cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle
Poslije višegodišnjeg prikupljanja historijskih dokumenata, fotografija, slika, zapisa i razgovora sa sudionicima i savremenicima odreðenog perioda korajske prošlosti, a potom nauèno-istraživaèke sinteze raspoložive graðe, mišljenja i ocjena uvaženih recenzenata, iz štampe je izašla fotomonografija pod nazivom "Korajski spomenar - Album sjeæanja na ljude i krajolike moga zavièaj", autora Alije Hamziæa iz Koraja.
Promocija fotomonografije je održana u sinoæ Galeriji Mandžiæ u Tuzli u prisustvu velikog broja posjetilaca. O knjizi su pored autora Hamziæa, govorili i prof. dr. Nihad Agiæ, publicista Ekrem Avdiæ i Hajrudin Bajraktareviæ.
Više o ovom dogaðaju pogledajte u video u prilogu koji je zabilježila naša ekipa.
Prema rijeèima Hamziæa, motiv pristupa ovom projektu bio je da se otrgnu od zaborava korijeni, tradicija i tragedija korajskih Bošnjaka i da se ne zaboravi svo to minulo vrijeme u kojem su Korajci ostavljali svoje tragove, za kojima se s obrazom i dostojanstvom mogu okrenuti.
Tako Hamziæ u ovom djelu podsjeæa na neolitsko naselje Varoš, bogumilske mramorove na Zidini, Mramorju, i Stanašnjiku, potom na Atik džamiju u Donjoj mahali, zatim Èaršijsku džamiju, kao i džamiju u Kovaèeviæima. U korice ove knjige smještena je i mezaristan na Parlogu, Zabrdu i Zekanovaèi, zatim i prièa o èesmi Dajankuši, èaršiji, èitaonici, školi, bibilioteci, kao i mnoge druge prièe o Korajcima.
- Sadržaj fotomonografije vraæa nam sjeæanja na ljude i krajolike našeg Koraja gdje su ovdašnji ljudi, tokom milenijskog trajanja na ovom prostoru razvili lokalnu sociokulturnu zajednicu sa svim temeljnim obilježjima bošnjaèkog duhovnog i nacionalnog identiteta, izgradili "vrlinu sredine" i osjeæaj pripadnosti tradiciji, kulturi i moralnom biæu bosanskog podneblja. Po tome su bili i ostali prepoznatljivi i cijenjeni u širem okruženju i diljem Bosne - kazao je autor za Tuzlarije.
Dodao je da se ne može zaboraviti i tragièna sudbina i stradanje koje je trajno urezano u memoriju korajskih Bošnjaka, koji su kao lokalna zajednica, u periodu od pedeset godina (1941.-1992.), bili, u dva navrata, izloženi srpskom oružanom agresivnom napadu sa namjerom uništenja i zatiranja Bošnjaka na ovom komadiæu bosanske zemlje.
Sve je to predstavljeno u ovoj fotomonografiji u deset poglavlja sa više od 1.000 fotografija, izvornih dokumenata, historijskih karti, skuca, crteža, repordukcija umjetnièkih slika, portreta istaknutih liènosti, odgovarajuæih komentara i prigodnog teksa.
citat:Azur wrote:
Otkad nisam bio ovdje. Pozdrav svima
Vremena se promijenila, i ja rijetko navratim, i to da bih brisao spam poruke.
Ipak, zanimljivo je da se na forumu rijetko pise ali svaki put kad navratim tu je 15-tak gostiju. Pisalo se ovdje o svemu i svacemu pa se u rezultatima pretrage na Google-u cesto nadje i neki tekst sa foruma.
U svakom slucaju lijepo je vidjeti neko od "starih" imena, pozdrav i tebi
Ajdin Kurbašiæ, jedan od Tuzlaka meðu oblasnim kontrolorima letenja:
½Preuzeli smo kontrolu našeg neba, radno je od starta½
Prvi avion kojeg su iza ponoæi naši kontrolori letenja prihvatili na nebu iznad BiH, a koji je letio na visini višoj od 10.000 metara, bio je avion kompanije Wizz Air na liniji Madrid - Bukurešt. Tako je i zvanièno poèela potpuna kontrola avionskog saobraæaja u našem vazdušnom prostoru kojeg vrši Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA).
U najavi ove vijesti mnogi mediji slikaju sarajevski aerodrom i njegov kontrolni toranj ali treba reæi da je to aerodromska kontrola letenja i da to nije kontrola letenja o kojoj se prièa ovih dana. Nadzor nad našim vazdušnim prostorom vrše oblasni kontrolori letenja èija se radna mjesta nalaze u Nedžariæima, i ne samo u Nedžariæima. Ovo je BiH pa se dio kontrolorskog posla obavlja i u Banja Luci, a da bi i Mostar bio zastupljen, u njemu se nalazi centar za obuku.
Oblasne kontrolore, koji su do sada obavljali kontrolu do visine 10.000 m, nakon preuzimanja i saobraæaja iznad 10.000 metara, èeka veliko poveæanje obima posla. Do sada su u špici vazdušnog saobraæaja, ljeti, imali do 200 aviona dnevno, narednog ljeta oèekuju da æe ih biti 1600. Kontrolori su spremni i obuèeni za taj posao, trenutno ih ima šezdeset a novi se školuju.
Evropski standard je da jedan kontrolor ima istovremeno na vezi do 15 aviona. U sluèaju poveæanja obima saobraæaja otvara se sljedeæi sektor za nadzor. Trenutni kapacitet naše kontrole su tri sektora u Sarajevu i jedan u Banja Luci. Jedan sektor pokrivaju dva kontrolora od kojih je jedan izvršni, on komunicira sa posadama aviona, dok drugi planira, komunicira i koordinira rad sa susjednim centrima i jedinicama.
Da bi prièa o kontrolorima bila potpuna recimo i to da uz aerodromsku i oblasnu kontrolu letenja postoji i prilazna kontrola. Aerodromska kontrola preuzima avion od prilazne kontrole u posljednjoj fazi spuštanja i isto tako nakon uzlijetanja aviona predaje ga prilaznoj kontroli. Prilazna kontrola preuzima avion koji se spušta na neki naš aerodrom na dogovorenoj visini od oblasne kontrole i vodi ga do ciljnog aerodroma do predavanja u nadležnost aerodromske kontrole.
Posao aerodromske kontrole je specifièan i dosta se razlikuje od posla prilazne i oblasne kontrole. Aerodromska kontrola prati avion od trenutka paljenja motora aviona, navodi ga po manevarskim površinama aerodroma i kratko vrijeme nakon uzlijetanja aviona predaje ga prilaznoj kontroli. S druge strane poslovi prilazne i oblasne kontrole imaju dosta dodirnih taèaka pa je uobièajeno da oblasna kontrola, koja radi 24 sata, pokriva prilaznu kontrolu u vrijeme kada ona ne radi. S tim u vezi treba napomenuti da je radno vrijeme arodromske kontrole vezano za radno vrijeme njenog aerodroma, a radno vrijeme prilazne kontrole za radno vrijeme svih aerodroma u našoj zemlji.
Meðu oblasnim kontrolorima koji rade u Sarajevu imaju i trojica Tuzlaka, a jedan od njih je Ajdin Kurbašiæ. Naredni dio teksta preuzeli smo iz Osloboðenja.
- Naš posao je da bukvalno usmjeravamo aviosaobraæaj koji prelazi teritoriju naše zemlje, da pazimo na bezbjedno odvijanje saobraæaja, da sluèajno ne doðe do incidenta, rekao nam je Ajdin Kurbašiæ, oblasni kontrolor leta.
Ajdin Kurbašiæ
Kurbašiæ nam je otkrio kada je ustvari najopasnije i kada moraju biti posebno koncentrisani. To se dešava kada je naizgled lijep dan.
- Imate, na primjer, lijep dan, meðutim, oblaci su tada turbulentni, odnosno avioni na veæim visinama nailaze na loše vremenske uslove kroz koje oni ne mogu da prolaze. To su crni oblaci koje svi žele zaobiæi i tada imate situaciju da pored oèekivanog normalnog protoka saobraæaja, svi avioni pokušavaju da skrenu kroz jedan lijevak, rekao je Kurbašiæ.
U Viber poruci za Tuzlarije Ajdin nam je javio da je kontrola nad našim nebom uspješno preuzeta i da posla ima od samog starta. U Sarajevu su otvorena dva sektora koji pokrivaju visinu iznad 34.500 feeta, u Banja Luci jedan sektor koji pokriva visinu do 34.500 feeta.
Zvanièno, praznik je prošao, danas je prvi radni dan u novoj godini. Naravno, ne za sve, neki su radili i u vrijeme doèeka, i u dva praznièna dana, njima ide poseban pozdrav.
Prvi radni dan osvanuo je sa solidnim minusom od desetak stepeni koji je stavio na provjeru akumulatore. Nisu je svi prošli, poneka kola su ostala na parkinzima, a vozaèi su u nove radne pobjede krenuli kako se ko snašao.
Nekima je bilo lijepo na doèeku, drugi više vole prvu noæ poslije doèeka, neki ne vole doèek nikako ali veæina voli tradicionalni novogodišnji praznièni nerad. Gleda se TV, novogodišnji koncert iz Beèa, skijaški skokovi, jede se šta je ostalo od doèeka kad kome prahne, i tako cijeli prvi praznièni dan.
Od jutros se valja navikavat na pisanje 2020 jer ruka i dalje sama piše 2019, ali to æe iæi brzo. Sve ostalo æe iæi kako ide, najèešæe sporo, posebno u politici. Strankama na vlasti najbrže, i jedino efikasno, ide skidanje tuðih i postavljanje svojih kadrova. Stari æe kukati na nepravdu, novi æe zadovoljno trljat ruke ali i oni æe kukat kad na vlast doðe garnitura koja nije njihova.
Narod na te smjene gleda pomalo s podsmjehom, sjaho Kurta, uzjaho Murta. Više ih brinu životni problemi. Prvo valja pregurat januar jer se potrošilo više nego što se ima, valja se snaæi i za lijekove sa esencijalne liste jer apoteke ih do daljnjeg ne izdaju na recepte.
Sutra je prvi vikend u novoj godini. Neki su uspjeli da uvežu dva vikenda i praznik u mini godišnji od devet neradnih dana, njima æe naredni ponedjeljak malo teže pasti, a ostalima æe biti sve po starom, kao da praznika nije ni bilo.
A svijet? Klimatske promjene æe poklopiti èak i Trumpa koji uz ekonomske ratove voli i prave ratne igre. Izborna mu je godina, demokrate ga zezaju sa smjenom pa æe se malo više pozabaviti Iranom i Sjevernom Korejom da razvodni prièu o smjeni. Englezi pjevaju "Putuj Evropo i ne misli na nas", a Evropa kurvanjski migrantsku krizu prebacuje na evropsku sirotinju u kojoj smo na èelu ali društvo nam prave Hrvatska, Srbija, Crna Gora, a bogme i Grèka.
U susjedstvu æe se baviti još koji dan izborom hrvatskog predsjednika, a u komšiluku zakuhavaju Srbija i Crna Gora oko Srpske pravoslavne crkve ali i to æe potrajati dok neka nova medijska prièa ne zaokupi javnost.
Kod nas, nakon dogovora nekih stranaka oko uspostavljanja vlasti, slijedi kršenje tog dogovora. Tako je uvijek, poslije kiše doðe sunce, i obrnuto.
U Tuzli æemo i dalje prièati o zagaðenom zraku i migrantima dok nas stranke ne poènu zabavljati sa ovogodišnjim lokalnim izborima. Elem, biæe svega i svaèega ali u stilu "ista meta, isto odstojanje". Neka nas priroda poštedi svog bijesa i biæe dobro.
Nekoliko prvih mjeseci nije davalo razloga za optimizam da æe rekord Aerodroma Tuzla iz 2018. godine biti nadmašen ali nadmašen je. Prevezena su ukupno 592.374 putnika što je za 7.764 putnika više ili 1,33 % u procentima.
Na prvi pogled poveæanje nije veliko ali jeste jer je ostvareno u uslovima znatno manjeg broja letova u prva tri mjeseca. Iz tabele je vidljivo da su od aprila do kraja godine ostvareni bolji rezultati uz približno isti broj letova. Poveæanje je rezultat znatno bolje popunjenosti aviona što je, nema sumnje, i bio cilj Wizz Aira kada je od prošle zime krenuo sa restrikcijom broja linija.
O drugim aspektima poslovanja Aerodroma Tuzla nema smisla govoriti jer je Vlada TK prije nekoliko dana dala saglasnosti za imenovanje direktora JP "Meðunarodni aerodrom Tuzla" (MAT), izvršnog direktora za saobraæaj i tehniku MAT-a, izvršnog direktora za marketing i razvoj MAT-a i izvršnog direktora za finansijsko – komercijalne poslove MAT-a. Imena nisu objavljena pa nema smisla ni hvaliti ni kritikovati dosadašnje direktore osim ako nisu zadržali svoje pozicije.
½BLOK 7 - izvor snažnije, efikasnije, èistije energije½
Pogledali smo, razmislili i zakljuèili da bi bilo korisno da našim èitaocima preporuèimo da pogledaju promotivni spot "BLOK 7 - izvor snažnije, efikasnije, èistije energije".
Ekološka udruženja, u tvrdoj varijanti, protive se izgradnji Bloka 7, u mekšoj varijanti prihvataju nužnost izgradnje ovog bloka ali uz poštivanje svih evropskih ekoloških standarda.
Ovo drugo prihvatljivo je i zdravoj logici koja uzima u obzir i realnost u kakvoj državi živimo.
Ono što u prièi protiv gradnje Bloka 7 nedostaje jeste jasno viðenje rješavanja problema daljinskog grijanja Tuzle u varijanti da Blok 7 ne bude izgraðen.
Prikljuèenje svih objekata na sistem daljinskog grijanja je najosnovnija mjera u svim prièama za smanjenje aerozagaðenja. Kada postojeæi blokovi 3, 4 i 5 budu iskljuèeni 2030. godine, odakle æe sistem daljinskog grijanja dobijati paru za grijanje grada? Koji je to i kakav zamjenski kapacitet. Ko æe ga izgraditi i kolika æe onda biti cijena grijanja?
Dekarbonizacija je rijeè koja fino zvuèi ali ne treba zaboraviti da su taj proces pokrenule razvijene države koje su dva stoljeæa karbonizirale planetu i na tom prljavom poslu stekle svoje bogatstvo. Kao i svi bogati ne pada im na pamet da to svoje bogatstvo usmjere u pomaganje manje razvijenih država i obezbjede im ekološki èistu energetsku osnovu za razvoj. Umjesto toga imaju pregršt savjeta, pa èak i ucjena ali osnovno je to da oni koji su oneèistili, karbonizirali planetu, umjesto da je èiste svojim sredstvima, traže od svih ostalih da kroz svoje projekte ekološki prihvatljive energije uèestvuju u èišæenju smeæa kojeg su prozvodili skoro dva stoljeæa.
Razum kaže da zbog spasa planete proces dekarbonizacije treba podržati ali se glavom kroz zid ne može. Trebamo se prikljuèiti tom trendu ali u skladu sa moguænostima, a one su nam skromne. U ovom vremenu nemamo nikakvih moguænosti za nekakvu dekarboniziranu zamjenu za Blok 7.
Ako je taèno sve ovo što u promotivnom spotu kažu, sa Blokom 7 može biti samo bolje nego do sada. Neæemo dobiti vazdušnu banju ali uz ekološki bolju termoelektranu i ako se svi objekti prikljuèe na sistem daljinskog grijanja, biæe puno bolje nego do sada.
Ako oni koji su karbonizirali planetu misle da to što èinimo nije dovoljno, bujrum, neka odriješe kesu koju su napunili karboniziranjem planete.
Ako oni koji su karbonizirali planetu misle da to što èinimo nije dovoljno, bujrum, neka odriješe kesu koju su napunili karboniziranjem planete.
A.M.
Bojim se da ce ovako zavrsiti:
1)Kinezi ,investitori,ce da prodaju struju koje sve vise treba,i tako ce zaradjivati ogromne novce
2)Tuzlaci ce dobiti stotinak novih radnih mjesta?I to je upitno?
3)Tuzlaci ce se gusiti u smogu udisati kancerogene cestice iz produkata sagorjevanja,kisele kise nadojene sumornom kiselinom ce jos vise unistavati prirodu i kociti poljoprivredu u okolici
4)I najvaznije od svega:PLACAT CE SE U PARAMA KOLICINA ISPUSTENOG CO2 u ATMOSFERU!A TO CE VJEROVATNO BITI KANTON TUZLA jer kad dodje do placanja svi ce se buniti a drzava je tako uredjena da je to moguce!
Znaci Tuzlaci,mislim da cete placati veliki porez na ispusteni CO2,a Kinezi ce zgrtati pare dok se budete gusili u smogu.
Re: Vijesti iz Tuzle
