Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Politika : Izvodi iz stampe
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ

Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Ponovo imamo deklarativnu podrku pametnog svijeta. Da li e nas ovi domai i susjedni uhljupi opet preveslati?


citat:
Meunarodna politika zajednica je vie od dvadeset godina posmatrala, tumaila i djelovala u politikom prostoru Bosne i Hercegovine skoro iskljuivo kroz etniku prizmu, uprkos akademskim i naunim radovima, koji su redovno upozoravali protiv takvih pojednostavljenja i takvog opasnog povlaivanja lokalnim etno-nacionalistikim elitama. Rat, a i mir koji je uslijedio, oba pod nadzorom, (ili, da se posluimo jezikom tj. Meunardnog kriminalnog tribuna za bivu Jugoslaviju potpomognuti i potaknuti od strane) meunarodnih posmatraa, samo su ohrabrili lokalnu etno-nacionalistiku partitokraciju u Bosni i Hercegovini. Zatieni strahom od novih ratova i novih nasilja, oni su nastavili da se bogate u zemlji u kojoj je zvanina stopa nezaposlenosti mladih 57%.

Prvi dani protesta su bili ukaljani nasiljem, policijskom represijom, ali i kontinuiranim medijskim i politikim uvrtanjem problema. Demonstranti su kriminalizirani, njihovi zahtjevi ismijavani, politizirani ili politiki koriteni u druge svrhe a teorije zavjera, s oekivanim etnikim naglaskom, poele da se ire. Ipak, ishodi prvobitnih protesta su zaista izvanredni. Protesti su se proirili diljem Federacije Bosne i Hercegovine i doveli do ostavki lokalnih politiara u nekoliko kantona i optina. Grad za gradom je poeo formirati graanske plenume. Zahtjevi protesta, iako donekle razliiti u razliitim zajednicama, fokusirani su na pitanja radnih mjesta, penzija, zdravstvenog osiguranja, konfiskacije nezakonito steene imovine i stvaranja neetnikih, a u nekim sluajevima i tehnokratskih vlada. Niti jedan od tih zahtjeva se ne zasniva na osnovu etnike pripadnosti, religije, ili bilo kojih drugih podjela kojim je BiH oznaena u tvrdoglavim meunarodnim stereotipima.

Trenutni visoki predstavnik, Valentin Inzko, je napomenuo u intervjuu austrijskom dnevom listu Kurier da ako situacija eskalira, moda budemo primorani razmisliti o trupama Evropske zajednice (Wenn die Lage eskaliert, werden wir eventuell en EU-Truppen denken mssen.). Iako je poslije povukao tu izjavu, uporedba s habsburkom okupacijom Bosne (1878-1914) je, naalost, ve bila oigledna i time teta ve nanesena. Zahtjevi za ostavkom Inzka su dodati na listu protestnih zahtjeva. Politiari Evropske Zajednice od Catherine Ashton do Carl Bildta su dali neodreene izjave kojima tite prava graana da se okupljaju, traei pritom transparentne pregovore izmeu demonstranata i predstavnika vlade, i osuujui nasilje. Imajui u vidu uzdrane izjave koje su stigle iz amerike ambasade u Sarajevu, ini se vjerovatnim da e SAD prepustiti Evropljanima da barataju protestima i njihovim moguim politikim posljedicama.

Ali ovo nije trenutak u kojem se od Bosne treba udaljiti ili pak u njoj silom intervenisati. Ovo je trenutak da se promisli i neto uini o ekonomskim nepravdama i zanemarenim nejednakostima to su se gomilale godinama, prepoznajui napokon da one nisu uvijek zasnovane na etnikoj pripadnosti. Na osnovu toga, kao univerzitetski radnici ili naunici koji se bave ovim regionom, pozivamo predstavnike meunarodne zajednice da se oproste od kleptokratske etno-nacionalistike elite i institucija koje su oni pomogli stvoriti. Susjedne zemlje kao kljuni hukai rata, takoe moraju biti savjetovani da se uzdre od mijeanja u Bosni i Hercegovini, u trenutku kada su etnokratije koje oni odravaju u ivotu suoene s osporavanjem odozdo. Traimo od meunarodne zajednice da prizna graanske plenume i skupove kao legitimne izraze politike volje graana Bosne i Hercegovine, koji ne ele da zamijene nego da unaprijede demokratiju. Izbori nisu jedini nain demokratske politike prakse. Nakon to je mnogo puta traila od Bosanaca i Hercegovaca da uzmu sudbinu svoje zemlje u svoje ruke, meunarodna zajednica treba sada da prui podrku demonstrantima i ozbiljno razmotri njihove zahtjeve.

U proljee 1992. graani Bosne i Hercegovine su organizovali u Sarajevu najvee demonstracije protiv svih nacionalistikih stranaka. Njih su uutkali snajperi, a njihovi glasovi su od tog momenta naovamo ignorisani od strane meunardne zajednice. Ovog puta, svijet bi ih trebao posluati.


Potpisnici ovog pisma su:

Tariq Ali Writer and social activist, UK Gil Anidjar Scholar, University of Columbia, USA, Vladimir Arsenijevi Writer, Serbia, Etienne Balibar Professor emeritus, University Paris Ouest, France, Franco Berardi Bifo Philosopher, Italy, Alida Bremer Writer, Germany, Wendy Brown Political theorist, UC BUSA, Boris Buden Univeristy of Weimar, Germany, Noam Chomsky Linguist and social activist, MIT, USA, Goran Fejic Writer, France, Karl-Markus Gauss Writer, Austria, Costas Douzinas Philosopher, Birkbeck, University of London, UK, Daa Drndi Writer, Croatia, Michael Hardt Philosopher, Duke University, USA, David Harvey Geographer, CUNY, USA, Aleksandar Hemon Writer, USA, Sreko Horvat Philosopher, Croatia, Saa Ili Writer, Serbia, Rada Ivekovic Philosopher, University St Etienne, France, Mate Kapovi Linguist, University of Zagreb, Croatia, Naomi Klein Author and social activist, USA, Maurizio Lazzarato Philosopher, France, Christian Marazzi Economist, Switzerland, Antonio Negri Philosopher, Italy/France, Andrej Nikolaidis Writer, Bosnia and Herzegovina/Montenegro, Nigel Osborne Professor emeritus, University of Edinburgh, Scotland, UK, Costas Lapavitsas Economist, SOAS, UK, Renata Salecl Philosopher, Slovenia, Elke Schmitter Writer, Germany, Ingo Schulze Writer, Germany, Igor tiks University of Edinburgh, Bosnia and Herzegovina/Scotland/UK, Eric Toussaint Economist, CADTM, Belgium, Yanis Varoufakis Economist, University of Texas, USA, Jasmila bani Film director, Bosnia and Herzegovina

Aida A Hozi University of Florida, United States, Florian Bieber University of Graz, Austria, Eric Gordy University College London, Chip Gagnon Ithaca College, United States, Eldar Sarajli Central European University, Hungary, Tanja Petrovi Research Center of the Slovenian Academy of Sciences and Arts, Slovenia, Ana Devi Fatih University, Turkey, Andrs BozkiCentral European University, Hungary, Jo Shaw Edinburgh University, Scotland Jasmin Mujanovi York University, Canada, Valerie Bunce Cornell University, United States, Konstantin Kilibarda York University, Canada, Aleksandra Milievi University of North Florida, United States, Emel Akcali Central European University, Hungary, Olimpija Hristova Zaevska Balkan Institute for Faith and Culture, Macedonia, Jana Baevi Aarhus University, Denmark Jelena Vasiljevi University of Belgrade, Serbia, Michael Bernhard University of Florida, United States, Tea Temim NASA/University of Maryland, United States Jasmina Opardija-Susnjar University of Fribourg, Germany, Julianne Funk Centre for Research on Peace and Development, KU Leuven, Belgium Hanns Schneider Former researcher at University of Jena, Germany, William Risch Georgia College, United States, Kiril Avramov New Bulgarian University in Sofia, Bulgaria, Tom Junes German Historical Institute in Warsaw, Poland, Tibor T Meszmann Working Group on Public Sociology 'Helyzet' Budapest, Hungary, Bla Greskovits Central European University, Hungary, Hilde Katrine Haug University of Oslo, Norway and Harriman Institute, Columbia University, Armina Galija University of Graz, Austria Zoltan Dujisin Columbia University, United States Heleen Touquet University of Leuven, Belgium, Amila Buturovi York University, Canada, Margareta Kern Artist, London, United Kingdom Valerie Bunce Cornell University, United States, Catherine Baker University of Hull, United Kingdom, Adriana Zaharijevi University of Belgrade, Maja Lovrenovi VU Universiteit Amsterdam, The Netherlands Marko Prelec Balkans Policy Research Group, Pristina, Kosovo, Claudiu Tufiș University of Bucharest, Romania, Gal Kirn Humboldt Universitt zu Berlin, Germany, Keziah Conrad University of California, Los Angeles, United States Jarrett Blaustein Aberystwyth University, United Kingdom Igor tiks University of Edinburgh, United Kingdom Rossen Djagalov Ko University, Turkey, Paul Stubbs Institute for Economics, Zagreb, Croatia, Davor Marko University of Belgrade, Serbia, Ljubica Spaskovska University of Exeter, United Kingdom, Christian Axboe Nielsen Aarhus University Andrej Grubai California Institute of Integral Studies, United States, Wendy Bracewell University College London, United Kingdom, Zhidas Daskalovski University of Bitola, Macedonia, Nicole Lindstrom University of York, United Kingdom, Hristina Cipusheva South East European University, Republic of Macedonia, Marina Anti University of Pittsburgh, United States Alen Kristi University of Graz, Austria, Julija Sardeli University of Edinburgh, United Kingdom, Lara J Nettelfield Royal Holloway, University of London, United Kingdom, Ivana Krstanovi Faculty of Philosophy, University of Sarajevo, Danijela Majstorovi University of Banja Luka, Bosnia and Herzegovina, Zoran Vukovac University of Alberta, Canada, Elissa Helms Central European University, Hungary, Igor Cveji Institut za filozofiju i drutvenu teoriju Beograd, Serbia Slavoj iek Birkbeck Institute for the Humanities, United Kingdom, Nataa Bek Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Croatia, Sladjana Lazi Norwegian University of Science and Technology, Norway, Katarina Peovi Vukovi Faculty of Philosophy, Rijeka, Croatia, Artan Sadiku Institute of social sciences and humanities - Skopje, Macedonia, Peter Vermeersch University of Leuven, Belgium, Roland Schmidt Central European University, Hungary, Spyros A Sofos CMES, Lund University, Sweden, Vedran Horvat Heinrich Bll Stiftung, Croatia, Franjo Ninic University of Muenster, Germany, Adam Fagan Queen Mary University of London, United Kingdom, Soeren Keil Canterbury Christ Church University, United Kingdom, Esad Boskailo University of Arizona, United States, Biljana orevi Faculty of Political Sciences, University of Belgrade, Amra Pando Udruenje MALI KORACI Sarajevo, Malte Frye University of Muenster, Germany Vanja Lastro Rice University Houston, United States, Sran Dvornik Independent analyst and consultant, Zagreb, Croatia, Goran Ilik University of Bitola, Macedonia, Nikola G Petrovski University of Bitola, Macedonia, Nicholas J Kiersey Ohio University, United States, Roska Vrgova UG 'Zasto ne', Bosnia and Herzegovina, Kiril Nestorovski Habitat for Humanity, Macedonia, James Robertson History, New York University, United States, Ellen Elias-Bursa Literary translator and independent scholar, United States, Antje Postema University of Chicago, United States, Ronelle Alexander University of California, Berkeley, United States, Zdenko Mandusi University of Chicago, United States, Grace E Fielder University of Arizona, United States, Jennifer H Zoble New York University, United States, Wayles Browne Cornell University, United States Holly Case Cornell University, United States, Cynthia Simmons Boston College, United States, Panagiotis Sotiris University of the Aegean Anna Selmeczi, University of the Western Cape, South Africa, Gezim Krasniqi University of Edinburgh, United Kingdom, Azra Hromadi Syracuse University, United States, Lejla Sokolovi Indji University of Bergen, Norway, Marko Attila Hoare Kingston University, United Kingdom, Anton Marko Central European University, Hungary, Botjan Videmek Journalist, DELO, Slovenia, Karla Koutkova Central European University, Hungary, Luca J Uberti University of Otago, Dunedin, New Zealand Andrs Riedlmayer Harvard University, United States, Jeffrey B Spurr Independent scholar and member of editorial board of CultureShutdown, Suzana Vuljevi History, Columbia University, United States, Michael D Kennedy Brown University, United States Jennifer Dickinson University of Vermont, United States, Mary N Taylor Graduate Centre of the City University of New York, United States, Mariya Ivancheva Independent scholar and member of the editorial board of LeftEast, Bulgaria, Volodymyr Ishchenko Centre for Society Research, Ukraine

http://www.theguardian.com/world/2014/feb/13/international-community-rally-behind-bosnia-protesters
17-02-2014 at 17:05 | Ukljui u odgovor
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ

Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Poto po njihovom priznanju sve prepisuju od nas tekst se u potpunosti moe primjeniti i na Tuzlu.

citat:
Vuk Baanovi (BH Dani) wrote:

Embrion nove demokratije : Plenum e biti mozak, a protesti tijelo pobune


Plenum je skuptina svih lanova neke grupe. To je javni prostor za raspravu, bez zabrana i bez hijerarhije uesnika, na kojem se donose odluke. Plenum ima odreenu strukturu rada. Svako ima pravo glasa, svako ima pravo da uestvuje. Plenum je otvoren, u njemu ne sjede samo predstavnici vlasti i organizacija. Svako ima jedan glas, to je prostor bez zabrane i pripada svima, ovo su rijei koje na sarajevskom Plenumu izgovore moderatorice i moderatori koji se biraju samo za jedno zasjedanje.Plenum je, barem kada je u pitanju Bosna i Hercegovina nakon onoga to je tampa u Srbiji ve prozvala Behar revolucijom i mnogo vie od toga. On je, u postojeim uslovima, primarno govornica. Ona na kojoj graani, konano, poslije 20 godina, mogu rei i pobrojati sve ta ih mui i ta zahtijevaju.

Dezinformacije

Prvo zasjedanje Plenuma graana i graanki Sarajeva je odgoeno zbog neadekvatnosti prostorije u univerzitetskom kampusu da primi ogroman broj zainteresiranih ljudi. Drugi je uspjeno odran u petak, 15. februara u prostoru sarajevskog Doma mladih. Cinici i elitisti e, naravno, u samome startu, izrugivati nemuto sroene elje i zahtjeve obinog i neobrazovanog naroda. Plenum e tako biti proglaavan seljakim, smijenim, skupom ludaka, kolektivnom psihoterapijom. I, zanimljivo, takve optube dolaze upravo od ljudi koji zagovaraju demokratiju i koji se na izborima udvaraju istom tom skupu ludaka, kako bi bili njihovi demokratski zastupnici.



Ali i to su iste dezinformacije. Prirodno je da elitisti sve posmatraju kroz prizmu koja njima odgovara. Pa e se onda smijati starome komunisti koji govori o preobrazbi iz drutvene u dravnu imovinu, koja nas je unesreila 1994, PTSP-ovcu koji pokazuje svoju kutiju sa lijekovima i nudi na prodaju vjenani prsten, ili gospoi koja Evropsku uniju poziva na intervenciju u uklanjanju domaih lopova.Meutim, Plenum je od samoga poetka daleko vie. Na njemu radnici, nezaposleni, penzioneri, fudbalski navijai, ratni veterani, iznose 20 godina nagomilanih problema, nevolja i jada. Prirodno je da e jedni govoriti o lanim veteranima, plaenicima vladajuih struktura, drugi o korupciji u zdravstvu, trei o radu na crno, etvrti o mobingu koji doivljavaju na radnim mjestima

Zbog izvrsne organizacije i moderiranju, ve prvi dan se usvajaju i etiri realna i smislena zahtijeva, te se predlae i jednoglasno usvaja formiranje radnih grupa za formuliranje zahtjeva, a kojima rukovode eksperti iz odreenih oblasti koji su svoje slobodno vrijeme stavili na raspolaganje Plenumu: ekonomisti, pravnici, novinari, istoriari, kulturni radnici. Time se eljelo postii da Plenum postane mozak, a uline demonstracije tijelo pobune zapoete sedmog februara.

Otpor vlastima

Radi se, dakle, uz sav danak neiskustvu, o najorganizovanijem otporu vlastima u istoriji Dejtonske BiH. Naravno, tu su i brojni problemi. Najvei od njih su profesionalni demonstranti, lica koja se redovno guraju da budu lica revolucije i koji socijalne zahtjeve zavijaju u demagogiju i patriotske maglutine. Radi se o ljudima infiltriranim od strane razliitih politikih partija, ili sumnjivih i opskurnih politikantskih grupica kao to je AntiDayton, koji Plenum nastoje iskoristiti za promociju besplodnog antidejtonskog populizma. Drugi veliki problem predstavlja sama odrivost Plenuma kao tijela. Radi se, prije svega, o dobrovoljnom radu u koji su ukljueni zaposleni ljudi / odnosno ljudi sa drugim obavezama (fakultetskim, kolskim).

Oni, za razliku od profesionalnih demonstranata ili politikantskih besposliara nemaju mogunosti da glavninu svoga vremena i angamana posvete samome Plenumu, ime se ostavlja mnogo vie manevarskog prostora za destruktivno djelovanje ve pomenutim opskurantskim i manipulatorskim grupama, koje podravaju i pojedini lanovi Kruga 99.Trei veliki problem Plenuma jeste njegova legalnost, kao odraza demokratske volje stanovnitva Kantona Sarajevo. Na koji nain je provjerljivo koliko stanovnika Kantona Sarajevo podrava zahtjeve koje plenum odreenog kantona alje odreenoj kantonalnoj vladi?

Ukoliko vlade ne pribjegavaju populistikim mjerama udovoljavanja narodu radi skorih izbora, kojom e silom odreeni plenum prisiliti odreenu skuptinu da usvoji ono to je plenum izglasao? Takvo neto bi bilo mogue jedino u okvirima vanrednog stanja u kojem bi plenumi u svojim rukama imali represivni aparat, a, za sada, ga nemaju, a nije izgledno da e ga, uskoro, i imati.Isto je tako nejasno kako, ukoliko se situacija na ulicama smiri, vriti pritisak na kantonalnu vladu? Na koji nain e vlada biti primorana da ispuni volju plenuma? etvrti veliki problem plenuma jeste osipanje, koje nastaje kao rezultat gubljenja povjerenja da se promjene mogu izdejstvovati putem plenuma. Samo etiri zahtjeva koja su ve upuena skuptini KS, ako se izuzme utvrivanje odgovornosti za policijsku brutalnost nad maloljetnicima, zahtjeva dugake procedure. Da li e sarajevski plenum imati snage da do kraja kontrolie rad Skuptine KS i eventualne ekspertske vlade?

Pa ipak, kada se svi problemi uzmu u obzir, uspostavljeni plenumi, ma koliko dugo se odravali, ostaju taka u bh. politici nakon koje vie nita nee biti isto. Sve i da se rasformiraju, ostae veliko iskustvo organizovanja i demokratije, a koje e se daleko lake primjenjivati u kriznim situacijama nego ikada do sada. Ono to je bitno jeste uvanje plenuma od stranakih utjecaja i insistiranje na socijalnim zahtjevima, kako bi se suzbilo spinovanje i nacionalistika propaganda, a plenumi postali model otpora vlastima u cijeloj BiH.

Usvojeni zahtjevi upueni Skuptini KS-a

Zahtjevi graana usvojeni na drugom plenumu:

1. Uspostavljanje ekspertske Vlade. Zahtijevamo od Skuptine Kantona Sarajevo da hitno vladu povjeri eminentnim osobama ekspertima iz oblasti u kojima su se u svom dosadanjem radu pokazali uspjenim u ostvarivanju rezultata. Plenum insistira da sastav vlade ne bude prioritetno stranaki odreen.

2. Revizija plata i beneficija nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevo i njihovo usklaivanje sa trenutnom ekonomskom situacijom.

Trenutno ukidanje bijelog hljeba odnosno isplata plata i prinadlenosti Premijeru i ministrima nakon prestanka vrenja dunosti.

Ukidanje dodatnih beneficija zastupnicima u Kantonu Sarajevo po osnovu uea u komisijama, odborima i drugim tijelima, koja su sastavni dio Skuptine Kantona Sarajevo. Uvoenje zabrane svim zastupnicima i nosiocima javnih funkcija u Kantonu Sarajevo za uese u upravnim i nadzornim odborima javnih preduzea i institucija od javnog znaaja u Kantonu Sarajevo.

Svoenje najvie plate obnaatelja javnih funkcija na nivo dvije prosjene plate u Kantonu Sarajevo. Reduciranje voznog parka javnih institucija Kantona Sarajevo za 50 odsto i svih trokova vezanih za koritenje slubenih vozila i slubena putovanja.

3. Revizija privatizacije. Naloiti Kantonalnoj agenciji za privatizaciju da hitno izvri reviziju procesa privatizacije u javnim preduzeima u Kantonu Sarajevo, u kojima prioritet imaju Feroelektro, Holiday Inn, Sarabon, Zora, Klju, te u svim drugim preduzeima u kojima je izvrena sumnjiva privatizacija, ukljuujui preduzea od federalnog znaaja (Vranica, Hidrogradnja, GP Put, Unis Pretis i druga).

4. Uspostavljanje nezavisne komisije za utvrivanje injenica o deavanjima 7. februara, iji e sastav ukljuivati i delegirane lanove/ice plenuma graana i graanki Sarajeva, sa pravom popisa i procjene tete, kao i utvrivanje odgovornosti policijskih slubenika za prekomjernu upotrebu sile i zlostavljanje privedenih. Plenum smatra da samo uee u demonstracijama ne smije predstavljati krivino djelo i da voenje ovakve istrage predstavlja pritisak na javnost i zloupotrebu ovlasti.



Pet najveih lai o plenumu

PLENUM ORGANIZUJE FAHRUDIN RADONI: Budui da je Plenum tijelo kojem svako moe prisustvovati, nemogue je pristalicama bilo koje stranke, pa tako ni SBB-a onemoguiti pravo glasa. Isto tako je nemogue sprijeiti ih da govore. Iako plenumsko pravilo glasi da se rije ne daje stranakim linostima, ne postoji procedura kojom bi se utvrdilo da li je neko lan, simpatizer ili radi za odreenu politiku organizaciju. Radi se o organizacijskom propustu, ali i dalje ostaje nemogue da Plenum na bilo koji nain javno podri neku partiju. Svi lanovi Plenuma slobodni su da javno razobliuju i diskredituju sve pokuaje manipuliranja plenumom.

PLENUMI SU POKRENUTI RADI UKIDANJA KANTONA: Na plenumu graana i graanki Sarajeva je odlueno da se javna izlaganja moraju ticati iskljuivo problema Kantona Sarajevo. Plenum Kantona Sarajevo nema legitimitet da se bavi drugim pitanjima, a pogotovo takvima kao to je preustroj Federacije BiH. Postoji radna grupa kordinacije sa drugim uspostavljenim postojeim Plenumima, ali ona, takoer, ne moe predlagati ukidanje kantona, s obzirom da plenumi nisu uspostavljeni u svim kantonima u Federaciji. Istina, postoje govornici i demagozi koji, mimo pravila, zainju, takve teme, ali ih se tretira na isti nain kao to bi se tretiralo ukidae SAD.



PLENUMI IMAJU SVRHU UNITARIZACIJE BIH: Plenumi se bave iskljuivo stanjem u kantonima u kojima se odravaju. Razliite populistike parole, ili opskurantski govori koji se nekada ne mogu kontrolisati i koji postaju dio nacionalistikog medijskog spina nisu stavovi plenuma.

VJERNICIMA JE ZABRANJENO PRISUSTVOVANJE NA PLENUMIMA: Prema pouzdanim informacijama magazina Dani ovu la preko drutvenih mrea ire visokopozicionirani lanovi IZ BiH. Svako ko je prisustvovao plenumu zna da se radi o smiljenoj dezinformaciji. Na plenum su dobrodoli ljudi svih uvjerenja i vjeroispovijesti. Plenum, dodue, nije mjesto za upranjavanje vjerskih obreda i ceremonija.

PLENUMI SU UVOD U SAMODESTRUKCIJU BONJAKA I BiH: Na plenume se gleda, kao na revolucionarne komitete koji u svoje ruke uzimaju zakonodavnu, izvrnu i sudsku vlast i u termidorskom stilu kreu u crveni teror. Iza plenuma ne stoji nikakva vojna sila, njegovi uesnici se ideoloki razlikuju, te je takav scenario nemogu.

PLENUMSKA DEMOKRATIJA

1. Kako radi plenum?

Svi koji to ele uestvuju. Jedna osoba ima jedan glas. Potuje se redoslijed dijaloga.

2. Ko moe uestvovati u plenumu i ko moe donositi odluke?

Ko god se osjea pozvanim, ili osjea potrebu da uestvuje, to i moe bez ikakvih prepreka, uz to da potuju pravila ponaanja koja uesnici uspostave na poetku plenumske sjednice. Odluke na plenumu donose svi uesnici po principu veinske odluke, uesnici glasaju za ili protiv. Opcija suzdrano se ne primjenjuje na plenumu, poto samo oteava proces donoenja odluka, jer po pravilu se pretpostavlja da su uesnici upoznati sa problematikom date sjednice. Ukoliko to nije sluaj moderatori na poetku svake sjednice ukratko rekapituliraju zakljuke sa prethodne sjednice i trenutne take dnevnog reda sa kratkim objanjenjem.



3. Ko predvodi plenum?

Plenum nema voa, na sjednicama se biraju moderatori koji e upravljati diskusiju i odreivati koliko se vremena daje govornicima, koji je redoslijed taaka dnevnog reda. Moderatori imaju pravo da upozore uesnike o tome da je rasprava skrenula sa glavne teme i da se vrate na prvobitnu temu. Ovo se vri radi utede vremena. U plenumu ne postoje funkcije poput potparola, zastupnika i delegacija. Ukoliko bude potrebe da neko istupi u javnost da da neku izjavu, intervju ili slino, osobe mogu da predloe same sebe uz pristanak ostalih uesnika, ili da plenum predloi nekog. Moderatori za narednu sjednicu se biraju na kraju svake sjednice.

4. Kako se donose odluke na plenumu?

Glasa se za ili protiv. Odluka se donosi veinskom osnovom. Ukoliko ne doe do konsenzusa, tj. ukoliko je broj glasova za i broj glasova protiv jednak, uesnici iznalaze kompromis koji nee zadovoljiti svakog u potpunosti, ali e donijeti najbolje mogue rijeenje u datoj situaciji za datu problematiku. Ovo jeste ogromna prednost glasanja bez suzdranih glasova, jer e odluka uvijek postojati, a ne nestati samo u diskusiji kako je to esto sluaj u parlamentarnom obliku donoenja odluka.



http://kliker.info/embrion-nove-demokratije-plenum-ce-biti-mozak-a-protesti-tijelo-pobune/
24-02-2014 at 19:59 | Ukljui u odgovor
celo
Nivo: Forumas sa iskustvom
Registriran(a): 18-06-2004
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 120
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

citat:
bdirlija wrote:

Vuk Baanovi (BH Dani)
Embrion nove demokratije : Plenum e biti mozak, a protesti tijelo pobune

.... Pa ipak, kada se svi problemi uzmu u obzir, uspostavljeni plenumi, ma koliko dugo se odravali, ostaju taka u bh. politici nakon koje vie nita nee biti isto. Sve i da se rasformiraju, ostae veliko iskustvo organizovanja i demokratije, a koje e se daleko lake primjenjivati u kriznim situacijama nego ikada do sada./

Ovo je cini mi se najveca vrijednost demonstracija. Nakon par sedmica od njih vise je nego jasno da se nikakve dramaticne promjene nece dogoditi sto znaci da ce se kad tad desiti i drugi cin u kojem na udaru nece biti donji politicari u kantonima vec gornji i njihove stranke, a iskustvo steceno u prvom cinu bi moglo biti presudno.


[Edited by celo on 24-02-2014 at 21:46 GMT]
24-02-2014 at 21:44 | Ukljui u odgovor
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ

Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

"Zloesti sinovi" balkanskih predsjednika

"Zloesti djeaci Balkana" jedan je od naslova medija na njemakom jeziku koji piu o sumnjivim poslovima sinova nekadanjih predsjednika balkanskih drava. Ovi mediji se osvru i na situaciju u BiH.

Politiari poput Slobodana Miloevia, Alije Izetbegovia ili Ibrahima Rugove godinama su odreivali sudbinu balkanskih drava. Njihovi sinovi danas privlae panju pravljenjem skandala ili voenjem sumnjivih poslova, pie vicarski list Tagesanzeiger.

Sin biveg predsjednika Kosova Ibrahima Rugove tako je osumnjien da je uestvovao u prodaji engenskih viza. Najprominentniji "bad boy" od sinova bivih predsjednika svakako je Marko Miloevi. On je tokom devedesetih godina prolog vijeka uz pomo carinika i tajne slube kontrolisao itavo carstvo krijumara koji su ilegalno trgovali cigaretama, benzinom i alkoholom. Tagesanzeiger posebno se osvre i na sadanjeg lana Predsjednitva BiH, Bakira Izetbegovia.

"Bakir Izetbegovi, sin Alije Izetbegovia, jedan je od tri lana Predsjednitva BiH. On se smatra odgovornim za politiku blokadu i korupciju. Na proteklim demonstracijama je traena i njegova ostavka, a demonstranti su podsjetili da je sin biveg predsjednika nabavio Audi A8 kao slubeno vozilo. Cijena: 120.000 vicarskih franaka.

U Sarajevu se moe uti kako arhitekta Bakir Izetbegovi kontrolie graevinsku branu i da ima veze sa organizovanim kriminalom. U jednom izvjetaju UN-a o nestalim novcima za pomo BiH (rije je navodno o jednoj milijardi dolara) Izetbegovi "junior" se tereti za korupciju: Kao ef Odjela za urbanizaciju i razvoj grada navodno je poslove gradnje davao svojim prijateljima - u zamjenu za novac. "Sve to su obine lai", kae ovaj politiar. On ne mora da strahuje od ionako slabih sudskih institucija u toj dravi", pie Tagesanzeiger.


Kad nee politiari - hoe Plenumi

Detalje o talasu protesta u BiH prenosi Wiener Zeitung. Civilno drutvo radi na formulaciji zahtjeva za reformama - poto politiari nisu spremni na to, prenosi ovaj list. Umjesto na ulici, na protestima, graani Tuzle i Sarajeva okupljaju se na Plenumima.

"Socijalni protesti u BiH ponijeli su naziv "Bosansko proljee", a u meunarodnim medijima je kao glavni krivac za stanje u etniki podijeljenoj zemlji naveden Dejtonski sporazum. Sporazum je trebalo da okona rat, ali je samo produio konflikt. Drava se ovom trenutku, privredno gledano, nalazi na rubu ponora. Lokalni politiari su eljeli da instrumentaliziraju demonstrancije, pri emu ukazuju da iza svega ustvari stoji sukob izmeu Bonjaka, Hrvata i Srba. Ipak, graani nisu nasjeli na to. Protesti su, dodue, skoro okonani ali su u Sarajevu i Tuzli oformljene konstruktivne forme otpora: Plenumi graana.

Na Plenumima se ne govori o etnikoj pripadnosti, niti o Dejtonskom sporazumu, nego se politiarima postavljaju realni zahtjevi. U Tuzli radom Plenuma upravljaju uglavnom profesori sa fakulteta i predstavnici radnika. Oni su oformili vie radnih grupa. Slijedi mukotrpan proces.

"Ako se Plenumi pretvore u trajne, autonomne graanske institucije, onda bi to bilo veoma pozitivno za BiH", kae politikolog Jasmin Mujanovi. On ukazuje na to da u BiH trenutno postoji "deficit demokratije" a kao dokaz istie da je nakon prolih izbora bilo potrebno punih 16 mjeseci da se formira vlast, te da u periodu poslije toga nije bilo nikakvih pomaka. "To ne moemo nazvati dravom direktne demokratije", kae on. Ako se i dalje ignoriu zahtjevi graana BiH, onda bi u BiH moglo doi do razvoja situacije kao u Ukrajini. Tamo nakon "Narandaste revolucije" od prije deset godina nije dolo do poboljanja situacije", pie Wiener Zeitung.

http://www.dw.de/od-milo%C5%A1evi%C4%87a-do-izetbegovi%C4%87a-zlo%C4%8Desti-sinovi-balkanskih-predsjednika/a-17450793

http://www.tagesanzeiger.ch/ausland/europa/Die-boesen-BalkanBuben/story/28960999

25-02-2014 at 09:31 | Ukljui u odgovor
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ

Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Izvodi iz teksta jednog od mnogih plaenikih papaka iz regije.

citat:
Ante Tomi: BiH dobila samo polupane prozore

Meu organizatorima bosanskohercegovake uline revolucije nalo bi se, da ne grijeim duu, vjerojatno nekoliko desetaka, ili ak stotina razumnih osoba, koje bi suvislo znale kazati to je pravi uzrok njihove bijede, koji shvaaju kako ive u jednoj zemlji temeljito unitenom nacionalizmom.

Njima ne treba objanjavati kako sve zlo, sva materijalna i duhovna obogaljenost dananje BiH dolazi od politikih stranaka, koje su u naravi, gotovo bez iznimke, beskrupulozne mafijake organizacije to u sprezi s popovima i hodama raspaljuju mrnju da bi se obogatile vercajui naftu i marlboro, varale na javnim natjeajima i pljakale nacionalna bogatstva.


Kava, kafa ili kahva
Ali, koliko je njih koji su izali na ulice svjesno toga? Volio bih da grijeim, ali mene ne ohrabruje nita od onoga to sam na televiziji vidio. Polupani izlozi ne svjedoe mi nita osim gnjeva dezorijentiranih oajnika.

Bonjaka sirotinja koja se pobunila u Tuzli i Zenici nije traila saveznitvo hrvatske i srpske sirotinje, a ni Hrvati i Srbi nisu se sami ponudili da zajedno srue nacionalistike parazite koji im svima dulje od dva desetljea siu krv. Moe li se postii klasno jedinstvo u takvoj nacionalnoj razjedinjenosti?

Bolno mi je priznati, ali ja mislim da ne moe. Ti nesretnici toliko su zatrovani nacionalnim problemima, da za rjeavanje onih socijalnih jednostavno nema nikakve anse. Drutveni odnosi nee se nakon divljanja ni za dlaku promijeniti.

Upravo suprotno, mene ne bi zaudilo da prilike postanu i gore, da nacionalistiki mudrijai slijepi bijes i beznae iskoriste kako su ga i dosad uspjeno iskoritavali, i ponovno svi zarate, pokolju se kao zvijeri oko nesuglasice ree li se kava, kafa ili kahva, ili takvog nekakvog slinog vanog, egzistencijalnog pitanja, mnogo vanijeg od toga zato nemaju za hranu i grijanje.

http://www.slobodnadalmacija.hr/Novosti/BiH/tabid/68/articleType/ArticleView/articleId/235664/Ante-Tomi-BiH-dobila-samo-polupane-prozore.aspx


Nije da mi je drago ali ... Ma koga ja, jata da mi je drago

http://www.slobodna-bosna.ba/vijest/12749/sr_nje_na_pjaci_pisca_antu_tomica_nepoznati_mladic_zalio_kantom_punom_fekalija.html

citat:
Nepoznati mladi Antu Tomia nasred splitske Pjace zalio kantom punom njegovih tekstova


Nevjerojatnu neugodnost danas je doivio splitski pisac Ante Tomi. Na njega je, dok je s prijateljima ispijao kavu, za sada nepoznati mladi izlio kantu tekuine za koju se isprva mislilo da su fekalije.

- Vidio sam cijelu scenu i u prvi momenat pomislio da je rije o fekalijama jer je smjesa uasno zasmrdila cijelu Pjacu- rekao nam je jedan svjedok koji kae da je izlivena stolica bila rjea od njegovih argumenata koje moe potkrijepiti neim.

Ipak, uskoro se pokazalo kako se uope ne radi o fekalijama.

Naime, tek nakon dolaska splitske istoe, nakon tri pranja razvodnjenim sredstvom za ienje kupljenim preko sumnjive javne nabave, smrad je i dalje ostao.

- Tek onda smo shvatili da uope nije rije o fekalijama, nego, jo gore, o tekstovima Ante Tomia govori nam jedan zgroeni svjedok koji ivi samo petsto metara dalje pa se boji da e ljigavi Tomievi tekstovi u kojima brani aktualnu Vladu jo godinama smrdjeti na Pjaci.

http://sprdex.com/2014-02/nepoznati-mladic-antu-tomica-nasred-splitske-pjace-zalio-kantom-punom-njegovih-tekstova/
25-02-2014 at 10:16 | Ukljui u odgovor
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ

Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

ta nam se ustvari dogaa: Ovaj ovjek upozorio je na novu klasu koja e zapaliti svijet!

citat:
To su i sakupljai boca i radnici na minimalcu, ali i mladi obrazovani prezadueni ljudi kojima su krediti stvorili iluziju ivota u blagostanju, to se u trenutku moe rasplinuti

Demonstracije protiv korumpirane, socijalno neosjetljive i nesposobne vlasti, koje su poele u Tuzli prole sedmice, a zatim se proirile i na druge gradove u Federaciji BiH, sudei prema onome kako se stvari razvijaju, uskoro bi s mogli proiriti i na manji bh. entitet, ali i na susjedne drave. U Crnoj Gori ve u subotu najavljuju okupljanje ispred Parlamenta.

Da nije bilo toga, tekst koji vam donosimo, vjerovatno ne bi zanimao previe ljudi. Ovako, vjerujemo da ete u ovom intrevjuu koji je za zagrebaki Globus dao engleski profesor Guy Standing, prepoznati mnoge stvari koje se nama upravo dogaaju. Napomenimo da je intervju raen u avgustu 2011. godine, neposredno nakon velikih nemira koji su izbili u Londonu, a zatim se proirili na brojne engleske gradove, ali da je i danas itekako aktuelan, pogotovo nama u BiH i na Balkanu.

- Pedesetak kilometara od Firenze, u slatkom Figline Valdarnu, mjestacu koje ivi oputenim ljetnim ivotom, a okruen je golemim dizajnerskim outletima pa se na cesti niu upadljivi znakovi: Dolce&Gabbana - 500 metara lijevo, Trussardi - 2 kilometra i na kraju The Mall, crno stakleno zdanje nalik krematoriju u kojemu Prada prodaje staru kolekciju na 70-postotnom snienju, ljetne mjesece provodi Guy Standing, jedan od najzanimljivijih intelektualaca dananjice, engleski profesor sa Univerziteta Bath. lan je britanske Akademije drutvenih znanosti, objavio je vie od 20 knjiga i predaje kolegij globalizacije i ekonomske sigurnosti.

Profesora Standinga sva ta dizajnerska rasko oko njegova malog talijanskog doma ne zanima. On je heroj radnike klase, ideolog prekarijata, nove, bijesne, ljutite veine koja u 21. stoljeu ivi bez perspektive, suoena sa celebrity-kulturom u kojoj mali broj bogatih i slavnih ostalima pred nosom mae svojim milijardama.

Svjetska distribucija pravde mui profesora Standinga. I on je potekao iz radnike klase. I na nju je ponosan. Sve ono to se dogaa danas u svijetu predvidio je i opisao u kapitalnoj knjizi Prekarijat, nova opasna klasa, koja je objavljena ove godine. To je postala 'Biblija' onih koji u paniji, Grkoj, Francuskoj, Velikoj Britaniji, Irskoj... osjeaju da je sistem u kojemu ive nepravedan i da ga treba mijenjati.

Ako prepiemo definiciju, prekarnost je termin kojim se opisuje injenica da je danas velik dio stanovnitva subjekt fleksibilne eksploatacije ili fleksoplotacije (niske i nesigurne plae, nesigurno radno mjesto, neredoviti prihodi itd.) i egzistencijalnog prekarijata (visok rizik drutvenog iskljuenja zbog niskih primanja, visoki trokovi ivota itd.). Ovi uvjeti prekarijata utjeu na sve oblike rada koji se tiu servisne ekonomije u uem smislu i cjelokupnog stanovnitva u irem smislu, ali posebno pogaaju omladinu, ene i imigrante. Je li Marksov proletarijat u 21. stoljeu postao Standingovim prekarijatom?

Mrzim kad moram nekom rei: jesam li vam rekao, kae mi Standing dok prevre neke papire i vadi ih iz fascikla. Redovni suradnik Guardiana uvijek neto pie.

Ali, prije dva mjeseca dobio sam od jednih njemakih novina poziv da napiem kolumnu o prekarijatu i o onome to e se s njim dogaati. Napisao sam da e uslijediti nemiri u Londonu. Sad moram mijenjati tekst jer ga moram prilagoditi injenici da su se neredi ve dogodili, a oni ga nisu objavili tijekom ljeta, elei s njim zapoeti uvodnu temu jeseni.

Moemo li poeti? - pitam.

- Smeta li vam buka? Hoe li diktafon uhvatiti glasove?

Da, trebalo bi biti u redu - odgovaram jer je buka u talijanskom kafiu prilina.

- Jer, prekarijat je upravo vezan uz javne prostore. Jedno od njegovih obiljeja i jest da se ljudi koji pripadaju prekarijatu koriste javnim prostorima i u njima se drue. Vlade sada nastoje ograniiti taj javni prostor za obine ljude; zatvaraju parkove, zatvaraju pubove, zatvaraju javne knjinice, ak i javne toalete. U Manchesteru su sada, u sklopu mjera tednje, ukinuli 900 od ukupno 1000 javnih WC-a. Ako to radite da biste smanjili trokove, onda te ljude stavljate u svojevrsne kaveze. Zato prekarijat ivi u javnim prostorima? Zato to su im kue i stanovi skueni, loe opremljeni i bolje im je to manje boraviti u njima. Oni trebaju te javne prostore jer se tamo drue, ue, socijaliziraju. A drava im sve to zatvara pred nosom.

U emu vi vidite uzroke londonskih nereda? -

- Stvarno mrzim predviati loe stvari, ali u knjizi sam cijelo jedno poglavlje posvetio neemu to se zove politika iz pakla. Ako se vlasti ne suoe s problemima, s bijesom i s pitanjima koje prekarijat postavlja, slijede neredi.

Dobro, prije nego li krenemo s dubljom analizom, recite tko su sve ljudi koji spadaju u klasu prekarijata? Tko su oni i to im je zajedniko?

- Postoji nekoliko razliitih kategorija: to su ljudi koji nemaju visoko obrazovanje i dolaze iz klasine radnike klase, rade - ako rade - na odreeno vrijeme i ne mogu ostvarivati nikakve povlastice. Nisu kreditno sposobni, nemaju perspektivu i degradirani su. Oni uope ne razmiljaju o budunosti i nemaju odnos suosjeanja i solidarnosti s drugim ljudima. Odnosno, oni e iskoristiti priliku da neto uzmu drugima ako je budu imali, na primjer, ako vide da je netko razlupao izlog trgovine, oni e ui u uzeti neto iz nje jer se osjeaju iskoriteno od sustava i zapravo ne mare za druge ljude. Ta solidarnost je namjerno iskorijenjena. Zatim, tu su ljudi koji su obrazovani, koji su zavrili visoke kole, koji su vrlo pametni i napredni, ali su frustrirani jer ive u drutvu za koje misle da im ne prua nikakvu ansu, nikakvu karijeru, nikakvu sigurnost pa ni osjeaj pripadanja. Oni nee uzeti robu iz trgovine, ali se osjeaju kao da su naputeni od svih, kao oajnici. Ne vide da im politiki predstavnici nude ikakvo rjeenje. No, mi u Europi se moramo bojati tree i najopasnije skupine prekarijata - to su oni koji su otpadnici stare radnike klase i oni koji sluaju sirene neofaista. Njima ti neofaisti govore: vi ste toliko slabi i uniteni zbog stranaca, zbog useljenika, zbog muslimana, zbog onih koji su drukiji od vas. Morate ih izbaciti! Zajedno, sve ove grupe su nova, opasna klasa.

Zato su opasni? Na to su sve spremni?

- Jo nisu ujedinjeni, ali to je pitanje vremena. Nisu ujedinjeni jer su nesigurni i smatraju se nedostojnima, ljudima bez vrijednosti. No, sve ove slike koje vide, svi ovi prosvjedi koji se dogaaju po svijetu daju im nadu da ljudi kao oni imaju pravo i hrabrost da kau da je dosta i da ele dostojno ivjeti. Globalizacija ih je unitila jer je ona otvorila svjetsku ekonomiju i trinim natjecanjem slomila radnu snagu. Odjednom ste imali radnika na bacanje! Milijardu Kineza, milijardu Indijaca, stotinu milijuna Vijetnamaca... koji su spremni raditi za jednu tridesetinu plae europskog radnika. I time ste ga unitili. Europska radnika klasa pala je na koljena. Gazde su im rekle: morat ete prihvatiti manje plae. I tu su europske vlade napravila faustovsku pogodbu.

U emu se ona sastoji?

- Kad se trite otvorilo, ljudi na vlasti znali su to e se dogoditi, da e plae pasti. Ako bi pale naglo, odmah bi dolo do prosvjeda i politiari bi otili s vlasti. Umjesto toga, napravili su pogodbu s bankama, s financijskim sektorom. Ljudi su poeli puno lake dobivati kredite, poeli su kupovati, prividno su poeli osjeati neke povlastice. No, to je sve bilo umjetno. Krediti su trebali odgoditi propast i prividno neutralizirati smanjivanje plaa. Dvadeset godina ta je konstrukcija funkcionirala, mada je svima bilo jasno da se mora slomiti. Mogli ste dobiti kredit, a da niste bili za to sposobni, i poeli ste gomilati dugove. Isto je radila i drava. To nije moglo trajati vjeno. Poela je financijska kriza i odjednom se svijet morao suoiti s injenicom da vlade u SAD-u i Europi imaju toliko dugova da moraju poeti dramatino rezati sve izdatke. I tko to plaa? Financijski kapital? Naravno da ne. Prekarijat.

Od 2008. prekarijat u svim europskim zemljama slua isto: morate stegnuti remen, smanjit emo izdatke za zdravstvo, za kolstvo, za socijalu, za javne parkove, za vrtie, za javne WC-e! I tu smo danas. Na prijelomnici. Stvarnost je strana jer vlade lijevog centra i vlade desnog centra potpuno se jednako ponaaju i one su ovu krizu pospjeile i ubrzale te unitile cijelu jednu klasu. Politika neodgovornost s kojom smo suoeni tragina je i veinu nas trebala bi ozbiljno ljutiti. Istovremeno je klasa superbogataa debelo zatiena od svega, a oni su ujedno i politiki i financijski sponzori ovih na vlasti. Njih nije briga to se dogaa u Londonu jer su u kolovozu na svojim jahtama u Cannesu ili u brdima u Davosu.

Ljudi koji plaaju ceh su prekarijat.

No, od 2008. prekarijat raste i snai.

Imaju li oni svoje politike predstavnike? Kako klasini predstavnici vlasti gledaju na prekarijat? Kao na pobunu najniih drutvenih slojeva?

- Ne, i ovdje pria postaje uzbudljiva. U marksistikim kategorijama, prekarijat je klasa u nastajanju, jo nije klasa za sebe. Razumije nesigurnost, bijesna je, ali nema osjeaj da ima pravo glasa. U prolosti, ta je faza bila vrlo slina onome to smo imali prije nastanka klasine industrijske klase. Mi smo trenutano svjedoci prekarijata u nastajanju.

Nedavno sam bio u Rimu i predstavljao sam knjigu. Na kraju predavanja prila mi je skupina ljudi i pozvala me da doem posjetiti njihovo naselje jer su oni rimski prekarijat. Odveli su me tamo. Bile su to barake u kojima su ivjele stotine skvotera. Bilo ih je svih boja koe i ivotnih pria i svi oni su imali jedno zajedniko - bili su svjesni da nisu dio drutva. To su ljudi koji nose plastine vree i kopaju po kontejnerima. No, njihova energija bila je takva da se mogla osjetiti. Poeli su se organizirati. Poetkom listopada u Milanu odrat e se konferencija i najava trajka prekarijata Italije. Prekarijat se organizira i oito je da postaje svjestan svoje snage. Politiari ih se ve boje. U Italiji ih nazivaju najveim zlom Italije, najgorim slojem Italije. A to govore korumpirani politiari koji su pokrali vlastitu zemlju, oni koji su zaista najgori predstavnici svoje drave. Mladi Talijani ele posao i priliku da pristojno ive, ne ele korupciju i neofaizam koji im servira Berlusconi.

Ipak, mada prekarijat nije tako jednoslojan, politika elita nastoji te ljude predstaviti kao prljave, rune, zle, drutveni otpad koji je spreman na pljaku i pale. Trebaju li se obini, normalni, ako ih tako moemo nazvati, ljudi bojati prekarijata i njegovih akcija? Postoji li opasnost da zavlada anarhija ili ulica? Zato bi najnii sloj potedio one koji su malo iznad njih na drutvenoj ljestvici?

- To nije pametna politika. Zbog toga e tenzije samo rasti. Prekarijat time nee biti zaustavljen. Pogledajte Grku. Tamonji prekarijat je ve organiziran, na ulici je. I indignadosi iz panjolske su na ulici. Vi u Hrvatskoj, mi u Engleskoj ili sada u Italiji, mi sutra moemo biti na ulici. ivimo u strano nesigurnim vremenima u kojima je sve ono loe vrlo mogue, bojimo se. Ima nas puno koji se osjeamo da smo na prijelomnici. Dovoljna je sitnica, neki dogaaj, porast vicarskog franka na primjer, da postanete prekarijat. Nitko nije izoliran. Na prekarijat ne smijete gledati kao na ljam. Oni nisu ljam. To su ljudi kao to smo mi. Kad govorim studentima o tome, oni shvaaju to im elim rei. Razumiju da ive u svijetu koji im nee puno ponuditi. Oni nee imati pristojan, lagodan, fini ivot, kao to su ga imali njihovi roditelji. Nee sretno odgajati unuke za 50 godina u kuici koju su sami sebi bez muke osigurali. Nekada smo se radovali budunosti, a sada smo na nju ljuti. Tuni smo. Prekarijata se ne treba plaiti, nego treba biti svjestan te klase i suosjeati s njom. To smo izgubili. Suosjeanje je nestalo. Otueni smo. Mislimo da moj problem nije va. Ali, kako prekarijat bude jai, shvatit emo da i mi moemo biti do njih i da zato moramo susjeati s tim ljudima. Srednja klasa i bogati, oni se boje lumpenprekarijata i trebaju ga se bojati. Ugrauju sigurnosne kamere, imaju zatitare za svoju djecu jer se boje to bi im rulja mogla uiniti ako vide da nose skupu odjeu ili izlaze iz skupog automobila.

Ima li prekarijat ideologiju? Jesu li oni politiki organizirani?

- Ideologija je uvijek opasna rije, ali prekarijat zapravo poiva na idejama Francuske revolucije, na idejama jednakosti, slobode i bratstva. Ove e se ideje ponovno osmisliti i realizirati sada, u 21. stoljeu. Unitili smo slobode, nismo jednaki, nismo solidarni. No, prekarijat e to promijeniti. Jedna od najgorih posljedica u neoliberalizmu jest upravo ta da je osiromaena veina uutkana. Oni nemaju nikakva prava, nikakve slobode, nemaju glas. Kriminalizirali smo nie slojeve drutva. Srednjoj klasi i bogatima takvi ljudi smetaju. Ne ele ih ni gledati i izoliraju ih. Odluuju u njihovo ime, a da ih nitko nita ne pita. Sve to zaogrnuto je u veo demokracije. Istovremeno, imamo toliko neravnopravnosti u raspodjeli bogatstva da nikada u povijesti, otkada je statistike, nije bilo takvih nejednakosti. I mi sebe zovemo modernim drutvom?! Neravnopravnost su namjerno proizveli tvorci neoliberalizma jer nejednakost stimulira rast. No, nakon nekog vremena nejednakost stvara i ono to smo vidjeli na ulicama Londona jer je to manifest nepravde.

Vi ste jedan od inicijatora organizacije koja trai pravednost u raspodjeli bogatstva: i to ne da svaki graanin ima pravo na minimalac, nego na osnovni dohodak od kojega moe pristojno ivjeti. Tu vau inicijativu prihvatio je bivi brazilski predsjednik Lula i danas u Brazilu oko 50 milijuna ljudi ima takvu vrstu prihoda. No, je li realno da se i druge zemlje povedu za tim primjerom? Zapravo, pitam vas je li to radikalno?

- To bi trebalo biti temeljno ljudsko pravo. To i prekarijat trai, a ja se ovim bavim posljednjih 25 godina. Dugo vremena bio sam suoen s tim da su ljudi mislili da se radi o ludim idealistima, ali sada i ostali shvaaju da je to mogue. Zemlje stvaraju bogatstvo, i bilo bi pravedno da imate neki udio od njega jer ste vi i vai preci radili za tu zemlju, generacije prije vas dale su svoj doprinos i vi ete svojim radom dati doprinos generacijama koje dolaze. Mi danas zaista ne znamo je li razvoju vie dao moj djed ili va i bas zbog toga, jer ne znamo, svi imamo pravo na neku vrstu socijalne dividende koju nam drava treba omoguiti. Radi se o skromnim iznosima, ali o velikom civilizacijskom napretku. Ako imate drutvo u kojima su ljudi sigurni i ne boje se to im sutra nosi, tek onda ete imati ljude koji tom drutvu pripadaju, koji su solidarni, koji su produktivni i altruistini. To e prekarijat iznijeti na svojim pleima, takvu jednu vrstu reforme. Da sam vam prije 15 godina rekao da e 50 milijuna ljudi u Brazilu primati taj temeljni dohodak, nasmijali biste mi se. Ali, danas je to stvarnost. I proirit e se dalje. Nisam zbog toga socijalist. Infantilno je lijepiti politike etikete.

Moglo bi se oekivati da prekarijat predstavlja neka nova ljevica, sindikati... Zato oni nisu zauzeli to mjesto? U krajnjoj liniji, donijeli bi im glasove?

- Ljevicu je unitio laburizam. Socijaldemokrati su pogrijeili jer su stavili rad na pijedesetal i poeli su tititi smo one koji su radili u klasinim poslovima. Oni koji nisu bili produktivni, ostavljeni su po strani, zanemareni. Tu je bila zamka. ene su zanemarene i njihov se rad sustavno ignorirao, njihov doprinos i sve ono to rade kao ene i majke, sve je to odbaeno, sve se to smatralo normalnim, ali nije drutveno honorirano. Rad nije samo produktivnost. Soijaldemokrati su smatrali da je zapoljavanje najvanije. No, onda su plae postale previsoke i oni su prvi upali u klopku faustovske pogodbe. Morali su zadrati radnike, zadrati glasove, a nisu vie to bili u stanju. Time su osnaili prekarijat. Ljevica je izgubila integritet, svoje suosjeanje i potenje i postala je politiki manipulator koji eli samo glasove. To im se dogodilo u Velikoj Britaniji, u SAD-u, u Njemakoj. Ljevica se mora vratiti svojim vrijednostima, mora ponovno imati snagu za povratak na sveto trojstvo francuske revolucije i pravo moderno, ravnopravno drutvo. Ne smijemo se bojati. Ne treba nam promjena ni parole koje je izgovarao Obama, treba nam hrabrost. Ako ne postanemo bolji svijet, onda se bojim da emo dobiti novi faizam. ovjek koji je nakon palei u Londonu uzeo boicu vode iz trgovine koja je bila razbijena dobio je est mjeseci zatvora po hitnom postupku. Izraunajte koliko bi onda samo brojni politiari koji su ukrali goleme svote novca trebali godina, da ne kaem stoljea, provesti u zatvoru? Tono mogu zamisliti kakvu bi parodiju na to napravili Monty Pythonovci...

Elita radi to eli. Pljaka, uzima i gura nas prema dnu. One koji nisu toliko bogati kao oni, ne eli ni vidjeti. Naalost, u Europi nas je sve vie takvih. Svakoga dana prekarijata je sve vie. Nisam siguran da trebamo biti sretni zbog te masovnosti. Ali, na kraju e ta nova opasna klasa promijeniti svijet, to je sigurno. Mrzim kad moram rei: Jesam li vam govorio? Prekarijat e se u punoj snazi pokazati ve ove jeseni.

Moemo li to nazvati revolucijom?

- Ne u starom smislu te rijei, nije to klasina revolucija. To je vie revolucija svijesti. Prekarijat je svjestan da moe mijenjati stvari. U Grkoj i panjolskoj svjesni su toga. Znaju svoju snagu. Ja sam proivio 1968. s revolucijom kao student, prosvjedovao sam protiv rata u Vijetnamu, i pripadam tradiciji koja ima svoje uporite u europskoj kulturi. Uio sam da su ljudi jednaki, da su ravnopravni, da trebamo ivjeti u zajednici i da trebamo misliti o drugima, da trebamo napredak. Moja generacija osjetila je trenutak, te 1968. godine, to znai sloboda i kako se bolje drutvo moe ostvarivati. Moda je to dio neke moje boemske naravi, ali cijeli ivot se zalaem za to bolje drutvo. Naslijedili smo neke vrijednosti na koje trebamo biti ponosni, koje trebamo nadograivati, a ne unitavati.

Bportal.ba


[Edited by bdirlija on 10-03-2014 at 09:19 GMT]
10-03-2014 at 09:18 | Ukljui u odgovor
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ

Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

Kako je Newton zajebo Bakira

Zvao me jednom prilikom u dva iza ponoi Koo da ispria vic. Ima on taj obiaj, zovne u gluho doba noi iz kafane da ispria vic.

Elem, susreo veliki Albert Einstein svoje kolege, uvene fiziare i matematiare Isaaca Newtona i Blaisea Pascala, pa im predloio da odigraju partiju mure. "ta ti je to?", zbunio se Newton. "mure, ba... sakrive", objasnio mu Pascal. "A, to. Moe", sloio se Englez. Kako je pak sam predloio, tako je Einsteina dopao i prvi "pik", pa se okrenuo prema zidu, pokrio oi i poeo odbrojavati: "Pet, deset, petnes, dvadeset, dvaespet..." Blaise Pascal za to vrijeme pobjegao u kuu da se sakrije, a Isaac Newton uzeo kantu bijele boje, mirno na tlu nacrtao kvadrat metar za metar, pa stao u sredinu.

"...Devedeset, devespet, sto! Ko se nije skrio magarac je bio ko je iza pika triput miri ja idem!", izdeklamirao brzo Einstein, okrenuo se i, jasno, ugledao Engleza. "Pik spas za Newtona!!!", odmah dreknu Einstein, a Newton mu se iskezio u lice: "Polupani lonii, polupani lonii!" "Kako ba polupani lonii, ta ti je?", lecnuo se Einstein. "Ako je iko polupo lonie, to si ti, jer si bio iza pika!"

"Jok ja", pokazao mu ovaj nacrtani kvadrat na tlu. "To to si vidio jest Njutn po kvadratnom metru, a to je Paskal!"

Na tu je valjda nobelovsku foru, jer ne znam na koju drugu, prvi potpredsjednik Vlade Republike Srbije Aleksandar Vui zaj***o princa Muhameda bin Zajeda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, to se s milijardu dolara kredita u torbi uputio u Sarajevo kod starog prijatelja Bakira Izetbegovia. Zaustavio ga Vui, da mu pokae Barjakli damiju u Gospodar Jevremovoj ulici - posljednju u cijelom Beogradu - i onda na zaprepatenje visokog gosta uzeo bijelu boju i oko damije iscrtao veliki kvadrat, kilometar za kilometar, cijeli Dorol uokvirio u bijeli kvadrat, pa predloio eiku Muhamedu da tu uloi svoju milijardu dolara. "Ali to je za Sarajevo, ne za Beograd", zbunjeno ga je pogledao ovaj.

"Dabome, dragi Muhamede, ali ovo nije Beograd", objasnio mu je Vui. "Ovo to vidite je jedna damija po kvadratnom kilometru, a to je Sarajevo."

Tako je valjda bilo - zaj***o Vui Bakira na elementarnu fiziku i matematiku - jer nema drugoga objanjenja za takvu jednu posve nevjerojatnu vijest kakva je ona iz Beograda: da jarani Bakira Izetbegovia i osvjedoeni prijatelji bonjakog naroda iz Ujedinjenih Arapskih Emirata, dok im Bosna na oi stenje pred kolapsom, milijardu dolara kredita daju njenim ljutim historijskim dumanima Srbiji i Aleksandru Vuiu.

Polomio se, eto, siromah Bakir dozivajui bogate prijatelje i saveznike da uloe pare u Bosnu i Hercegovinu, eno ba prije par dana primio vodee ljude najveih investicijskih korporacija iz Emirata, Saudijske Arabije, Malezije, Katara i Kuvajta, lijepo se oni napriali, sve im med iz usta curi, puni arapski eici razumijevanja za napaenu bonjaku brau, ne zna imaju li vie para ili razumijevanja, zapjevali na kraju zajedno s Bakirom "Bosno moja, poharana" - "...da dumane izgonimo, nau Bosnu obnovimo", orilo se iz Predsjednitva - pa im su izali iz zgrade, dohvatili eici i emiri mobitele da jave Aleksandru Vuiu neka pripremi ugovor, jer e malo zakasniti, zadrao ih Bakir na kafi.

I dok Bosna i Hercegovina za jebenih etiri stotine milijuna eura od Meunarodnog monetarnog fonda mora skinuti gae, izglasati rebalans budeta, smanjiti trokove, izmijeniti zakon o radu, provesti strukturalne reforme i propiati krv, roena im braa Srbiji daju milijardu eura sa dva posto kamate i grejs periodom od deset godina, kao poklon za Vaskrs! Tri najvee arapske financijske sile, Saudijska Arabija, Katar i Ujedinjeni Arapski Emirati, dosad su u Bosnu i Hercegovinu investirale jedva sto milijuna eura, a samo dumani iz Hrvatske i Srbije vie od milijardu i pol, i mene je bogami strah i pomisliti to bi tek bilo da Bakir nema tako prisne prijateljske veze u arapskom svijetu.

Zahvaljujui njemu, Bosna i Hercegovina dobija tako gizdave nove damije - eno ih u Sarajevu tono jedna po kvadratnom kilometru - a Srbija pare. Ozbiljan je to, priznat ete, diplomatsko-poslovni genij. Poznavajui ga, jebite me ako na kraju - po isteku grejs perioda od deset godina - Bosni i Hercegovini ne stigne na naplatu i onih milijardu dolara kredita to ga je Vui dobio na Njutnu po kvadratnom metru.

Tako je to, rekoh, bilo, ili je barem moralo biti, jer suvremena fizika drugaije ne umije objasniti kako to veliki Bakirovi prijatelji iz Emirata po Fojnici dijele kurbansko meso, a po Beogradu novce, pa ne samo da Srbiji daju kredite kakve u cijelom financijskom svijetu jo samo mostarska Hypo Banka daje Lijanoviima, i ne samo da je Etihad usuo sto milijuna eura u propali JAT, nego je na kraju, itamo dalje u novinama, emiratska investicijska kompanija Emaar Properties - ona to je sagradila Burj Khalifu, najvii neboder na planeti - odluila odrijeiti kesu i jo dvije-tri milijarde uloiti u grandiozni projekt "Beograd na vodi": neto poput "srpskog Dubaija" na stotinu hektara uz Savu, sa sve divovskim Beogradskim Tornjem, ekskluzivnim hotelima, shopping centrima i - Subhanallah elhamdulillah! - najveom damijom u Europi!

Malo, eto, to osvjedoeni bonjaki prijatelji pare umjesto Sarajevu dijele kaurima u Beogradu, nego su im poeli graditi i damije! Opet, savreno logino, znajui kako Vui vlada fizikom: vi niste obraali panju, ali ja jesam - stotinu hektara uz Savu, to je tono jedan kvadratni kilometar, a jedna damija po kvadratnom kilometru, samo trenutak da izraunam, ispada - Sarajevo.

"A sve Bakir budala!", likovat e predsjednik Predsjednitva BiH pod vitkim munarama beogradske Muhamed bin Raid Al-Maktumove damije, najvee u Europi. "Ko je sad koga zajebo?"

Ima Koo i o tome vic - o damijama, parama i matematici - kad je ono uitelj ispitivao malog Bakira. "Bakire", veli, "ako ti sagradim sto damija, pa jo sto, koliko e ukupno imati damija?" "To je lako", odgovori Bakir, "tristo." "Ne, ne, sluaj me paljivo", strpljivo e ovaj. "Poklonim ti stotinu damija... pa jo stotinu. Koliko e ih onda imati?" "Kaem, tristo", zbunjeno ponovi malian. "Dobro, idemo ovako", malo se uitelj kao i iznervira. "Kad bih ti sad dao sto miliona dolara, pa onda jo sto, koliko bi imao para?" "Dvjesto miliona", spremno e ovaj. "Odlino! Znai, ako ti poklonim sto damija, pa onda jo sto, koliko e ih imati?" "Pa tristo", ne da se malian.

"Kako ti majketi ispadne tristo damija?!", posve na kraju izgubi uitelj ivce. "Tako", iznervira se sad i mali Bakir, "to kod kue ve imam sto damija!"

Boris DEULOVI - http://www.oslobodjenje.ba/kolumne/kako-je-newton-zajebo-bakira

14-03-2014 at 08:17 | Ukljui u odgovor
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

citat:
- Crna Gora je isplatila veu odtetu porodicama ubijenih Bonjaka -

Ono to su nam iz holandske vlade ponudili kao odtetu je duplo manje od iznosa koji je Crna Gora platila porodicama ubijenih Bonjaka koji su dobili presudu protiv te zemlje. Znai, Crna Gora je platila duplo veu odtetu njima nego to holandska vlada nudi nama, istakao je Nuhanovi.

Vjeruje kako e i konaan iznos odtete koji odredi holandska vlada biti vrlo nizak, jer se, kako kae, holandske vlasti pribojavaju da e isti iznos odtete morati isplaivati i drugim porodicama rtava genocida u Srebrenici.
- See more at: http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/188311-nuhanovic-holandska-vlada-nudi-porodicama-zrtava-mizerne-odstete.html#sthash.zVYQ1ALG.dpuf

Cijeli tekst ako kliknete na oznaceni link.


Stenogram razgovora Holbrookea i Tumana: Ne dolazi u obzir podjela Bosne!

citat:
Podrali smo vas u oslobaanju zapadne Slavonije, podrali smo vas u Oluji, ali sada vi posluajte nas, ne dolazi u obzir podjela Bosne, nema vojnog oslobaanja istone Slavonije, poruio je Richard Holbrooke tadanjem hrvatskom predsjedniku Franji Tumanu na sastanku u Uredu predsjednika u Zagrebu 18. augusta 1995. godine, deset dana nakon zavretka operacije Oluja.

Stenogram tog razgovora objavljen je meu hiljadama dokumenata koji su postali dostupni javnosti nakon zavretka sudske rasprave po hrvatskoj tubi protiv Srbije pred ICJ-om. Holbrooke je kao pomonik amerikog dravnog tajnika krenuo u diplomatsku ofenzivu koja e rezultirati potpisivanjem Daytonskog mirovnog sporazuma kojim je okonan rat u BiH.

S Holbrookeom su bili general Wesley Clark i Peter Galbraith, tadanji ameriki veleposlanik u Hrvatskoj, pie zagrebaki Jutarnji list, prenosi Anadolu Agency (AA). - See more at: http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/188307-stenogram-razgovora-holbrookea-i-tudjmana-ne-dolazi-u-obzir-podjela-bosne.html#sthash.KSb4pLQ4.dpuf


Cijeli tekst ako kliknete na link.



[Edited by Dajdza on 03-04-2014 at 16:19 GMT]
03-04-2014 at 15:34 | Ukljui u odgovor
bracko
Nivo: Forumas sa iskustvom
nita

Registriran(a): 01-02-2013
Lokacija: Gornja Maoa
Odgovori: 312
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

citat:
Vjeruje kako e i konaan iznos odtete koji odredi holandska vlada biti vrlo nizak, jer se, kako kae, holandske vlasti pribojavaju da e isti iznos odtete morati isplaivati i drugim porodicama rtava genocida u Srebrenici.


Dolo vrijeme da se genocid unovi
07-04-2014 at 20:05 | Ukljui u odgovor
laly
Nivo: Forumski doajen
Don't Let Me Be Misunderstood

Registriran(a): 19-11-2005
Lokacija: Wudang
Odgovori: 39084
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Izvodi iz stampe
Bez chatanja molim

citat:
bracko wrote:
citat:
Vjeruje kako e i konaan iznos odtete koji odredi holandska vlada biti vrlo nizak, jer se, kako kae, holandske vlasti pribojavaju da e isti iznos odtete morati isplaivati i drugim porodicama rtava genocida u Srebrenici.


Dolo vrijeme da se genocid unovi

komentar ti je bezveze... posto ti pises da zivis negdje vani i tamo je sasvim normalno ostvariti i nadoknadu stete. UN konvencija o ljudskim pravima, N konvencija prtiv torture propisuju takav vid reparacije i zbog cega ne bi to ostvarili.
07-04-2014 at 21:40 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 15
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: ady1, bosanac, cameron11, eMir_90, LUTKICAAHA, Mahalas, Mikica76, mojgrad, pule, sabo, TuzlankaT, vinsent duquate, Vodolija33, zabrinuta
FORUM : Politika : Izvodi iz stampe New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118 119 120 121 122 123 124 125 126 127 128 129 130 131 132 133 134 135 136 137 138 139 140 141 142 143 144 145 146 147 148 149 150 151 152 153 154 155 156 157 158 159 160 161 162 163 164


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice