Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : e-novine
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11
New Topic Post Reply
Pošiljalac Poruka
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: e-novine

citat:
Dajdza wrote:
Ne, nikako ne mozemo biti isti.Nismo isti u genetickom smislu, nismo isti i u zlocinima, nismo isti ni u namjerama kada je u pitanju suzivot



Ma pobit marvu, hebo im ti tetke
07-07-2011 at 09:48 | Ukljuèi u odgovor
ANABELA
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 30-07-2007
Lokacija: na kraju svijeta
Odgovori: 3827
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: e-novine

Eh sto me rastuzi ova prica o Jozi i Rasemi...  


Ako ti je svejedno gdje si, onda se nisi izgubio...
07-07-2011 at 13:19 | Ukljuèi u odgovor
arnie
Nivo: Forumski doajen
I'm coming in peace now

Registriran(a): 12-02-2011
Lokacija: Zulu time zone
Odgovori: 4391
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: e-novine

citat:
Dajdza wrote:
Ne, nikako ne mozemo biti isti.Nismo isti u genetickom smislu, nismo isti i u zlocinima, nismo isti ni u namjerama kada je u pitanju suzivot

...
07-07-2011 at 13:33 | Ukljuèi u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: e-novine

Zadovoljena pravda Osloboðen Jovan Divjak

Austrijsko pravosuðe odbacilo je zahtjev Srbije protiv Jovana Divjaka koji je od danas slobodan èovjek, objavila je TV1 u vanrednim vijestima. Iz Udruženja "Obrazovanje gradi BiH" portal Sarajevo-x.com saznaje da se Divjak trenutno nalazi u uredu svog advokata, gdje æe mu biti saopštena odluka austrijskog suda

Ukoliko se informacija o oslobaðanju pokaže taènom, nakon pet mjeseci general æe privatnim avionom Sanele Jenkins èim mu to bude omoguæeno stiæi u Sarajevo.

Bh. zahtjev za izruèenje Divjaka nije ni razmatran jer je bio nepotpun.

Podsjetimo, general Jovan Divjak je uhapšen je 3. marta na Aerodromu u Beèu po potjernici iz Srbije zbog dogaðaja u Dobrovoljaèkoj ulici u Sarajevu u maju 1992. godine.

Nakon kraæeg zadržavanja u ekstradicijskom pritvoru, general je uz kauciju pušten na slobodu i od tad se nalazi u Beèu i èeka na održavanje roèišta u austrijskom sudu, nadležnom za rješavanje tog predmeta.
(e-novine)

29-07-2011 at 12:14 | Ukljuèi u odgovor
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: e-novine

Ima pravde
Ovo je lijepa vijest

29-07-2011 at 12:19 | Ukljuèi u odgovor
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: e-novine

Drugi uzastopni poraz ali Pravosudje Srbije to nikad nece priznati. Nasatvit ce sa starom praksom. Negdje sam procitao da je na spisku i Hanka Paldum, samo ne znam zasto?

30-07-2011 at 02:48 | Ukljuèi u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: e-novine

Haški tribunal
Perišiæu 27 godina zatvora

Nekadašnji naèelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije (VJ), general Momèilo Perišiæ osuðen je na 27 godina zatvora zbog granatiranja Sarajeva i napada na Zagreb * Haški tribunal je Perišiæa oslobodilo krivnje istrebljenje kao zloèin protiv èovjeènosti u Srebrenici, ali ga je osudio za ubistva, zloèine protiv èoveènosti, kršenje obièaja ratovanja i progone po politièkoj, rasnoj i verskoj osnovi u tom malom bosanskom gradu

Momèilo Perišiæ je osuðen jer je Vojsci Republike Srpske (VRS) pružao pomoæ u artiljerijskim i snajperskim napadima na civile u Sarajevu 1992.-1995. tako što ih je snadbevao velikom kolièinom oružja, te im davao plate i beneficije. Osuðen je i za raketiranje Zagreba u kojem je u maju 1995. poginulo sedam, a ranjene su 194 osoba.

Optužnica je teretila Perišiæa da je podržavao ubistva, nehumana dela i istrebeljenja koje su pripadnici VRS poèinili u Srebrenici. No, Haški tribunal ga je oslobodio krivnje za ova dela ustvrdivši da nije imao kontrolu nad ratnim zloèincem Ratkom Mladiæem.

Tužilaštvo je u završnoj reèi tražilo kaznu doživotnog zatvora, a odbrana oslobaðajuæu presudu po svim taèkama optužnice.

Perišiæ se u 13 taèaka teretio na osnovnu individualne kriviène odgovornosti i kriviène odgovornosti nadreðenog za ubistva, nehumana dela, progone na politièkoj, rasnoj ili verskoj osnovi, istrebljenje i napad na civile. Prema navodima optužnice, Perišiæ je pružao kadrovsku, finansijsku, logistièku i drugu pomoæ srpskim snagama u BiH i Hrvatskoj i time doprineo poèinjenju zloèina u Sarajevu, Srebrenici i Zagrebu, od avgusta 1993. do kraja rata 1995. godine.

Perišiæ se tribunalu dobrovoljno predao 7. marta 2005. godine, suðenje je poèelo 2. oktobra 2008. i trajalo je do 11. januara ove godine. Tokom 203 dana pretresa, saslušana su ukupno 82 svjedoka tužilaštva i 22 svjedoka odbrane.

(e-novine)

06-09-2011 at 20:41 | Ukljuèi u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: e-novine

BOJAN TONÈIÆ - HRONIÈAR MORALNOG PADA DANAŠNJE SRBIJE

"Kada sam proèitala izbor iz Bojanovih tekstova, prva poruka koja se meni samoj nametnula jeste - zgadite se da biste se pobunili. Moramo se zgaditi zbog krive interpretacije i krivo sraslih pojava sopstvene istorije i odsustva kontrole nad njome. Moramo se zgaditi zbog ratova i ratnih zloèina i zbog toga što smo kao graðani ove zemlje prihvatili prekrajanje ratnih zloèina u heroizam. Moramo se zgaditi zbog pljaèkaškog patriotizma, ali i zbog poimanja patriotizma uopšte, jer i to je reè koja se baca publici u lice kao uvreda. Moramo se zgaditi nad time što se demokratija u ovoj zemlji neprestano upotrebljava kao reè, a iza nje se u najboljem sluèaju krije etnomanija koja polako tone u tribalizam. Za demokratiju je potreban demos; u ovoj državi on ne postoji, postoji samo etnos", kazala je Vesna Rakiæ Vodineliæ.

http://www.e-novine.com/drustvo/51566-Hroniar-moralnog-pada-dananje-Srbije.html

09-10-2011 at 20:33 | Ukljuèi u odgovor
soraya
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 01-03-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 30666
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: e-novine

Medijsko lešinarenje nad mrtvim tijelom
Diktatorski snuff

Piše: Slavenka Drakuliæ
Jesmo li barbari? Gledajuæi na svojim ekranima snimku Gadafijeva smaknuæa, milijunska publika diljem svijeta pretvorila se u suuèesnika u krvavom obredu smrti, ne manje od starih Rimljana u sjedištima arene ili gomile koja prisustvuju kamenovanju preljubnice u nekoj arapskoj zemlji. Ovom pukovniku, oèito, ima tko gledati snuff film
Diktator je mrtav. Libijci slave. Narod je pokazao da ima pravo odluèivati o svojoj sudbini, dodaju komentatori. Poèinje nova era libijske povijesti – o tome govore naslovi u današnjim medijima koji izvještavaju o ovom izvanrednom dogaðaju, objavljujuæi sliku okrvavljenog Gadafijevog leša i videosnimku, snimljenu mobitelom, koja se juèer cijelo popodne vrtjela na Al Jazeeri, CNN-u , BBC-ju i svim ostalim svjetskim televizijskim stanicama.

