Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Nova vlast all about
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 ... Last Page >>
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
Abulafija
Nivo: Moderator podforuma

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Nova vlast all about

Ko e veu budalu dovesti na vlast
Pie: Samir estan


Nevjerovatna bahatost, primitivizam, netolerantnost, nedemokratinost novih vlastodraca (iz kojih isijava frustracija viegodinjim boravkom u opoziciji i trpljenja razliitih ponienja), njihova sklonost kontroli medija, nevladinih organizacija, policije, zapoljavanja, radikalni makijavelizam, licemjerstvo, djelovanje u suprotnosti od datih predizbornih obeanja i proklamovanih politika, posveenost kadrovskim istkama, uz zanemarivanje sutine posla jedne vlasti i gubljenje osjeaja za ivotnu realnost, tog su stepena da dodatno pojaavaju ionako izraenu masovnu sklonost stanovnitva amneziji, odnosno funkcioniu kao tit iza koga se krije 20 godina katastrofalne vlasti onih drugih. Jer, ko e razmiljati o prolosti, kad nam je sadanjost ovakva kakva jeste? to smjer glasakog stampeda ini predvidivo suicidalnim, jer je jedino to ima na raspolaganju da izabere - u koju e se politiku provaliju strmopizditi

Znam, znam da bih ja, kao intelektualni masturbant s pretencioznom etiketom politikog analitiara trebao da dajem odgovore. A i znam da ne valja bit vulgaran odmah vas plavue, iz listova koji na naslovnoj stranici izjavljuju dobrodolicu ratnim zloincima i negiraju genocid, optue za govor mrnje (jer za njih mrnja nije u rukama do lakata u krvi nevinih ili u srcu, nego u psovki kao posljednjem utoitu tranzicijskih gubitnika i... polnom organu). Ali, bez obzira na sve, moram tekst zapoeti sa pitanjem: Koji je ovo k**** u politikom ivotu regiona?

WE ARE THE CHAMPIONS: Kao da se odvija neko suludo takmienje (liga ampiona?), ko e vee budale dovesti na vlast. I ko e vie sjebat ionako sluene graane balkanskih vukojebina, boriso-tomislavojebina, milojebina, dodikojebina, zlatkojebina...

I 13 godina od kako sam, zgaen okruenjem, vlastoruno eutanizirao satirini asopis koji sam izdavao u prvim poratnim godinama, a ije je postojanje uredno izbrisano iz memorije kolektiva sa ijom se moralnom i intelektualnom samodegradacijom zajebavao, povremeno se pojave neki likovi koji postave pitanje zato ga ne bih ponovo pokrenuo.

Pored onih soc-realistikih odgovora, koji smaraju svojom patetinou i iritiraju samoljubljem, postoji i onaj oputeniji, koji, iako osmiljen kao ironini diskurs, zapravo nije daleko od istine: Politiki ivot zajednice u kojoj ivim i regiona, u svojoj autentinoj satirinosti daleko nadmauje sve moje kreativne potencijale.



Photomontage: KANDAharJedan od kljunih alata satire je pretjerivanje, ali jedva da je mogue zamisliti ita lue, tragikominije i cininije od stvarnosti s kojom smo suoeni. A koje su, hiperbolizirane kurine Leta 3, uz naslov Boli nas k**** za Bosnom i Hercegovinom, sa stranica Polikite, odavno postale sastavni dio.

KRMKU NIZ BEZBJEDNOSNU DLAKU: Ko je mogao i zamisliti da e kljune moralne vertikale Srbije, Tadievim izrugivanjem demokratiji i instaliranjem kriminogenog soft totalitarizma, kao svojevsnog mixa reima Miloevia i Tita, sa prelivom od Putina, biti dovedene u situaciju da, svojim djelovanjem, neposredno doprinesu dolasku na vlast (biveg? ma daj, ne zajebavajte!) etnikog vojvode.

Ko je mogao i zamisliti da e Zlatko Lagumdija zaista dobiti priliku da pokae svoj raskoan talenat diktatora, i da e se, zbog apetita vlastite guzice, odrei graanskog, antinacionalistikog ideolokog koncepta i SDP definitivno, uz glasno odobravanje voda srpskih nacionalsocijaldemokrata, pretvoriti u bonjaku nacionalnu stranku, ostavljajui stravinu prazninu u ideolokoj ponudi na politikoj sceni, i masu svojih glasaa jebane u mozak i zbunjene.

A onda, u finalu svojevrsnog (legalnog! valjda) dravnog udara, i najavljenoj politikoj istki, u novijoj istoriji nevienih razmjera, uklanjajui svog dojueranjeg koalicionog partnera, na vlast, i to mjesto dravnog ministra bezbjednosti, dovesti reketaa i mafijaa, moralnog i ljudskog kepeca, kome se daje prevelika vanost, ija imperija lai i zla je nastala, u velikoj mjeri, na kukaviluku i podanikom mentalitetu nae kvazielite, koja je spremna da za mrvicu dnevne slave ini kompromise i ponaa se tako to ide krmku niz dlaku, kako je svog novog koalicionog partnera, medijsko-graevinskog tajkuna, kriminogenog demagoga zloinake prolosti i opasnih namjera, donedavno portretirao sam Lagumdija. Dodajui: Njegova nenormalna potreba da kreira vlast po svojoj mjeri ima jednu namjeru da po svaku cijenu zatiti svoju, u ratu sumnjivo steenu imovinu. Amin!

Politika se, dakle, jo jednom, pokazala kao notorna kurva. A kao nagradno pitanje, za dokone itaoce, ostaje: A ta je, u toj prii, Zlatko?



Fotomontaa: E CheLIJEVO, DESNO, NIGDJE MOGA CENTRALNOG KOMITETA: Dok hodajui po ici, nad prijeteim politikim bezdanom, srbijanska alternativna intelektualno-medijska krema, rauna da e se kolateralne rtve trenutnog izbora mogue veeg zla, dugorono isplatiti, uspostavljanjem pravne drave i uozbiljavanjem i same javne scene i glasaa, s namjerom da se, u to skorijoj budunosti, dokine koncept biranja manjeg od zala i na politikoj sceni pojavi humanija ponuda (ne lipi magare do zelene trave), BiH ta vrsta izbora i drame tek eka.

U meuvremenu, bar to se tie glavnih aktera na politikoj sceni, nestaju ak i posljednji ostaci razlika po kojima smo utvrivali ta je manje a ta vee zlo. Relativizirano je, praktino, sve. Ukljuujui i to ko je gdje na politikom spektru. Pojmovi lijevo i desno, funkcioniu vie kao forma ispranjena od sadraja, tek kao vrsta robne marke, koja sama po sebi ne govori o emu se tu zapravo radi. Ekonomsko-socijalni kontekst je zaboravljen, radnika klasa, kako je to jo poetkom osamdesetih predvidio Haustor, otila u raj i zamijenjena zaposlenicima (pa nam tako, zahvaljujui politiko-birokratskom aparatu i kreditima, raste broj zaposlenika i njihova prosjena plata, iako nam se fabrike neprestano zatvaraju, a bivi radnici skapavaju od gladi), ljudska prava apstraktan su pojam na koji se poziva dok ista urnie (u lokalnoj interpretaciji to se zove ljudsko pravo da drugima oduzme ljudska prava), a nacija i kriminal postali su kljuni elementi drutvenih odnosa.

Pritom, nevjerovatna bahatost, primitivizam, netolerantnost, nedemokratinost novih vlastodraca (iz kojih isijava frustracija viegodinjim boravkom u opoziciji i trpljenja razliitih ponienja), njihova sklonost kontroli medija, nevladinih organizacija, policije, zapoljavanja, radikalni makijavelizam, licemjerstvo, djelovanje u suprotnosti od datih predizbornih obeanja i proklamovanih politika, posveenost kadrovskim istkama, uz zanemarivanje sutine posla jedne vlasti i gubljenje osjeaja za ivotnu realnost, tog su stepena da dodatno pojaavaju ionako izraenu masovnu sklonost stanovnitva amneziji, odnosno funkcioniu kao tit iza koga se krije 20 godina katastrofalne vlasti onih drugih. Jer, ko e razmiljati o prolosti, kad nam je sadanjost ovakva kakva jeste? to smjer glasakog stampeda ini predvidivo suicidalnim, jer je jedino to ima na raspolaganju da izabere - u koju e se politiku provaliju strmopizditi.

BOE, POETSKE PRAVDE: Ima neke poetske pravde u tome kad neki samouvjereni monik, kao Tadi, i pored kontrole nad medijskim prostorom i kljunim faktorima drutva, razoaravi one koji su od njega oekivali Dobro, a ne zadovoljstvo funkcionisanjem kao Manjeg Zla, otrese, prezren od glasakog tijela. (to e se nesumnjivo, u mnogo drastinijoj formi, desiti i Lagumdiji i SDP-u, ve na sljedeim izborima). Ima, ak poetske pravde i u tome to izgubi ne od nekog pristojnog protukandidata, oigledno boljeg od njega, nego od otunog i karikaturalnog etnikog vojvode. Mislim, eto, jebi se sad sa podilaenjem etnicima, politikom nacionalnog pomirenja, cirkusom sa traenjem kostiju i rehabilitacijom Drae Mihailovia, i ignorisanjem zloina poinjenih u posljednjoj seriji balkanskih ratova, odgovornosti Srbije u njima i, posebno, potrebe suoavanja sa istinom, denacifikacije i nacionalne katarze. Koketirajui sa Zlom, umjesto da mu se odluno suprotstavi, glupo vjerujui da ga moe kontrolisati i iskoristiti, kao brojni idioti prije njega, svodei politiku na marketing, PR i formu, uinio je Zlo legitimnim i, na kraju, izgubio, jer dobrima nije bio dovoljno dobar, a zlima dovoljno zao.



Photomontage: AzazelDakle, ima u Tadievom porazu neke poetske pravde. Ali,ali, ali, avaj, ali ne znam ega ima u pobjedi Tomislava Nikolia. I moemo li sebi dopustiti luksuz da ga shvatimo tek kao nuno sredstvo za izvrenje te odreene, precizno adresirane, pravde, a da pritom ne razmiljamo o tome koliko nepravde i zla e iz toga proizai. Ili da se tjeimo opet onom o dnu koje je potrebno dodirnuti, da bi doli sebi i poeli se uzdizati?

Ima i neke poetske pravde (ali i cinizma) u tome da u aktuelnom dravnom udaru u BiH, stradavaju oni koji su Lagumdiji taj udar pokuali napakovati i procesuirati ga zbog njega prije 8 godina. SDA, dakle. Ima pravde to iz vlasti nestaju oni koji su (su)odgovorni za 20 godina katastrofalnog voenja drave. I ima pravde to se u neku stvar poslalo tipove koji su ponovo pokuali igrati odvratnu igru koju igraju svih ovih godina biti istovremeno i vlast i opozicija. I tako nita ne raditi, imati katastrofalne rezultate, a pritom negirati vlastitu odgovornost za njih, stalno se vadei na nekog drugog, a najee na njih koji ne daju nama, odravajui tako trojnu podjelu zemlje, za iju se jedinstvenost navodno zalau.

SVI U NAPAD, JEDAN JE HASE: Dakle, niko previe ne ali za onim to se dogaa SDA. Ko ih jebe, rekao bih, da izuzetno & temeljito ne uvaam malograanska mjerila pristojnog ponaanja. Nita bolje nisu ni zasluili. I moemo to posmatrati i kao neku vrstu poetske pravde. No, jel stvarno ima onih, a da nisu vjerni vojnici (socijaldemokratske) partije, koje ne hvata strah od, demonstrirane, fascinantne jednoumne efikasnosti partijskog aparata i izvravanja nareenja voe bez pogovora, u krajnje neljudskom postupku prema ljudima s kojima su do jue bezkonfliktno saraivali (a u nekim kantonima je ba tako bilo). Da o iritantnom kurenju (SDA ima rok do etvrtka da prihvati budet BiH!), koje javnosti treba da pokae ko je gazda u kui i da ponizi partnera i praktino mu ne dopusti da promijeni odluku, ne govorimo.

Tu efikasnost moda je imao samo jo Dodik kad je, na tenkovima SFOR-a, preuzimao vlast 1998. godine. A i kurenje je, po svemu sudei, prelazna bolest. Koja je kod Dodika samo metastazirala, pa e mu, nakon posljednjeg pokuaja da diktira sastav nove srbijanske vlade, biti obezbijeena diskretna usluga na psihijatrijskom odjeljenju VMA. Ali ko e pomoi Zlatku, ne zna se. Socijalistika internacionala? Ako ga iz nje ne iutaju, kao i Dodika, sa njegovom nacionalsocijaldemokratijom sa neljudskim likom.

Ono to sada definitivno izlazi na vidjelo, Lagumdija je, poput nekih prethodnika mu u komunistikom pokretu, istkama i negativnom selekcijom, napravio ne partiju, pogotovo ne demokratsku, nego savren stroj, pod svojom kontrolom. Nalik revolucionarnoj gardi, ali s jednom bitnom razlikom nije utemeljen na ideologiji, nego na interesu. Vjernost voi poiva na njegovoj moi da odluuje o sudbinama sebi potinjenih i na njihovom konformizmu i kukaviluku.



Photo: www.shorpy.comNae stranke su, kako to ovih dana ree Vesna Pei, samo nominalno politike. A ustvari su kriminalni klanovi koji imaju efove bandi. Stoga itava ova aktuelna bh. pria nije nita drugo do unutarmafijaki obraun oko kontrole ubiranje reketa na odreenoj parceli, virtuelne tvorevine koja se dravom zove, ali je daleko od toga.

KAD IH NE MOE POBIJEDITI, PRIDRUI IM SE? Sama meta SDP-ovog blitzkriega (za koji se jo ne zna kako e zavriti), definitivna je potvrda njegovog samoshvatanja kao bonjake nacionalne stranke. Naime, podaci o glasanju u PSBiH, u toku protekle godine (pogledati zanimljivu igraku nevladine organizacije CCI) govore o tome da je, u vladajuoj koaliciji, neslaganje najmanje izmeu SDP-a i SDA (samo 8%, u usporedbi sa ak 58% sa SDS-om). tavie, svaka od stranaka koalicije ima manje neslaganje, u glasanju, sa SDA nego sa SDP-om.

To to se SDP sada obraunava sa SDA (kojoj je, dakle, po statistikim podacima, najblii), a ne sa HDZ-ovima, koje je svojevremeno, u jo dramatinijoj prii, marginalizovao u Federaciji ili sa SNSD-om, sa kojim dugo vremena nije mogao uspostaviti elementarni kontakt, i to to taj obraun ostatak estorke, manje-vie, posmatra sa odobravanjam, nije samo stvar realnosti i snage, nego i snana politika poruka. Sublimirana u samozadovoljnoj konstataciji Milorada Dodika, koji, ovih dana, u pauzama diktiranja sastava i uslova pod kojim e priznati novu vladu Srbije (koji ufurani klovn, majko mila) izjavljuje: Republika Srpska nee osporavati to to se pojavila relevantna veina Bonjaka za promjene u sastavu Vijea ministara i to u pogledu sastava unutar bonjakog naroda. Ako bismo mi to osporavali, onda omoguavamo i drugima da odluuju o naim kadrovima, a mi to ne elimo. Mi elimo da sauvamo autentinost naeg prijedloga i da on ima nesumnjivu prou. Na osnovu toga treba uvaiti injenicu da je SDP naao novu veinu kod Bonjaka i da predlae rekonstrukciju Vijea ministara.

Sve u svemu, kompletna situacija, uz najavu pokuaja i rekonstrukcije federalne vlade (to je eufemizam za SDP-ovo odbacivanje Platforme i pakt sa dojueranjim gotovo krvnim neprijateljima) govori da je dovren proces transformacije jedine relevantne lijeve graanske multietnike partije, u klasinu nacionalnu stranku, zasad jo precizno neutvrdivog poloaja na desnici (lijevi centar desnice? rekao bi zlobni ostatak satiriara u meni).



Photo: razglasaj.baJEBO LUD ZBUNJENOG: No ono to je jo zanimljivo u ovoj prii, je da itava konstrukcija ovog dravnog udara jo visi u vazduhu. Jer uspjenost pokrenutog obrauna sa SDA, zavisi od ponaanja dva HDZ-a i ustupaka koje e im SDP uiniti, pa e se tako bh. socijaldemokrati nai u situaciji da ne samo pogaze sve dosad reeno o ove dvije stranke, nego i da plate mnogo viu cijenu od poetne, u koju e im HDZ-ovi uraunati i kamate.

Pa moda ak i bankrotiraju, jer jednostavno, i pored sve volje, ne budu u stanju platiti traenu cijenu. Zbog toga to klju od sefa u kome se uvaju federalne fotelje, nije u njihovim rukama. Struktura vlasti u Federaciji je, naime, takva da je gotovo nemogue promijeniti ita od onog to se dogovori na samom poetku, jer je za to potrebna saglasnost previe faktora.

Dodatna ironija je u injenici da SDP trai pomo od HDZ-ova u eliminisanju iz vlasti SDA, koja svo ovo vrijeme insistira na ulasku HDZ-ova u vlast, emu se odluno protivio SDP.

Ironija je i to to je SDP-u za izbacivanje SDA iz Vijea ministara neophodna saglasnost SNSD-a, a da je pritom te dvije partije, koje su jedna drugu pokuavale izbaciti iz kombinacija za vladajuu koaliciju na dravnom nivou, sastavio upravo SDA, odnosno Tihi, koji je odbio da u Vijee ministara ue bez SDP-a.

No sve to nije nita, spram ironije, da se politiki establiment, u situaciji radikalizovanja ekonomske krize, enormne nezaposlenosti i prijeteeg bankrota zemlje (od ega dravu, po javnom priznanju SDP-ovog federalnog premijera, moe spasiti samo MMF), bavi sam sobom. U jo jednom suludom igrokazu za masovnu publiku. Od koje se ovaj put oekuje da shvati teinu situacije i da se zadovolji igrama, a da, jebiga, ne trai sad i hljeba. Jer nema ni vlast. Ona ve due jede samo kolae.

05-06-2012 at 08:50 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Nova vlast all about

Da li ovo zabrinjava premijera Nikia? Za tri mjeseca ugaeno vie od 2.000 malih preduzea




U FBiH za prva tri mjeseca ove godine ugaeno je 2.348 privrednih drutava i zanatskih radnji, a ako takav trend bude nastavljen do kraja godine bit e odjavljeno priblino 10.000 malih preduzea, to je za 30 posto vie nego 2011. godine, podaci su Poreske uprave FBiH.

U Poreskoj upravi FBiH navode da se istovremeno registruju i nove firme, ali da ih veina vrlo brzo ugasi poslovnu aktivnost.

Ekonomski strunjak Duljko Hasi kae da ima mnogo razloga zbog kojih se sektor malih preduzea naao na meti tekih uslova poslovanja, iako se od njega oekuje da obezbijedi najvei broj novih radnih mjesta.

On posebno istie fiskalizaciju koja je oteala rad malim privrednicima.

"Nedovoljna informisanost, tehnika nepripremljenost servisa i ogroman troak doveli su do toga da u procesu fiskalizacije najvie stradaju mala i srednja preduzea ija je likvidnost i prije uvoenja fiskalnog sistema bila upitna", pojanjava Hasi.

Prema njegovom miljenju, fiskalizacija nije jedini razlog to je privredna situacija u BiH izuzetno loa, ali je bila "ulje na vatru".

"Fiskalizacijom je trebalo smanjiti sivu ekonomiju, poveati javne prihode, poveati broj PDV obveznika, ali smo malo od toga dobili" pojasnio je Hasi.

Mnogi strunjaci smatraju i da je mali biznis mnogo vie pogoen rigoroznim kontrolama inspekcija, te brojnim dravnim, entitetskim, kantonalnim i optinskim nametima.

Razloge za zatvaranje firmi treba traiti i u ekonomskoj krizi koja ima uticaja na poslovanje svih poreskih obveznika,zbog ega se odreeni broj privrednih drutava odluuje na prestanak obavljanja djelatnosti.

Tome, svakako, doprinosi i smanjena kupovna mo stanovnitva, odnosno mali dnevni promet koji ostvaruju privredni subjekti.

(tuzlarije.net - SRNA)  


<br /><br /><br /><br />

05-06-2012 at 14:34 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Nova vlast all about

Nermin Niki
IZIGRAO RADNIKE



Koliko je radnika loa privatizacija u BiH otjerala na rub egzistencije, to vie nitko ne zna, osim da se taj broj kree u tisuama. Privatizacija je vie sliila na poklanjanje stotina tvornica nego na njihov spas.

Zbog privatizacije koja je, primjerice u Tuzlanskom kantonu, ugasila cijelu industriju, danas Bosna i Hercegovina ima radnike koji su postali socijalni sluajevi, koji sve to imaju jeste ulica koju blokiraju tijelima traei svoja radnika prava. Donosimo priu o sudbini 550 radnika tvornice namjetaja Konjuh ivinice.

Prije samo sedam mjeseci, po snijenoj oluji koja je zahvatila cijelu zemlju, radnici tvornice namjetaja Konjuh ivinice krenuli su put Sarajeva u ured federalnog premijera Nermina Nikia po rjeenje za probleme ove tvornice. Obeao im je da e Vlada Federacije putem Zavoda za zapoljavanje uplatiti Konjuhu dva i pol milijuna maraka za revitalizaciju tvornice.

Sedam mjeseci poslije - radnici na ulici. Shvatili su da su izigrani.

Evo, ovi svi koji su obeavali, od federalne Vlade, od kantonalne Vlade, od nae Optine, svi su obeavali, vjerujte, a niko nita nije uradio, kae Mevludin Traki, predsjednik Sindikata radnika Konjuha. 


<br /><br /><br /><br />

08-09-2012 at 17:33 | Ukljui u odgovor
Shaban
Nivo: Forumski doajen
Taxirat

Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Nova vlast all about

osvjeenje
http://www.gradzenica.info/

13-09-2012 at 11:46 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Nova vlast all about

Sav sam se najeio od ove obostrano iskazane ljubavi


Susret Lagumdija-Dai
"Dobro nam ide, samo treba bolje da se organizujemo"
Premijer Srbije Ivica Dai i ministar vanjskih poslova BiH nakon susreta u Sarajevu kazali su kako je vrijeme da se pone rjeavanje brojnih pitanja izmeu dvije drave sloivi se kako je njihovo rjeavanje u osnovi jednostavno, ali da "samo treba da se malo bolje organizujemo".



Dai i Lagumdija: "Mi smo stari komunisti, ta da radimo?!" (Foto: Almir Panjeta/Klix.ba)

Ministar Lagumdija na poetku press konferencije odrane nakon sastanka novinare je upoznao sa osnovnim zakljucima sa sastanka, nakon ega je uslijedio svojevrsni govor srbijanskog premijera i ministra unutranjih poslova Daia koji je imao i elemente stand-up nastupa. Lagumdija je kazao kako su se dogovorili da se do kraja godine unaprijedi meudravna saradnja na nivou ministarstava vanjskih poslova i ambasadora, te da se reaktivira rad meudravnog saveza za saradnju.

"Taj savez je posljednji sastanak imao 2005. godine i djeca koja su tada roena sad idu u kolu. Mnogo pitanja stoji otvoreno, i vrijeme je da na stvarima kakva je rjeavanje pitanja malograninih prelaza, pokaemo kako se od manjih stvari moe ii prema rjeavanju veih", kazao je Lagumdija te dodao kako je sastavljen itav niz potrebnih mjera, ali da ih nisu eljeli nazvati "mapa puta".

"Vrijeme je da iz High Level Accession Dialogue - to je skraeno HLAD, na dijalog napokon izae na sunce", kazao je Lagumdija te rije da, kako je kazao, "svom starom drugu Ivici Daiu".

"Dajte da se malo organizujemo..." (Foto: Almir Panjeta/Klix.ba)
"Dajte da se malo organizujemo..." (Foto: Almir Panjeta/Klix.ba)

Dai je kazao kako dijeli uvjerenje da od rjeavanja malih problema treba krenuti ka veim.

"Kada govorimo o malograninim prelazima, pa ljudi koji tu ive godinama su ivjeli bez granice, u jednoj zemlji, Jugoslaviji. Vreme je da granice, to bi Tito rekao, prestanu biti mjesta razdvajanja i postanu mesta spajanja", kazao je Dai, te spominjanje Tita uz smijeh obrazloio:

"Mi smo stari komunisti, ta da radimo?!"

Govorei o odnosima dviju drava, Dai je kazao kako na sporove oko odreenih pitanja ne treba gledati kao na veliki problem s obzirom da, kako je kazao, sve komijske zemlje imaju probleme te da "tamo gdje svi misle isto, mnogi misle malo". Govorio je i o specijalnim odnosima RS i Srbije:

"Sarajevo ne treba da se ljuti kada Banja Luka uspostavi posebne odnose sa Beogradom, niti Banja Luka treba da se ljuti kada Beograd ima dobre odnose sa Sarajevom. Srbija je garant Daytonskog soprazuma koji Republiku Srpsku definie kao ravnopravan entitet u okviru Bosne i Hercegovine, i ja to moram da kaem. Govore nam kako treba da relaksiramo odnose sa Kosovom, pa ovdje generalno treba da se relaksiraju odnosi. Mi 20 godina ivimo u zaaranom krugu! Njemaka je sedam godina nakon zavretka Drugog svjetskog rata bila osniva Evropske zajednice za elik, koliko godina mi vie moramo da ekamo da bismo rijeili nae odnose?!", kazao je Dai u izjavi koja se vremenom pretvorila u govor, te poentirao pitajui se zato zemlje regije ne bi osnovale Balkanski savjet, po uzoru na Baltiki ili Nordijski.

Na kraju se Dai poalio na veliki turistiki propust Sarajeva:

"Dva dana sam ovdje, i nigdje ne mogu da popijem pravu bosansku kafu! Nudite mi espresso, koji se izgleda uvijek pio na ovim prostorima".  


<br /><br /><br /><br />

13-09-2012 at 13:56 | Ukljui u odgovor
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Nova vlast all about

Ne znam sta Lagumdzija stavlja u unutrasnji dzep. Ovako slicno rijeseno je pitanje Tuzbe BiH za agresuju Srbije. Umijesani, Lagumdzija i Tihic, samo nismo vidjeli ruku u unutrasnjem dzepu, ali jesmo vedra i nasmijana lica nasih politicara, ali i onih iz Srbije.Blago nama snjima, daleko cemo dogurati u nezaposlenosti, kriminalu, pljacki svog naroda. Do kada, hajde ga znaj, ali sve je u nasim rukama, jer mozemo zaokruziti nekoga drugog.
narod ce opet biti

16-09-2012 at 03:06 | Ukljui u odgovor
arnie_returns
Nivo: Forumski vuk
when the time comes

Registriran(a): 23-08-2012
Lokacija: treca munara lijevo
Odgovori: 747
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Nova vlast all about

Zapis iz bolesnikog kreveta

Da sam ja vlast, naredio bih da svaki ovjek jednom mjeseno mora posjeti bolnicu ili ludnicu d vidi kakvih sve gariba ima

Koliko puta niste obili najblie roake ili prijatelje uz izgovor da nemate vremena. Ma nejma se kad, ivot ide sto na sat, tako smo sami sebe pravdali. Nerijetko nam se ini da e svijet stati ako neko upadne u na svakodnevni raspored, nau ustaljenu koloteinu, u na raspored sati u kojem polijepo vremena zauzima buljenje u TV i sjedenje kraj kompjutera.
A onda vam se desi, kao potpisniku ovih redova, da se iznenada razbolite i zavrite u bolnici gdje provedete desetak dana. Ali, gle uda, ivot ne stane, sve se odvija svojim tokom. I bez vas. Sve funkcionie kao da vas i nije bilo. Tada ovjek, dok lei u bolsenikoj postelji, shvati da je sebe pomalo precjenjivao. Da je sebi davao previe vanosti. Zaboravljajui da je obina praina. Onda se sjetite da su i poslanici umirali pa je ivot tekao dalje. A da ne tee kad se jedan obini ja/ti/vi/mi se razboli/mo.

Cjenovnik za bolovanje

Koliko god je leanje u bolnici muno, nezgodno, najskraja, i bolno, ima ono i svojih dobrih strana. Jednostavno, imate vie vremena za razmiljanje. Za iventuru svoga ivota. Tad se, bukvalno na bolan nain, uvjerite da se ima vremena za sve. Samo se treba dobro organizirati. A i Svevinji nas upuuje na planiranje i organiziranje. Zato, izmeu ostaloga, nije dao da onih pet namaz otklanjamo u jednom komadu i da smo poslije rahat, kako bi to neki eljeli. Od 24 sata dnevno po 10-15 minuta nam je ON uplanio (ujutro, u podne, u poslijepodnevno vrijeme, u ranu veer i u kasnu no vrijeme pet dnevnih namaza), a nama je ostavio da preostalo vrijeme isplaniramo po svome. E sada, da li ga na pravi nain koristimo, pri tom pridravajui se Allahovih smjernica datih u Kur'anu i u praksi Poslanika, a.s., to je druga pria.

U bolnici imate vremna na pretek. I za razgovor sa pacijentima koji s vama lee. Saznate tako svata lijepog, korisnog, zanimljivog pa i duhovitog. Tako saznah da u Kalesiji ima i ovjek koji je sa svega tri godine radnog staa otiao u penziju. Invalidsku. Dobio je tako to je uzeo ispljuvak od tuberkuloznog komije i podvalio doktorima. E, sad, da li su doktori zbilja prevareni ili su sami pristali na prevaru baka je pitanje.

U prii o doktorima nezaobilazan je prijeratni kalesijski doktor J. T. Za njega kau da je imao cjenovnik za izdavanja uvjerenja o bolovanju. Tano se znalo koliko treba izdvojiti za sedam, koliko za 10 ili 15 dana, a koliko za mjesec dana bolovanja. Ima i onih koji su ga uspijevali prevariti. Naime, takvi bi u zdravstvenu knjiicu stavili sto maraka i doktor bi, raunjui da je to hedija za njega, izdao uvjerenje o bolovanju. Naravno, hediju bi lijepo pospremio u ladicu koja je uvijek bila otvorena. Nakon pola sata ovjek bi se vratio i rekao: Doktore, oprostite, bilo mi je u knjiici sto maraka; izgleda da je ispalo ovdje. Kud e ta e, doktor je morao vratiti pare, usput prodajui priu kako je vidio da su ispale ispod stola pa ih je on pospremio dok se vlasnik ne vrati. Nakon par takvih prevara, bolovanje se nije moglo dobiti ako se prije u fioku ne ubaci novac.

Cijeli ramazan postio, a iz bolnice ugovara peenje rakije

uo sam i priu o doktoru koji je svog postarijeg komiju, koji se alio na bolove, zvao da doe kod njega lino na pregled. Jesi li ti dobar doktor, upita ga komija. . ovjee, pa ja sam lijeio rahmetli Edisa, rahmetli Miralema, rahmetli Nisveta, rahmetli Adnana, rahmetli Senada, rahmetli Amira poeo mu je nabrajati doktor. Na to ga komija doeka pitanjem: Stani malo, ima li iko da si ga ti lijeio a da je ozdravio, da nije rahmetlija?

Nekad nam se ini da su doktori bezosjeajni. Prosto ti se ini da im je srce od plastike. A, zapravo, radi se samo o tome da oni samo svoj posao odrauju profesionalno, bez emocija. Jer, emocije znaju biti teret. Za razliku od nas, oni se svakodnevno susreu sa tekim povredama i bolestima, sa amputacijama ruku ili nogu, sa krvarenjima, jaucima i kricima Na sve su to svikli i svemu tome pristupaju bez unutranjih osjeaja sa kakvima mi doivljavamo takve scene.
Jedan doktor mi je priao: Kad sam studirao, radili smo obudkciju, praktino vjebali na nekom beskuniku. U poetku sam povraao nakon takvih vjebi, toliko mi je to bilo muno, da bih kasnije, nakon nekoliko takvih vjebi, jeo sendvi i sve to gledao.

Prijatelji offline i online

U bolnici se susreete sa situacijama kakve su vam nezamislive u svakodnevnom ivotu. Recimo, naete se u situaciji da, dok vi jedete jabuku, ovjek u krevetu do vas pone da vri veliku nudu. Desi se i da morate tjeiti i ohrabrivati pacijenta do vas kojem su doktori naredili amputaciju noge. ta rei u takvim situacijama? Uinilo mi se prilinim da mu ispriam priu o ovjeku kojem je granata, izmeu ostalog, povrijedila oi, te da je danas potpuni slijepac, ali da se ne predaje. Bez iije pomoi, bez ikakvih problema, zamijeni kremen na upaljau, sam se snalazi i hoda po stanu. Isti taj ovjek mi je rekao da se ne moe nauditi kako zdrav ovjek moe kukati na bilo ta. Nita mi pametnije nije palo na pamet ime bih ga utjeio. Helem, htio sam rei da uvijek od goreg ima gore. Pozivati se na vjeru i govoriti mu da je sve to se deava Boija volja i odredba, nije ba bilo uputno. Tako se bar meni tada inilo, jer, koju minutu prije toga, isti taj pacijent telefonom je ugovarao kupovinu ljiva za peenje rakije. A, opet, priao mi je da je ispostio cijeli ramazan, koji je minuo prije samo dvadesetak dana. Prisjetih se onog Bonje iz Kue na dva sprata plus potrkovlje koji cijeli ramazan posti i klanja, a ha proe ramazan pone piti i svata raditi.

Leei u bolnikom krevetu sjetih se i rijei prijatelja Fude koji je govorio: Da sam ja vlast, naredio bih da svaki ovjek jednom mjeseno mora posjeti bolnicu ili ludnicu da vidi kakvih sve gariba ima. Jedna od dobrih strana lenja u bolnici je i to to tada najbolje shvatite ko su vam najprei. Dakako, to su lanovi porodice, najblii roaci i rijetki iskreni prijatelji. Onda se uvjerite da, kada ste offline, ba i nemate prijatelja, kao to ih imate kada ste ste online, na fejsbuku.

Kako spoznajete kur'anske ajete u bolnici

Moda kao nigdje drugdje, ovdje u bolnici shvatite znaenja nekih Kur'anski ajeta. Skoro da nema pacijenta puaa koji se ne buni i ne galami to mu bolniari ne daju da pui.
- Ja moram zapalit, meni cigara treba, ja bez nje ne mogu, govori takav pacijent.
A meni na um pade ajet u kojem se kae: Ne volite neto, a ono moe biti dobro za vas; neto volite, a ono ispadne zlo po vas. Allah zna, a vi ne znate. (Al-Baqarah 2: 216) Ba kako to djeca ne vole gorke sirupe koji im pomau da to prije ozdrave. Ne vole ih, a oni su dobri za njih.
Jedna od glavnih bolesti savremenog doba jeste pretilost, debljina, gojaznost. Ima nas koji se susreemo s tom boleu da, da, to, ta naa debljina, je bolest, trebamo to sebi priznati jer, svjesno ili ne, zanemarujemo kura'nske rijei u kojima se kae: Jedite i pijte, ali ne pretjerujte. (Kur'an, Ali Imran, 31).
Bolnice su prepune ljudi koje je tu doveo alkohol. Bilo da je rije o onima koji su zaradili povrede u saobraajnim nesreema koje su se dogodile jer je voza bio pijan, bilo da su od alkohola stradali jetra ili ivci. Piju ljudi alkohol usprkos injenici da u Kur'anu pie: O vjernici, vino, kocka, kumiri i strelice za gatanje su odvratne stvari, ejtanovo djelo, zato se toga klonite da biste postigli to elite (Kuran, 5:90). Daba nekome i hadis u kojem je Poslanik, a.s., rekao: Allah je prokleo alkohol i onoga ko ga pije, toi, prodaje, onoga kome se prodaje, onoga ko ga pravi, ko ga nosi i kome se nosi. (Ebu Davud, hadis sahih, Sahihu Ebu Davud, 3380, Albani)
Moda kao nigdje drugdje, u bolnici uvidite kako su zabrane koje je Allah propisao propisane samo radi naeg dobra, a ne radi toga to se nekome neto hoe i eli uskraivati i zabranjivati.

Ovaj zapis iz bolnice ne moe proi a da ne spomenem anegdotu iz ratnog vremena dok sam bio urednik Radio Kalesije. Glavni lik ove anegdote je kolega Hasan Mujinovi, tadanji tonac na radiju. Helem, za nekoliko minuta je trebala da se emituje reportaa koju je kolegica Mediha Deli napravila sa ranjenicima koji su leali u stacionaru u Tojiima. S obzirom da je na programu bila emisija elje i pozdravi, rekao sam dobrom kolegi Hasanu da pripremi i pusti neku pjesmu koja bi bila prikladan uvod u priu o ranjenicima. Dobri na Hasan pustio je pjesmu: Na mezaru majka plae. Zapomagao sam iz sveg glasa: Bolan Hasane, ta to pusti. Pa jo su ivi, kakav te mezar snaao. Neto slino je napravio i putajui pjesmu koja je trebala biti uvod u emisiju Obzorja islama, koju je ureivao Enver ef. Ali. Tada je, dobri na Hasan, naao za shodno da pusti pjesmu I Bog je od nas digao ruke.

Odmor od ejtanske kutije

U bolnici ovjek, naravno ako ga ne pritiu posve golemi bolovi, ima dosta vremena za itanje. Zato bi svaka bolnica trebala da ima mini biblioteku. Dok sam leao u bolnici Barselona i Real su igrali dvije utakmice panskog super kupa. Nisam niti jednu gledao. I, vjerujte mi na rije, ne osjeam da sam bilo ta izgubio. A, da sam bio kui, teko da bih to propustio. Sport je dobar ako se vi njime bavite. Nije dobra ako ete zalud troiti i vrijeme i novac da biste gledali razmaene zvijezde poput Ronalda i njemu slinih. Utakmice u bolnici nisam gledao jer u naoj sobi broj 11 nismo imali televizor. Sreom. Ba se insan odmori i od te ejtanske kutije. A i shvatite koliko vas, zapravo, dok ste kod kue, zamara i optereuje gledanje televizije i surfanje po internetu. Nesvjesno, svi mi viesatnim gledanjem televizije i itanjem tota na internetu bombardujemo na mozak raznim informacijama i time ga, dakako, optereujemo. Pa se onda udimo kako poslije toga nismo raspoloeni za pisanje ili za neki drugi rad. Pokuajte nekoliko dana da ne gledate TV i ne visite na internetu. Bit ete iznenaeni koliko e vam mozak biti svjeiji, odmorniji.
Nikad ne kukajte na doktore i na vatrogasce kad nita ne rade. Da Bog da svi oni dobijali plate, a nikad nita ne morali da rade.

U bolnicama lijeimo nae tijelo. Kad se razbolimo, sami pourimo u bolnicu. Due nae bismo trebali lijeiti u mesdidima, damijama. Izvan damija, mekteba i mesdida dosta je ljudi ije su due bolsene. No, oni ne tre u bolnicu. Moda zato i to ne znaju da lijek mogu tamo nai. Dunost svima nam je da takve ljude, na mudar i lijep nain, uputimo u damiju. I imami bi se trebali pozabaviti onima koji lutaju oko damije, a ne samo vaziti onima koji dou u damiju.

I, za kraj, makar me bolnica ovome nauila: vrhunska mudrost na ovome dunjaluku je da znate poredati svoje prioritete. Na prva dva mjesta neka vam budu porodica i zdravlje. Zdravlje i tijela i due.

by FS

16-09-2012 at 18:52 | Ukljui u odgovor
mosnik
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 07-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 2074
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Nova vlast all about

Svaki se poten ovjek srami vlade svoje drave.
H. L. Mencken - novinar i esejist (Every decent man is ashamed of the government he lives under.)
 


Kume i ti ces to da radis, samo sutra.
22-09-2012 at 12:29 | Ukljui u odgovor
yugi
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 20-12-2006
Lokacija: NORVEKA
Odgovori: 35281
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Nova vlast all about

UKC Tuzla: sad je vrijeme za paniku!!!

Dragi graani Tuzlanskog kantona ne ovo nije jo jedno politiko obraanje, ovo je vapaj ljudi koji rade u UKC Tuzla, nisu stranaki svrstani, ali imaju neto ega u ovoj zemlji nedostaje mnogima savjest i brigu za pacijente.

Dok se nai opinski i kantonalni, pa evo i federalni politiari utrkuju koji e kojega optuiti za kriminal i opte loe stanje u dravi, dotle jedan on najveih i izgleda jedinih za Tuzlu prepoznatljivih brendova UKC Tuzla nezadrivo tone prema jednom od najveih krahova u istoriji zdravstva u BiH.

Zbog ega bi ovo trebalo da interesuje ikoga? Zato to se u ovoj ustanovi lijei ovih pola miliona stanovnika TK, a dostupnost lijeenja opasno dolazi u pitanje zbog nagomilanih dugova i problema sa kojima ne da niko ne eli da se uhvati u kotac, nego jednostavno niko nema ideju kako probleme rijeiti.

Upravo zato je novi koalicioni partner SBB glavom bez obzira pobjegao od UKC-a znajui da dug od skoro 140 miliona KM predstavlja balast i puno stabilnijoj dravi nego to je naa. SDP je naao fantastino rjeenje, na poziciju Direktora planira da postavi prof. Zlatana F., ovjeka koji 10 godina nije u stanju da uvede red u svojoj matinoj klinici zbog zveckajuih oraha u depovima, a kamoli da na noge postavi UKC. U ovoj Odiseji iji kraj ne zna niko od partijskih Homera koji je kreiraju, prof. F. treba da se pridrui jedan od osrednji ovjek, ljekar, ama ba sve, dr Amer O., ija je glavna referenca rodbinska veza sa Zlatkom L.

Da ne bi neko pogreno shvatio nije ni SDA nimalo nevina u ovoj sapunici. Razvlaenjem smjene sadanjeg dokazano nesposobnog i inertnog rukovodstva u vrijeme nesretno zavrenog braka sa SDP-om, a po diktatu kantonalnih dunosnika, poglavito onih iz Kalesije koji su pozapoljavali i uhljebili itave porodice u UKC-a, SDA je samo udario temelje ove katastrofe.

Danas, UKC ima gubitak od 140 miliona KM, sa tekuim dugovanjima raznim dobavljaima u iznosu od 40 miliona KM. Do prolih mjeseci, makar je taj tekui dug plaan redovno u nekakvim ratama, ali sada je i to dolo u pitanje, pa su pojedini od njih traili zatitu i intervenciju Vlade TK, isto kao da oni znaju ta bi.

Kao posljedica ovoga zadnjih dana u UKC-u nedostaje svega. Nema papira za tampae, pa pacijenti ne mogu dobiti nalaze i otpusnice, a sve i da ima papira, nema tonera za tampae. Nema sredstava za linu higijenu uposlenih, nerijetko nedostaje rukavica. O problemima sa nedostatkom razliitih lijekova i prije se pisalo, ali sada poinje da nedostaje onih od kojih Vama, Vaem lanu porodice, bilo kome moe ivot da ovisi.

Dug UKC-a prema firmi koja opravlja rendgen aparate je narastao na oko 1,5 miliona KM, te je ista otkazala usluge. Tako da je zadnjih dana uspjeno prestao sa radom i trideseti (da dobro ste proitali, trideseti) aparat za radioloku dijagnostiku, a to uljuuje i onaj u ortopedskoj sali, tako da je ak privremeno prestao operativni program (uvajte se padova neete moi biti tretirani!). Od svih silnih aparata trenutno radi samo jedan CT i magnetna rezonansa.

Kad je u pitanju radio terapija, jedan od akceleratora se pokvario davno (praktino nov) popravka nikada nije izvrena, pa sada s njega skidaju dijelove da odravaju onaj drugi. Citostatika za lijeenje raka ima, pa nema, ima, pa nema isto ko da se to moe davati pacijentima od ibuka. Na probavnoj endoskopiji su pokvarena 2 aparata koji se koriste za vaenje kamenaca iz unih kanala. Sada umjesto da se vade neinvazivno, bez operacije, pacijenti moraju da se podvrgavaju tekim operativnim zahvatima. U hirurkim salama sve ee nedostaje materijala, ak su se deavali dani da nedostaje epruveta za krv. U laboratoriji iz dana u dan pomalo poinje da fali reagenasa za odreivanje nalaza, nekada i onoh od kojih neiji ivot ovisi. Na Nuklearnoj medicini odavno se vie ne radi nego to se radi poto su materijali za analize jako skupi i nabavljaju se izvan BiH, njih je prvo i nestalo. Nema novaca ni za dopunu servera na kojima se uvaju rendgenske slike, pa se nemojte iznenaditi da Vam snimci zbog koji ste se Vi zraili nestanu.

I jo neto na pojedinim klinikama posteljina nije kupljena godinama, pa se pacijenti pokrivaju krpama. Veeraj u kome se ove posteljine peru ve odavno radi sa upitnim kvalitetom maine nisu popravljane ili obnovljene godinama. Pravo je udo da nema vie infekcija u bolnici.

O svemu ovome se uti, ne eli niko da aka meku prije izbora. Nikome nije u interesu da otvara ovu temu, dok nam se svima ovo ne skri preko lea. Pitate se kako dobavljai ne otkau isporuke? zato to su ucijenjeni. Ako otkau isporuke, otkazuje im se ugovor sa prijetnjom da UKC nikada vie nee kupovati od njih. ak ih se iz raunovodstva UKC-a ucjenjuje u smislu mita, kako bi im trane isplate duga bile redovne. Na taj nain se klika nastavlja bogatiti.

Istovremeno vlada deficit zdravstvenog kadra na svim klinikama kadar koji odlazi u penziju ne zanavlja se, a administracija i nemedicinski personal koji zamislite, ukljuuje i ininjere hortikulture i arhitekte pojedoe plate. Ostalo je jo samo da plate ponu kasniti ili izostajati a to e biti tek poetak kraja. U tom momentu moe se raunati sa optim i potpunim trajkom na to se moe sigurno raunati, ime e debakl biti potpun.

Molim cijenjeno graanstvo da sve ovo ozbiljno shvati prije nego pone da okrivljuje medicinske radnike UKC-a za loe pruanje njege. Nisu oni krivi oni rade sa onim to imaju a to je skoro nita. Od medicinskog centra koji je bio pojam kvaliteta i napredne medicine u ovoj zemlji i ire spali smo vjerovatno na najnie grane od poetka postojanja. Dok Federalna vlada u KCU Sarajevo ulae milione maraka, dotle UKC Tuzla polako propada i nije daleko dan kada ete dragi graani za najbezazlenije procedure ii van svoga grada u druge Kantone.

Samo da ne bude da nismo upozorili

Grupa uposlenika UKC Tuzla 


<br /><br /><br /><br />

28-09-2012 at 18:04 | Ukljui u odgovor
borbeni
Nivo: Forumski doajen
ko je dir'o djeda mraza

Registriran(a): 31-01-2009
Lokacija: dunjaluk
Odgovori: 8575
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Nova vlast all about

pa dobro sad, baci makar pola u vodu

28-09-2012 at 18:21 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 9
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: Azrail sto vadi dushe, br-tz, djole, HULK, nanii, Obelix, Omerica, reka, selmica, Un1c0rn, vazda_kontra, von_admir
FORUM : Politika : Nova vlast all about New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 ... Last Page >>


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba