, nego se sa njom suočiti, postoji u okviru islama, tj. postoje neki elementi historije islama i prakse nekih skupina muslimana koji impliciraju teror kao sredstvo ostvarenja svojih ciljeva koji se pravdaju vjerom. Takve tendencije su apsolutno antiislamske i moraju biti odbačene u islamu, odnosno sva islamska javnost ili svi muslimani moraju ih osuditi. Međutim, ne smije se pitanje suvremenog terora svesti samo na pitanje odnosa islama i terora, a pogotovo vezati za islam i neke, pa i krajnje radikalne tendencije u njemu, nego se moraju sagledati širi izvori i temelji terorizma koji je u našem vremenu sveopći, tako da se naše vrijeme može uopće nazvati i vremenom terora. Taj problem mora se sagledati u okviru ukupne civilizacijsko-kulturne i moralno-političke situacije čovječanstva, te se suočiti sa njegovim korijenima koji se nalaze u neprilagođenosti brojnih institucija i načina odnosa unutar suvremenog svijeta sa moralnim standardima i potrebama današnjeg čovječanstva. Izvori sklonosti ljudi ka teroru u raznim formama u kojima se on javlja su mnogo širi i nalaze se u načinu života modernog čovjeka, u velikom stupnju njegove frustracije i neprilagođenosti svijetu koji nije diktiran ljudskim potrebama, nego razvojem tehnologijskih mogućnosti koje su potpuno u vlasti interesa pojedinih ljudi ili grupa. To je ključ svih pitanja današnjeg svijeta, pa i pitanja terorizma.

Muhamed Filipović

DANI broj 228

STARE TEME
 
OSTALE VIJESTI
Trump pokušao blokirati svjedočenja odvjetnika i porno zvijezde, nije uspio
Putinovi mediji šire lažnu vijest da je kralj Charles mrtav
EU dogovorila sankcije za izraelske doseljenike, Hamas i odgovorne za smrt Navalnog
Najveći prosvjed u Kubi od 2022. Predsjednik krivi SAD i "neprijatelje revolucije"
Erdogan čestitao Putinu na izbornoj pobjedi
Lukašenko: Ishod izbora u Rusiji je ozbiljan signal Zapadu
VIDEO Hrpa Rusa slavi na Crvenom trgu u Moskvi, došao i Putin. Zapjevao himnu
Netanyahu Bidenu: Izrael je odlučan postići svoje ratne ciljeve i eliminaciju Hamasa
EU optužila Izraelce: Izazivate glad
Muškarac ispao iz balona na vrući zrak koji je letio iznad Melbournea. Umro je
Putin večeras na Crvenom trgu slavi "pobjedu". "Dobio je 76 milijuna glasova"
Najviši EU diplomat: Izrael izaziva glad u Gazi
NATO u Rumunjskoj gradi najveću vojnu bazu u Europi
Čudovišta, vampiri i asteroidi... Teorije zavjere stvorene AI-jem preplavile TikTok
Putinu na "izbornoj pobjedi" čestitali predsjednici Kine, Sjeverne Koreje i Irana
Tinejdžer (16) na Floridi mahao oružjem, bježao policiji. Sudit će mu kao odraslome
Javio se putnik aviona kojem je otpao dio trupa u letu: "Zastrašujuće"
Dodik oduševljen pobjedom Putina
Američki šef diplomacije otišao u Južnu Koreju, Sjeverna Koreja ispalila projektile
Australski taksisti tužili Uber. Sad će dobiti ozbiljan novac






Google






Rezultati

STARE ANKETE

KAPIJA

25-05-1995



OSTALE VIJESTI
Trump pokušao blokirati svjedočenja odvjetnika i porno zvijezde, nije uspio
Putinovi mediji šire lažnu vijest da je kralj Charles mrtav
EU dogovorila sankcije za izraelske doseljenike, Hamas i odgovorne za smrt Navalnog
Najveći prosvjed u Kubi od 2022. Predsjednik krivi SAD i "neprijatelje revolucije"
Erdogan čestitao Putinu na izbornoj pobjedi
Lukašenko: Ishod izbora u Rusiji je ozbiljan signal Zapadu
VIDEO Hrpa Rusa slavi na Crvenom trgu u Moskvi, došao i Putin. Zapjevao himnu
Netanyahu Bidenu: Izrael je odlučan postići svoje ratne ciljeve i eliminaciju Hamasa
EU optužila Izraelce: Izazivate glad
Muškarac ispao iz balona na vrući zrak koji je letio iznad Melbournea. Umro je
Putin večeras na Crvenom trgu slavi "pobjedu". "Dobio je 76 milijuna glasova"
Najviši EU diplomat: Izrael izaziva glad u Gazi
NATO u Rumunjskoj gradi najveću vojnu bazu u Europi
Čudovišta, vampiri i asteroidi... Teorije zavjere stvorene AI-jem preplavile TikTok
Putinu na "izbornoj pobjedi" čestitali predsjednici Kine, Sjeverne Koreje i Irana
Tinejdžer (16) na Floridi mahao oružjem, bježao policiji. Sudit će mu kao odraslome
Javio se putnik aviona kojem je otpao dio trupa u letu: "Zastrašujuće"
Dodik oduševljen pobjedom Putina
Američki šef diplomacije otišao u Južnu Koreju, Sjeverna Koreja ispalila projektile
Australski taksisti tužili Uber. Sad će dobiti ozbiljan novac


SVASTARIJE


Osmrtnicama ba

NATO u Rumunjskoj gradi najveću vojnu bazu u Europi

Čudovišta, vampiri i asteroidi... Teorije zavjere stvorene AI-jem preplavile TikTok

Najviši EU diplomat: Izrael izaziva glad u Gazi

Na Kubi nestašica hrane i struje, izbili prosvjedi. Cijena goriva porasla za 400%

Izraelska vojska napala bolnicu u Gazi

Biden: Dva su kandidata za predsjednika, ali jedan je prestar i mentalno nesposoban

Putin nakon ˝pobjede˝: Pristao sam osloboditi Navalnog. Tužno je kad netko umre

Putin ostaje vladar Rusije, što to znači za svijet? ˝Zapad se mora pripremiti˝

Čović: U BiH se neće raditi na dan hrvatskih izbora. Nama će to biti svetkovina

Macron: Rusija nije velika, već srednja sila s nuklearnim oružjem





prodaja stanova pik smrtovnice/a> blumen horoskop kalkulator online knjige pdf cvijece vicevi