http://youtu.be/Pi-KkyCZDqw

Zašto je dobro imati kućnog ljubimca?

Kućni ljubimac, bio to pas, mačka, ptica, glodavac, gmaz ili ribica može igrati važnu ulogu u dječjem odrastanju. Suprotno nekim uvjerenjima, kućni će ljubimac pomoći u vašim naporima da naučite dijete izvršavati školske i kućne obaveze. Životinja će ga, također, odvojiti od televizora i video-igrica te izvući iz kuće.

Odavno je poznato da kućni ljubimci pozitivno djeluju na zdravlje odraslih – druženje sa životinjama «snižava» krvni tlak, prevenira bolesti srca i liječi depresiju. Sva istraživanja, također, pokazuju da život uz kućnog ljubimca djeluje blagotvorno na djecu te da životinja, na neki način, pomažu u dječjem odgoju.

Kućni ljubimci uče djecu odgovornosti. Prvi kućni ljubimac djetetu bi mogla biti akvarijska ribica jer dijete može, uz roditeljske savjete i vodstvo, obavljati gotovo sve u njezi i brizi za nju. Zajedno s roditeljem dijete se može brinuti i za psa, mačku, pticu ili neku drugu životinjicu. Preuzimajući odgovornost za opstanak nekog živog bića, djeca se uče disciplini, strpljenju, požrtvovnosti, nježnosti i samilosti.

Kućni ljubimci pomažu stvaranju radnih navika. Šetnja sa psom, razgovor sa papigicom ili hranjenje hrčka mnogo su bolji predasi od učenja nego što je to gledanje televizije ili igranje na računalu. Djeca će se uz kućne ljubimce naučiti kretati i boraviti u prirodi, te otvoriti nove horizonte i interesne sfere.

Kućni ljubimci uče djecu životu. Život sa životinjicom djetetu donosi susrete s rađanjem, bolešću i smrću, pa ih i uči kako da se postave u tim situacijama. Isto tako, djeca koja imaju kućnog ljubimca mnogo će lakše naučiti dijeliti, kako materijalne stvari tako i roditeljsku ljubav s braćom i sestrama. Djeca koja imaju kućne ljubimce komunikativnija su i lakše sklapaju prijateljstva. Kućni ljubimci pomažu u izgradnji samopouzdanja i samopoštovanja.

Kućni ljubimci dobri su za dječje zdravlje. Neka istraživanja pokazuju da djeca, koja su u bliskom kontaktu sa životinjama, imaju manju sklonost alergijama, posebice alergijskoj astmi. Pokazano je da djeca - koja su u dobi do godine dana bila u dodiru sa, posebice, mačkama - za 50 posto manje obolijevaju od različitih alergija.

Nabavljajući kućnog ljubimca roditelji moraju biti svjesni obaveza i odgovornosti koje preuzimaju. Mala djeca, mlađa od 10 godina, ne mogu se u potpunosti sama brinuti za životinju, pa (veći) dio brige mora preuzeti roditelj. Generalno, svu brigu oko ljubimca roditelj bi trebao nadzirati.

Ne ostavljajte dijete samo sa životinjom!

Koliko god mislite da poznajete svoje dijete, pa i svojeg kućnog ljubimca, dobro je uvijek imati stvari «na oku», posebno ako je riječ o manjem djetetu. Djeca do četiri godine često imaju napade agresivnosti i bijesa, pa roditelji trebaju biti svjesni opasnosti po dijete i životinju. To je obično prolazna faza, no posljedice mogu biti katastrofalne.

Agresivnost prema životinjama u starijoj dobi, posebice ako ona s godinama raste, može biti znak ozbiljnih emocionalnih poremećaja. Dijete koje zlostavlja životinje često je zlostavljano dijete kojem treba pomoći.

Služite djetetu kao primjer!

Kao i u mnogo drugih stvari, dijete će svoj odnos prema životinjama graditi prema vašoj slici. Neka vaš odnos prema kućnom ljubimcu bude pun pažnje, nježnosti i ljubavi. Ukoliko nemate afiniteta prema životinjama ili smatrate da vam je kućni ljubimac teret, ne nabavljajte ga! Prije nabavke kućnog ljubimca, razmislite kakva životinja odgovara vašoj obitelji, stambenim uvjetima i načinu života.





http://www.coolmyspacecomments.com'>Comments & Glitter Graphics





[Edited by Tuzlanka1969 on 08-10-2011 at 11:53 GMT]

U istraživanju objavljenom u magazinu "Psychoneuroendocrinology" se navodi da psi pomažu autističnoj djeci da razvijaju socijalne vještine, jer ona teško razumiju osjećaje drugih ljudi.
Psi bi mogli predstavljati relativno jednostavno rješenje koje će pomoći djeci i njihovim porodicama da se nose sa životnim izazovima.
"Istraživanjem smo ustanovili da psi imaju direktan uticaj na nivo hormona stresa kod djece. Ni jedna metoda u prošlosti nije imala ovako značajan efekat", rekla je dr. Sonia Lupien, autor istraživanja.
Kako bi izmjerili nivo stresa, dr. Lupien i njen tim su mjerili količinu kortizola u pljuvački kod četrdeset i dvoje djece.
Kortizol je hormon koji proizvodi tijelo kao odgovor na stres, a detektuje se u pljuvački.
Njegov nivo u pljuvački je na vrhuncu pola sata nakon buđenja, a tokom dana postepeno opada.

"Uticaj pasa na nivo anksioznosti kod djece smo mjerili u tri vrste različitih uslova. Testirali smo djecu prije nego su imali psa, potom u periodu kada je pas bio sa djecom i konačno nakon što smo psa odvojili od djeteta", rekla je Lupien.
Tokom eksperimenta, roditelji su zamoljeni da popune upitnik koji se tiče ponašanja njihove djece prije, u toku i poslije druženja sa psom.
U prosjeku su roditelji naveli 33 problema sa ponašanjem prije uvođenja psa, a 25 u periodu boravka psa sa djetetom. Do sada ni jedna druga metoda nije imala pozitivan psihološki uticaj na autističnu djecu, piše "Daily Mail".


MyCommentSpace.com



[Edited by Tuzlanka1969 on 11-10-2011 at 13:41 GMT]

Najbolji čovjekov prijatelj mogao bi postati i vrlo učinkovit dijagnostičar raka pluća. Testiranja u Njemačkoj pokazala su da psi mogu otkriti bolest preko samo jednog daha oboljele osobe.


Psi legnu kada osjete miris raka

Beni već tjednima vježba na posebnom zadatku. Njuhom pokušava razlučiti koji uzorci dolaze od osoba oboljelih od raka pluća. 'Kada osjete miris raka, psi legnu. Istrenirani su uz pomoć pozitivne stimulacije. Uzoraka je puno, više od 200. Psi moraju razdvojiti one s rakom od onih bez', kaže Uwe Friedrich, trener pasa.
Njuškica pasa vrlo je uspješna u potrazi. Boni rak pluća otkriva na temelju samo jednog daha. Treninzi u njemačkom Löffingenu ohrabruju liječnike. Ova vrsta karcinoma vodeći je uzrok smrti i muškaraca i žena.
'Elektronički nosovi iznimno su osjetljivi na utjecaje kao što su dijete, vrsta pića, cigarete. Psima to ne smeta. Bez obzira na sporedne mirise, psi lako otkrivaju ima li osoba rak', kaže kirurginja Enole Boedeker.
'Napravili smo studiju o psima koji su uvježbani za otkrivanje raka pluća preko daha. Nakon više testova, utvrdili smo da psi doista mogu otkriti rak pluća preko daha s točnošću od 72 posto', dodala je Enole. Rak debelog crijeva ili mjehura, psi otkrivaju njuhom s točnošću i do 90 posto. Istraživanja i treninzi tako bi kućne ljubimce mogli pretvoriti u sastavne dijelove liječničkih ekipa.

Myspace Friends Comments