Nije èudo da su Libijci poèeli slaviti njegovu smrt dok vijest još nije bila ni potvrðena. Njegovo lice gledalo ih je sa plakata i ekrana 42 godine. Proljetos, kad je Bliskim istokom krenuo val pobune, Gadafi se u ožujku pojavio pred kamerom BBC-a. 'Vi to ne razumijete', odgovorio je reporteru kojeg je zanimalo ima li još uvijek kontrolu. 'Mene moj narod voli!' dometnuo je samouvjereno i nadmeno: 'Moji ljudi su uz mene, uvjereni smo da æemo pobijediti.'

Maè pravde i zakon linèa: Oèito da ga njegov narod nije volio dovoljno, a to se vidi i iz snimke na kojoj je zabilježen prizor njegovog umiranja. Bolje reèeno smaknuæa. U krupnom planu, mutna, zrnata, a ipak dovoljno jasna da se može prepoznati lice omrznutog diktatora dok njegov okrvavljeni leš pobunjenici vuku po zemlji. Službeni libijski izvori kažu da je uhvaæen u unakrsnoj vatri, odnosno da je, napuštajuæi njegov rodni grad Sirt, Gadafijev konvoj bombardirao NATO, a napala ga je i pobunjenièka vojska. Najnovije vijesti, meðutim, govore da je usmræen 9-milimetarskim metkom u èelo. Ubio ga je 18-godišnjak, dok su ga izvlaèili iz rupe kraj puta u koju se sakrio. Potvrðeno je i da je pretuèen… Bilo kako bilo, snimka je u najmanju ruku uznemirujuæa, na što su gledatelje upozoravale TV-stanice. I više od toga. Iako u medijima stoji da je rijeè o snimku od povijesnog znaèaja, jednako je tako toèno da je cijeli svijet gledajuæi taj šokantni prizor svjedoèio brutalnom barbarskom èinu u kojem je jedan èovjek ubijen kao pseto i u kojem su se borci za slobodu pretvorili u rulju.
.

Naravno da postoje objašnjenja za ovakvu smrt: rat je, u situaciji u kojoj se Gadafi našao pravna država nije imala šanse… Omar Ashour, direktor bliskoistoènih studija na sveuèilištu Exeter, izjavio je za CNN: 'Postavlja se pitanje o ljudskim pravima i humanitarnom zakonu, o tome je li prihvatljivo prikazati sliku leša na tlu a da nije pokriven – ali mnogi Libijci koji su trpjeli pod njegovom dugogodišnjom diktaturom doživjet æe takvo prikazivanje tijela kao pravedan kraj… Gadafi se ni sam nije uzdržavao od brutalnosti. Vješao je ljude javno na trgovima i sveuèilištima, tako da su se mnogi borci i aktivisti nagledali takvih prizora u svome životu.' Usto, fotografije predstavljaju udarac moralu njegovih pristaša, zakljuèio je gospodin Ashour, na neki naèin potvrðujuæi da je Libijcima bilo potrebno da videsnimku, ma kako šokantna ona bila. Na koncu konca, tradicija izlaganja leševa ili glava zarobljenih i smaknutih neprijatelja nije ništa novo ni nepoznato – jedino što bi èovjek pomislio da je to civilizacijski daleko iza nas.

Ima li pravednika meðu gledateljima?: No, ovo je tek jedna strana prièe. Druga je strana pitanje – što ona znaèi za gledatelje širom svijeta? Zašto je, naime bilo potrebno iznova i opet iznova prikazivati višeminutnu muènu scenu, pa makar umiruæi bio i omrznuti diktator? To zapravo gledatelje stavlja u situaciju gledatelja snuff filmova, u perverznjake koji se naslaðuju smræu. Dakako, nitko nije prisilio gledatelje na to, nisu morali gledati krvavi spektakl linèa i ubojstva uživo, bili su upozoreni, imali su moguænost izbora... Pa ipak, one koji su se odluèili na gledanje – a takvih je sigurno bila veæina - te snimke su pretvorile u svjedoke okrutnog obreda smrti. Gledajuæi ga, uèestvovali smo u njemu i tako sami postali barbarima. Ne bitno razlièiti od Rimljana u publici arene ili ljudi koji prisustvuju kamenovanju preljubnice u nekoj arapskoj zemlji. Jedina je razlika da se gladijatorski spektakli odvijaju podalje od nas. Jer, barbarstvo moderne civilizacije, èijim se dostignuæima i institucijama inaèe volimo dièiti, ogleda se upravo u èinjenici da gledatelji ne okrvave ruke. Oni sjednu pred ekran i gledaju spektakl smrti. Èinjenica da ga gledaju – dakle, gledanost sama - onaj je palac koji su stari Rimljani okretali gore ili dolje odluèujuæi o sudbini gladijatora. Ili, ako hoæete, onaj kamen baèen na preljubnicu… Oni nesretnici koji su zarobili Gadafija, još su možda nešto i riskirali. Modernom gledatelju tehnologija, televizija i internet, danas omoguæuje ovu vrstu elegantnog sudjelovanja. Zar smo zbog toga manje barbari?

* Tekst preuzet sa tportala

http://www.e-novine.com/stav/52039-Diktatorski-snuff.html

22-10-2011 at 09:24 | Ukljuèi u odgovor
Walter did not know
Nivo: Forumski vuk

Registriran(a): 12-04-2011
Lokacija: tz
Odgovori: 878
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: e-novine

Godišnjica osloboðenja Splita
Sretan ti dan, grade



Uploaded with ImageShack.us Borci 12. brigade marširaju kroz gusti špalir graðana: Splitska Riva 1944. godine



Borci 12. brigade marširaju kroz gusti špalir graðana: Splitska Riva 1944. godine
Photo: www.ratnakronikasplita.com
I tako traje današnji Split, bez memorije. Slobodna Dalmacija, koja je nastala u okviru antifašistièke borbe te objavila specijalno izdanje od 26. listopada 1944. godine s natpisom na naslovnici „Osloboðen je Split, ponos hrvatske Dalmacije“, nièim nije spomenula Dan osloboðenja, a udruga antifašista marginalizirana i prepuštena sama sebi, pomalo i snishodljiva prema vlastima, obilježava jubilej negdje na marginama gradskog i medijskog interesa

Na današnji dan 1944. godine partizanska vojska oslobodila je Split. Grad koji danas nièim ne obilježava taj datum, osim folklornim izrazima podrške antifašizmu bez sadržaja. I to na iznuðeno pitanje. Pojednostavljeno govoreæi, u službenom protokolu, dokumentima gradske uprave ili pak u imenima gradskih ulica, ne postoji doslovno ništa èime bi neupuæen netko mogao spoznati da je grad više od tri i po godine, uz kraæi intermezzo, patio pod fašistièkom okupacijom talijanskih, ustaških i njemaèkih uprava, niti se ièim može spoznati masovnost pokreta otpora i velièina žrtve ogromnog dijela splitskih graðana, koji su u otporu na ovaj ili onaj naèin sudjelovali.
Moguæe je mirne savjesti i bez dodatne provjere ustvrditi da je Split jedini grad na europskom prostoru u kojem se nièim službeno ne obilježava Drugi svjetski rat i borba protiv fašizma. Jedini spomen na èinjenicu da je grad doista krvario pod okupacijom i dao ogromne žrtve za slobodu su javni spomenici antifašistièkoj borbi, ali prije nego otvorimo šampanjac, barem u to ime, nužno je istaknuti da su u posljednjih dvadeset godina baš oni na izravnom udaru domaæih fašista, uzgojenih u laboratoriju dvojca Tuðman-Šušak te da se gotovo na prste jedne ruke mogu izbrojati oni neošteæeni meðu njima. Ilustracije radi, dan uoèi dana osloboðenja grada, iznova je išaran i ošteæen spomenik Prvom splitskom odredu, grupi golobradih mladiæa, uglavnom igraèa RNK Splita, koje su ustaše strijeljale nakon uhiæenja još 1941. godine. Suvišno je i napominjati da njihove ulice više nema.

Oskrnavljeni spomenik Prvom splitskom odredu
Photo: www.index.hr
Daljnje nabrajanje ove sramote koju su službena Republika Hrvatska, Grad Split te njegovi fašistoidni stanovnici priredili antifašistièkoj memoriji, potpuno je suvišno, a i zauzimalo bi previše prostora. Paradoksalno je da je rodonaèelnik tog procesa bio Franjo Tuðman, i sam sudionik te borbe, što je efektno zaokružio u strašnom govoru na splitskoj Rivi, po dolasku Vlaka slobode 1995. godine. Nema èega se, spletom nesretnih okolnosti, tadašnji predsjednik Hrvatske, u tom govoru nije dotaknuo. No sve izreèeno mogli bismo sažeti u jednu reèenicu; Da, Split je sa svojom regijom bio središte hrvatske srednjovjekovne države, ali ga je opoganila prisutnost talijanskog i srpskog elementa, raznih autonomaških i jugoslavenskih ideja te anacionalnog komunizma, s èime se još uvijek nismo do kraja obraèunali. Sukladno toj državnoj politici, u Splitu je napravljen toliki memoricid, da je to neupuæenom i civiliziranom èovjeku posve nepojmljivo. To je do te mjere izraženo, da je u širem društvu postalo gotovo sramotno reæi bilo što pozitivno o antifašizmu, jer æeš, u boljem sluèaju biti patronizirajuæe ismijan, s napomenom da to više nikoga ne zanima, dok æeš u lošijem sluèaju biti optužen za jugonostalgiju i antihrvatstvo.


Spliæani na doèeku partizanskog rukovodstva
Photo: www.ratnakronikasplita.com
I tako traje današnji Split, bez memorije. Slobodna Dalmacija, koja je nastala u okviru antifašistièke borbe te objavila specijalno izdanje od 26. listopada 1944. godine s natpisom na naslovnici „Osloboðen je Split, ponos hrvatske Dalmacije“, nièim nije spomenula Dan osloboðenja, a udruga antifašista marginalizirana i prepuštena sama sebi, pomalo i snishodljiva prema vlastima, obilježava jubilej negdje na marginama gradskog i medijskog interesa.

Nedavno je profesor na sarajevskom Pravnom fakultetu, Zdravko Grebo, izjavio da nema potrebe da obilježavamo pobjedu nad fašizmom, kada zapravo, gledajuæi iz današnje pozicije, uopæe nismo pobijedili. Talijani su, nakon Drugog svjetskog rata uglavnom otišli ili se asimilirali do mjere neprepoznatljivosti te spali na brojku od tek nešto više od stotinu ljudi po posljednjem popisu, sa Srbima smo se brutalno obraèunali poèetkom devedesetih, da se ovi preostali mahom boje izjašnjavati, a po popisu iz 2001. ostalo ih je nešto više od tri tisuæe, dok o Jugoslavenima ne treba uopæe trošiti ni rijeèi.
I tako ostadosmo sami sa sobom, svoji na svome, od stoljeæa sedmog, siti, zaposleni i zadovoljni u jedinoj nam i vjeènoj Hrvatskoj, raskrstili konaèno s avetima prošlosti, a kosture koji ispadaju iz ormara bacit æemo na dno septièke jame, kao što smo bacili i antifašizam.
No, velik je ovo i nepokoren grad, a nièija nije do zore gorila. Sretan ti dan osloboðenja, Splite! Smrt fašizmu!

27-10-2011 at 20:08 | Ukljuèi u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 45
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adnan_, Adnan_ IRAQ, Ajvi, antepavelic, goca, Herodot.H, joskobra, Lastavica, LilyL, nele73, Pasha_car_aga, rafa, SEMY_, Tuc-Muc-SRB, zaza
FORUM : Politika : e-novine New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice