Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Utrka za novog nacelnika Tuzle This topic has been locked
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 ... Last Page >>
New Topic
Poiljalac Poruka
Posmatram
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 18-05-2012
Odgovori: 1641
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Utrka za novog nacelnika Tuzle

mislim da je krajnje vrijeme da u Tuzli pobijedi SDA, da se okolotuzlanska rOja ima cemu veseliti. Kalesija bi pjevala sa dzamije od srece, culo bi se i do Zvornika.

15-09-2012 at 11:25
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Utrka za novog nacelnika Tuzle

Bome meni bi bilo drago da nam u OV Tuzla iz SDA udje npr dr.Fahrija Skokic,pa zlatni ljiljan Armije BiH Edin Haracic i jos ta, neka, kako neko od forumasa rece rOja, i to iz po Tuzle...

Podjednako bi volio vidjeti i nase forumasice u OV Tuzla koje su se kandidovale

Cisto da bude malo raznolikosti

15-09-2012 at 11:55
VV Cephei A
Nivo: Guest
IP: Maskiran


icon Re: Re: Utrka za novog nacelnika Tuzle

citat:
Posmatram wrote:
mislim da je krajnje vrijeme da u Tuzli pobijedi SDA, da se okolotuzlanska rOja ima cemu veseliti. Kalesija bi pjevala sa dzamije od srece, culo bi se i do Zvornika.


Duhovita si k'o i ova izvala FOMSDP Tuzla.
15-09-2012 at 12:15
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Utrka za novog nacelnika Tuzle

Divu ovo

1:05

15-09-2012 at 12:17
VV Cephei A
Nivo: Guest
IP: Maskiran


icon Re: Utrka za novog nacelnika Tuzle

Ili ovo:


Ovo su inae oni branitelji BiH i bonjakih nacionalnih interesa.

15-09-2012 at 12:20
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Utrka za novog nacelnika Tuzle

oj oplakah

ili ovo, izbor za miss lokalnih izbora genocidne tvorevine...naravno zastupljene samo srpkinje odnosno clanice srpskih stranaka...

http://www.misizbora.com/index.php?gl5151_najPage=1



[Edited by cupo on 15-09-2012 at 12:27 GMT]

15-09-2012 at 12:26
mosnik
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2074
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Utrka za novog nacelnika Tuzle

Sujeta je cudna stvar, bio nacelnik, kandidat za nacelnika, ili moderator ovog podforuma, ne volis cuti nista kontra sebe, pa to se trudis ukloniti, takva ti pozicija. Mozda neko od ovih kandidata za nacelnika, mislim na ozbiljne, a to su dvojica, prevlada svoj ego veliki ko kuca i time pridobije odredjeni broj neodlucnih glasaca, sto moze biti prevaga. Jer, gledajuci Jasminove istupe, a sada istupe i Berbica i ove njegove usminkane jumbo-plakate pune suplje price (od raspodjele imovine TE nadalje, wtf , sto nigdje veze s nacelnikom nema)na djelu je borba dva zesca ego-tripa. E, sad da li ce se glasati za vec poznati ego-trip ili ovaj novi vidjecemo. Moram ovdje istaci da su obojica dobri ljudi u sustini i da treba na stvari gledati pozitivno, bice bolje...  


Kume i ti ces to da radis, samo sutra.
15-09-2012 at 12:30
cupo
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Utrka za novog nacelnika Tuzle

Jasmin Imamovi, naelnik opine Tuzla - Deset godina poslije, niko ozbiljan ne osporava moje ideje

Izgradnja modernog postrojenja za preiavanje pitke vode i ukidanje redukcija vode nakon 70 godina, zaustavljanje daljnjeg tonjenja tla u Tuzli, izgradnja slanih jezera i slanih slapova najznaajniji su infrastrukturni projekti koju realizovani u protekloj deceniji u Tuzli, smatra naelnik ove opine Jasmin Imamovi.

U intervju za eKapiju, Imamovi govori izmeu ostalog govori o tome kako se izborio sa poslijeratnim kolektivnim pesimizmom te kako su Slaja jezera od ideje postala stvarnost.

U nedavno izdatoj publikaciji "Opina Tuzla - primjer uspjenog upravljanja lokalnim ekonomskim razvojem", navedeno je da je ova lokalna zajednica od "industrije na zalasku" postala opina sa visokim "unutarbosanskim i meunarodnim ugledom". U emu se konkretno ogleda ovaj napredak?

U postratnom periodu Tuzla se susree sa problemima strukturne naravi, ratne devastiranosti, zastarjelosti industrije i gubitka trita u zemlji i inozemstvu. Posljedice su velike i ogledaju se u sloenom i neadekvatnom drutveno-politikom ureenju (14 vlada, 2 entiteta i Distriktom Brko, na stotine ministarstava i sl.), nedostatka dravne strategije za postratnu obnovu i izgradnju, gubitku radnih mjesta, zatvaranju postojeih poduzea, pa sve do pogrene privatizacije.

Imajui ove i niz drugih problema u dravi, u Tuzli smo se okrenuli vlastitim snagama i resursima, kako bi izali iz ovih problema. Nakon mog izbora za naelnika opine Tuzla, pristupili smo analizi postojeih problema i potreba grada te smo nakon viemjesenog rada (prvi u BiH) uradili i usvojili strategiju razvoja Tuzle do 2015 godine. Od tog perioda pa do danas, mi planiramo i realiziramo razne projekte iz oblasti komunalne privrede, poduzetnitva, trgovine, turizma, novih tehnologija i nove ekonomije. U tim naim nastojanjima smo postigli odline rezultate, to se najbolje vidi po ostvarenom GDP p.c. koji u 2010 g. iznosio 8.410 KM, i vei je od kantonalnog za 74,9 posto, a od federalnog za 27,8 posto.

To je imalo uticaja na standard i bolje uslove za ivot i rad graana Tuzle, to je prepoznala domaa i svjetska javnost, tako da je Tuzla primila na desetine priznanja i nagrada od domaih i meunarodnih institucija i organizacija za razvoj lokalne zajednice.

Koje su bile kljune odluke koje ste morali donijeti, a koje su bile presudne za zapoljavanje, razvoj privrede i bolji standard graana?

Kao to je poznato poluge za ekonomski razvoj su u rukama viih nivoa vlasti (kantoni i entiteti). Naalost, efekti za neki napredak se nisu osjeali, pa smo odluili da vlastitim snagama ne ekajui vie nivoe vlasti, pokrenemo izgradnju i razvoj grada. Donijeli smo blagovremeno strateke odluke i usvojili strateke pravce razvoja u skladu sa usvojenom strategijom razvoja Tuzle. Bilo je u proteklom periodu niz prepreka i problema, kao i tekih odluka koje smo morali donijeti. Moji saradnici i ja donosili smo odluke koje su u to vrijeme pa i danas bile vrlo hrabre i vizonarske, to je od nekih snaga i pojedinaca primljeno sa nerazumijevanjem i oportunizmom. Napomenut u samo neke odluke: Izgradnja postrojenja za preiavanje vode i nakon 70 godina ukidanje redukcija vode u Tuzli, pretvaranje najrunijih lokacija koje su bile zaputene u njajbolje lokacije u gradu na kojima smo izgradili jedinstvena slana jezera i slane slapove u centru grada, kontinuiran rad na pripremi lokacija zemljita i druge dokumentacije za investitore, izgradnju sedam trgova, preko 25 parkova i igralita, toplifikacije grada, zatite kulturno-historijskog nasljea kao faktora razvoja, razvojne i inkubacine centre za nova radna mjesta, domae i ino trgovake lance u kojima se prodaje domaa roba, kao i poznate svjetske marke.

Na svim tim projektima u izgradnji, posao je nalo oko 2000 uglavnom graevinskih radnika, a nakon izgradnje u tim objektima su znaajan broj Tuzlaka zasnovali stalni radni odnos. U to vrijeme, neki su osporavali ove odluke i projekte, ali na nau sreu sada svi hvale i slave te projekte, a velika veina graana bila je uz nas kada smo donosili odluke i realizovali projekte, koji su prije svega raeni za bolji i ugodniji ivot svih graana, koji to sada cijene i ja sam im zahvalan na strpljenju, povjerenju i dosadanjoj vrlo uspjenoj saradnji.

Kako se odvijao razvoj Tuzla od preteno rudarsko- industrijske sredine u turistiku i poduzetniku zonu?

Sjetite se kako je Tuzla izgledala 2002. godine. Velika industrija na zalasku, redukcije vode traju od 1931. godine, slijeganje traje preko 100 godina, grad, na svojoj sredini prekinut na pola. Sa sjevera ga ugroava divlja deponija i movara sa imenom ekog geodetskog instrumenta Pinga. Kod svakog ozbiljnijeg pljuska, movara se izlijeva i plavi sjevernu saobraajnicu, kad nastaje saobraajni haos. Sa juga grad je bio opkoljen divljom deponijom na mjestu sadanjeg Merkatora i grobljem autobusa i automobila na mjestu zgrade sa krivim tornjem, zgrade koju ve zovemo "Titanik" i Robot-Avaz centra u izgradnji. Tad nismo imali ni trg Slobde, ni Soni trg, niti pijacu kod Mee Selimovia i Ismeta Mujezinovia. Slana Banja i centralni park bili su krajnje zaputeni. Odvoz smea bio je na niskom nivou, kao i njegov tretman, pa su kontejneri bili prepuni i opkoljeni hrpama smea. Nismo imali ak ni gradsku kuu, jer je stara bila napukla i u njoj su graevinski inspektori zabranili rad.Grad je bio ugroen poplavama, a zrak nepodnoljivo zagaen, naroito zimi. Znao sam ta hou i vjerovao da to i mogu. Samo mi je bilo potrebno da kolektivni pesimizam pretvorim u kolektivni optimizam i da Tuzla, nezadrivom brzinom krene naprijed. Bilo je potrebno prvo formirati tim saradnika a zatim ga motivirati i zajedno s njim pokrenuti Tuzlu. Danas, deset godina poslije, vidite da smo uspjeli. Nema redukcija vode, nema slijeganja, idemo velikom brzinom sa razvojem grana privrede o kojima prije, kao kolektiv, nismo ni razmiljali. Postali smo najatraktivnija ljetnja turistika destinacija u BiH. Gradimo hotele i neprekidno primamo zahtjeve za gradnju novih. Nikad prije Tuzlu nije posjeivalo toliko ljudi iz zemlje i inostranstva. Imali smo nerazvijenu, a sada imamo razvijenu trgovinu, imamo najbolji tehnoloki park na Balkanu, najvei inkubator malih i srednjih preduzea u BiH, nekad najrunija historijska jezgra u BiH postala najljepa a u budunosti, po naim projektima bie jo ljepa.

Tuzla ima najljepe trgove i parkove u BiH, zrak je, zahvaljujui toplifikaciji, ist, vodotoci su regulirani i vie nema poplava, no smo pretvorili u dan i oigledno preporodili ovaj grad. Dakle, sauvali smo uspjene tradicionalne pravce razvoja, iz ljubavi prema Tuzli crpili nove ideje, kreativnou otvorili nove, nekad, za Tuzlu nezamislive razvojne pravce, grad uinili lijepim, udobnim za ivot i privlaan investitorima, ime smo obezbijedili neprekidnu gradnju nevjerovatno velikog broja komunalnih objekata, stambenih i poslovnih zgrada, danas smo najvee gradilite u BiH...Tuzla zaista, ide naprijed. I ne samo da ide naprijed, nego ide ispred.

Koje probleme ste zatekli u gradu kada ste imenovani za naelnika? U kakvom stanju ostavljate Tuzlu, ukoliko ne osvojite jo jedan mandat?

Zateene probleme sam spomenuo u prethodnom odgovoru. Tuzla je danas preporoen grad. U njemu su rijeeni najvei problemi ali svi problemi jo nisu rijeeni. Nee ni svanuti dan kada ete za jedan, bilo koji grad, moi kazati da problema i posla vie nema. Treba sauvati izgraeno, spasiti javnu imovinu od nasrtaja tajkuna koji bi htjeli da imovina svih graana postane samo njihova imovina, svakodnevno i danonono uvati i odravati izgraeno i graditi novo. Sve postignuto moe propasti ukoliko na mjesto naelnika doe osoba koja bi dopustila privatizaciju, koja ne cijeni i prema tome ne bi odravala izgraeno, koja ne vjeruje u zapoete pravce razvoja Tuzle i koja bi ih zaustavila. Budunost Tuzle je u rukama graana Tuzle na ovim, ali i svakim buduim lokalnim izborima. Vano je da su toga svjesni i da svake etiri godine izau na izbore i tite razvoj Tuzle, imovinu svih graana od privatizacije, tj. svoju imovinu, da brane do sada izgraeno i oekuju daljnji razvoj i gradnju.

Koliko je iznio budet opine Tuzla kada ste imenovani za naelnika, koliko on danas iznosi?

Budet opine Tuzla 2001. godine iznosio je 19,1 miliona KM, a 2012. planirani budet iznosi 51,3 miliona KM, to je vie u odnosu na 2001. za 2,7 puta. Ovo poveanje bi bilo vea, ali naalost zbog krize koja je zahvatila i nau zemlju to se odrazilo i na rasta budeta opine Tuzla. Rast budeta je uglavnom rezultat zakonitog, efikasnog, potenog i transparentnog rada opinske administracije, jer smo zahvaljujui pripremljenim lokacijama zemljita i projektima obezbijedili veu atraktivnost za investitore koji su radije investirali sredstva u Tuzli nego u nekim drugim opinama u BiH. Takoer treba napomenuti, da mi od FBiH po osnovu zakona dobijamo svega 8,5 posto sredstava budeta, iako je poznato da 85 posto svih potreba, graani ostvaruju na nivou lokalne zajednice, zbog ega smo traili i traima da se zakon izmijeni i lokalne zajednice stave u bolji poloaj kako bi mogli obezbijediti bolje uslova ivota i rada naih graana. Istovremeno, po sadanjem zakonu, budet Sarajevskog kantona iz federalne kase dobija dupla sredstva u odnosu na ostale kantone i lokalne zajednice.

Ono to je vano, posebno u ova teka ekonomska vremena, budet opine Tuzla je uravnoteen i likvidan. Sve projekte i ostale potrebe iz budeta finansiramo uglavnom vlastitim sredstvima, sa minimalnim kreditnim zaduenjem koje iznosi (ukljuujui i kredite javnih poduzea) manje od 5 posto, iako je zakonom dozvoljeno zaduenje za lokalne zajednice u FBiH do 10 posto, a u Republici Srpskoj do 18 posto od godinjeg budeta.

Iako za privlaenje stranih investitora uglavnom zaduena dravna vlast koja je za taj posao osnovala Agenciju za promociju stranih investicija, nije zanemarljiva ni uloga lokalnih zajednica. Navedite nam najznaajnije strane investitore koji su poslovanje pokrenuli na podruju opine Tuzla?

Kontinuiranim razvojem, poveanjem udobnosti ivota, ljepote i atraktivnosti Tuzle, privueni su investitori i njima stvoreni uslovi za gradnju. Samo u izgradnji stambenih i stambeno-poslovnih objekata, u zadnjih 10 godina u Tuzli je izgraeno oko 1.250.000 m2 stambenog i poslovnog prostora, to sa opinskim projektima iznosi oko 2 milijarde KM. Tako na primjer, u Tuzli se gradi jedna od najveih investicija u FBiH u oblasti turizma ("Mellain" centar), u iznosu od cca 120 miliona EUR-a, zatim tu su investitori, "Uni Bristol" Tuzla, "Bingo" Tuzla, SPO "Avaz" Sarajevo, "Merkator" Slovenija, "Tu" Slovenija, "Babilon" Tuzla, "Robot" Sarajevo, "Tehnograd ing" Tuzla, "Tehnograd visokogradnja" Tuzla itd.

Koje administrativne i bilo koje druge olakice imaju investitori, strani i domai, za pokretanje biznisa i otvaranje novih radnih mjesta?Koliko je potrebno vremena da bi se registrovalo preduzee na podruju opine Tuzla?

Registracija poduzea nije u nadlenosti opine ve viih nivoa vlasti i nadlenih sudova. Opina po zakonu za registraciju poduzea izdaje dio potrebne dokumentacije i ta se procedura zavri maksimalno do 7 dana, isto se odnosi i na obrte koji su u nadlenosti lokalnih zajednica. Pogodnosti i olakice za investitore u Tuzli se ogledaju u zakonitom, transparentnom i efikasnom radu svih opinskih slubi u ijoj su nadlenosti zakonom propisane procedure.

Sa Meunarodnom finansijskom korporacijom "IFC", koja je lanica grupacije Svjetske banke, izvrili smo reformu opinskih administrativnih postupaka za graane i poslovni sektor. Tom reformom smo pojednostavili i skratili rokove za administrativne postupke, smanjili smo takse i naknade od 10-50 posto, i time poslovnom sektoru poveali konkurentnost i mogunost reinvestiranja uteda u nova radna mjesta. Nakon ove reforme direktne utede poslovnom sektoru iznosit e preko 1 milion KM a za graane preko 300 hiljada KM godinje, dok su indirektne utede viestruko vee. Uveli smo elektronski registar kome e svi graani i poslovni sektor imati pristup, kako bi bre, jednostavnije i efikasnije ostvarili svoje potrebe, itd. Tako npr. rok za izdavanje graevinske dozvole iznosi 7 radnih dana, pod uslovom da su priloena sva potrebna dokumenta, a koja uglavnom izdaju institucije izvan lokalnih zajednica (energetska saglasnost, vodoprivredna saglasnost, projektna i dr. dokumentacija, itd.).

Graani Tuzle uglavnom se ale na nezaposlenost. Prema izvjetaju CCI, broj zaposlenih na podruju opine Tuzla zakljuno sa 31.12.2011. godine iznosio je 32.1788, to znai da na 1 zaposlenu osobu dolazi 4,1 stanovnika, odnosno 24,4 % od ukupnog stanovnitva je zaposleno. Da li je za slabu zaposlenost "kriva" samo recesija ili ima odgovornosti vlasti?

Uspjenost u zapoljavanju (u ekonomiji i statistici) mjeri se stopom zaposlenosti ili nezaposlenosti u odnosu na ukupan broj radno sposobnog stanovnitva. Stopa zaposlenosti u Tuzli iznosi 64,3% i vea je za 36 % od prosjeka kantona i za 18 % od prosjeka Federacije BiH.

Napominjem, da je stopa nezaposlenosti u Tuzli 35,7 posto, dok je u TK stopa nezaposlenosti 52,7 posto, a u F BiH 45,5 posto. Stopa nezaposlenosti od 35,7 posto u Tuzli, ne ukljuuje tz. sivu ekonomiju, koju procjenjujemo na 15-18 posto, iz ega proizilazi zakljuak da je stvarna stopa nezaposlenih u Tuzli oko 20 posto. Takoer sam svjestan da nezaposlenost i od 5 posto je veliki problem i tome moramo dati prioritet u naoj dravi, ali ako Tuzlu posmatramo u kontekstu sadanje ekonomske krize i u odnos na ostale gradove u BiH, onda moemo rei da je Tuzla i po ovom pitanju meu najuspjenijim u BiH.

Kao to je poznato, stepen zaposlenosti je u korelaciji sa ekonomskim razvojem, pa otud imamo da je nivo privredne razvijenosti (GDP) Tuzle, bri i vei u odnosu na prosjek TK za 75 posto, a u odnosu na prosjek Federacije BiH za 37 posto. Ili npr. Tuzla ima 8.422 registrovana subjekta koja privreuju, to je duplo vie u odnosu na npr. Zenicu (mjereno na 1000 stanovnika).

Lokalna vlast nije nadlena za otvaranje radnih mjesta, ali jeste za stvaranje ambijenta za razvoj i zapoljavanje, u emu smo postigli odline rezultate, za to smo od strane meunarodne zajednice 2006 godine nagraeni sa "BEACON STATUS" i proglaeni kao najuspjenija opina u BiH za lokalni ekonomski razvoj.

Ime naelnika Jasmina Imamovia van Tuzle i BiH veinom se vee za "fenomen" izgradnje slanih jezera. Kako ste doli na ideju da izgradite takvu vrstu kompleksa, kako je ona doekana, koji su bili prelomni trenuci u procesu pretvaranja ideje u stvarnost?

Svi znamo u kakvom je stanju bio prostor na kojem se sada velianstveni kompleks slanih jezera. Nisam mogao spavati, niti od sramote hodati gradom radi izlijevanja mutne vodurine sa prostora tadanje Pinge. Uporno sam sazivao saradnike i strunjake i tragao za rjeenjem. Sugerirano mi je da se pojaaju pumpe i da napravimo rezervnu posudu, iji bi nivo bio nii od nivoa cesta, kako se voda, prilikom kia ne bi izlijevala na cestu, nego u tu rezervnu posudu. Kada sam im postavio pitanje ta emo sa vodom u toj rezervnoj posudi od nekoliko storina kvadrata povrine, ona e se ustajati i pretvoriti u zagaenu, movarnu akumulaciju. Oni su mi rekli da bi vodu bilo mogue preiavati, putem filterskog postrojenja ali e im tu biti problem desalinizacije vode. Onda sam rekao da slanu vodu nema niko osim Tuzle, da emo je filtrirati slanu i pretvoriti u kupalite i plau. Kada sam saradnicima rekao da na tom prostoru vidim povrinu slane vode od 21.000 kvadratnih metara, mnogi su zastali u udu, i vjerovatno iz pristojnosti nisu izgovorili ono to im je bilo na pameti. U to doba, da e na mjestu Pinge, biti Slana jezera i plae, vjerovale su mi samo dvije osobe: Kemal Kurevi i Nedim Hrustambegovi. Poslije su nailazili razliiti otpori i podvale, teki fauli. Sve sam izdrao i san pretvorio u stvarnost. Sada slana jezera vide svi i u njih svi vjeruju. Slana jezera najvea su komparativna prednost Tuzle, najvei magnet za turiste i investitore i naa najvea razvojna ansa. Niko ozbiljan ih ne osporava. Sada bi, oni koji su moju ideju slanih jezera osporavali, pod maskom privatizacije, ukrali slana jezera od graana Tuzle, i pretvorili ih u svoje lino vlasnitvo. Moji saradnici i ja sve smo uradili. Doli do ideje, realizirali ideju, kompleks slanih jezera proglasili javnim dobrom, tj. vlasnitvom svih graana Tuzle i na ovim izborima, sve je do graana. Neka izau na izbore i od prevaranata pohlepnika odbrane svoju imovinu.

ta smatrate za najvee propuste Vae uprave? Kada biste mogli vratiti vrijeme, koje biste stvari drugaije uradili?

Ja nikad nisam zadovoljan uraenim i vjerujem da je uvijek mogue uraditi vie. Sve je raeno prema Strategiji i u skladu sa finansijskim i vremenskim mogunostima. Naravno, sve uraeno nije, a to su moji ciljevi za naredni mandatni period.

N.Voloder


http://ekapija.ba/website/bih/page/630423

15-09-2012 at 12:52
camac
Nivo: Forumski doajen
Unknown artist

Registriran(a): 11-05-2011
Lokacija: Desert roads
Odgovori: 5224
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Utrka za novog nacelnika Tuzle

citat:
VV Cephei A wrote:
Ne smijem vie, @yugi e nas sve 'vako IK!

necu ni ja vise, tako mi svih floskula istocno od Rima..
al fakat covjek dobro zbori u ovom intervju-u.. sto nije danas, uradit ce sutra i et..
15-09-2012 at 13:42
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Utrka za novog nacelnika Tuzle

citat:
Posmatram wrote:
mislim da je krajnje vrijeme da u Tuzli pobijedi SDA, da se okolotuzlanska rOja ima cemu veseliti. Kalesija bi pjevala sa dzamije od srece, culo bi se i do Zvornika.

Na emu molim te bazira taj stereotip o SDA kao "seljakoj" stranciDa se razumijemo,SDA nije opcija koju preferiram i o toj kamarili koja nas je poprilino uhelaila poesto sam znao izrei svoj sud ali bez obzira na to jako mi je iritantna ta nakaradna teza kako u SDA "sjede seljaci"!!!
Taj stereotip plasiran je iz "crvenog tabora" u vrijeme kad je SDA vladala kantonom i gotovo smo svakodnevno bili zatrpani alopojkama faraona i SDP svite kako za Boga miloga kantonom vladaju seljaci "sa strane"!!!
E onda SDP doe na vlast i za premijera postavi ortodoksnu seljainu zaboravljajui pri tome ta se sve blebetalo na tu temu!!!
Meni je generalno uasno iritantna ta podjela na seljake i graane a pogotovo pria o "tuzlacima sa pedigreom"!!
Oni iz Mramora,Lipnice,Obodnice... nisu ti tuzlaci sa pedigreom ili
Ako se analiziraju liste SDA i SDP-a sva ta pria o "seljakluku" pada u vodu i kao to Shaban napisa SDP ove godine ima poprilino "diskutabilnu" listu ali da to ostavimo po strani!! 


<br /><br /><br /><br />

15-09-2012 at 13:51
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 23
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: lili, Slavinovic, svetica, wirisidze
FORUM : Politika : Utrka za novog nacelnika Tuzle This topic has been locked New Topic

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba