cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
B92 Info Vesti Hronika Baèena bomba na RTV Pink
4. oktobar 2009. | 01:41 | Izvor: B92
Beograd -- Noæas u 00.15 baèena je eksplozivna naprava na glavni ulaz RTV Pinka. Pritom je prièinjena materijalna šteta, povreðenih nema.
Kako nezvanièno saznaje B92, bombu su bacila dva nepoznata napadaèa sa motocikla u pokretu i tom prilikom prièinjena je materijalna šteta na glavnom ulazu. U eksploziji nema povreðenih. Nezvanièno, takoðe, saznajemo da je incidentu prethodio verbalni sukob nekoliko mladiæa sa radnicima obezbeðenja u noæi izmeðu petka i subote.
dok se vodi trenutni medijski i svaki drugi tako se neprimjetno ponovo uvela satnica posjeta pacijentima od 12 sati, a slijedeæi tok vjerovatno u skorije vrijeme i ulaska na kapiju UKC-a,
Šta ti znaèi ova satnica posjeta od 12h
Posjete pacijentima od 12h do 17h su praksa u UKC-u veæ dugo i veæe gluposti nigdje na svijetu nema Naroèito u vrijeme epidemije gripa i ostalih viroza (kao što je trenutno)
ledo Nivo: Forumski doajen Registriran(a): 22-03-2005 Odgovori: 1294 IP: Maskiran
Re: Re: Sve ostale vijesti,komentari..
citat:ledo wrote:
BIH I MMF
nakon što su je gurnuli na rub ekonomske provalije, domaæa politika se kuha u vruæem BH loncu,
neko ipak mora da se iskuha najviše, i najvjerovatnije da æe ponovo to biti slabije i slabašne društvene grupe u BIH,
---------------------------------------
za sada pritisak ide prema penzionerima
avaz - federacija pred kolapsom
Premijer Federacije BIH " Ako se primijene zakljuèci Parlamenta Federacije BIH, prema našim procjenama sve penzije bi morale biti smanjene za 12 % . "
SARAJEVO - Stotine firmi u BiH, mahom malih i srednjih preduzeæa, nalazi se u predsteèajnom stanju zbog recesije i nagomilanih dugova, upozorava Duljko Hasiæ, ekonomista u Vanjskotrgovinskoj komori BiH.
Istakao je da je na kraju prošle godine milijarda KM kapitala firmi otpisana po osnovu gubitka, a krajem ove godine taj iznos æe biti za 30 do 40 odsto veæi.
Prema Hasiæevim rijeèima, mnogim firmama prijeti gašenje jer se ne odluèuju pokrenuti steèaj kao mjeru sanacije zbog sporosti samog postupka, te je neophodna hitna izmjena zakona u smislu da steèajni postupci imaju prioritet na sudovima.
"Dosta firmi æe biti dovedeno u agoniju zbog nepokretanja steèaja za one koji bi mogli nastaviti da žive kroz reorganizaciju. Samo æe gomilati gubitak. 'General Motors' je ušao u steèaj i za 45 dana izašao iz njega. Kod nas sudovi nedopustivo dugo, po šest-sedam godina, vode taj postupak", kazao je Hasiæ.
Rekao je da su državna preduzeæa jako zadužena po osnovu penziono-invalidskog osiguranja i da je rijeè o milionima radnih dana neplaæenih doprinosa. PIF-ovi koji su privatizovali preduzeæa javnim upisom dionica ne ulažu u revitalizaciju, a hiljade radnih mjesta se gasi, pa je tako za devet mjeseci ove godine 56.000 radnika ostalo bez posla.
"Situacija je po osnovu polugodišnjih izvještaja o poslovanju firmi dosta složenija nego prošle godine. Zakonska regulativa nije uraðena na naèin da bi se ušlo u sanaciju. Preduzeæa se izgladnjuju, ljude šalju kuæama. Recesija ne može biti opravdanje za smanjenje kapitala i slanje ljudi kuæi, a obièno jeste", dodao je Hasiæ.
Kazao je da je problem što firmama nisu na raspolaganju krediti, a vlast ne pomaže privredu. Smatra da bi bilo dobro uraditi pretvaranje duga u dionice jer bi Zavod PIO imao dionice koje bi mogao prodati, dugovi bi bili riješeni i došlo bi do ubrzanja privrednih aktivnosti.
Alija Remzo Bakšiæ, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kazao je da je nivo industrijske proizvodnje u BiH pao za 18 odsto, te da su velika unutrašnja dugovanja, da nema finansijske discipline, a male firme ne mogu izdržati konkurenciju pa je i logièno da dolazi do predsteèajnih stanja.
"Meðutim, naša svakodnevica nije optereæena steèajima, a kod nas, kada doðe do steèaja, nije u pitanju sanacija veæ likvidacija", smatra Bakšiæ.
Hamdija Muratoviæ, predsjednik Udruženja steèajnih upravnika u BiH, pak, oèekuje poveæan broj zahtjeva za steèaj zbog krize i napominje da steèaj može firmama pomoæi da se spasu, posebno jer je potpisan sporazum o finansiranju reorganizacije sa, zasada, Postbankom Sarajevo i Komercijalnom bankom Banjaluka.
"Pokrenuli smo izmjene zakona u pravcu da odredba hitnosti važi za sve postupke koji su u vezi sa steèajem, dakle i parnièni, krivièni. Zbog parniènih stoji steèajni. I medijacija je naèin bržeg rješavanja dugova, a niko se ne bori za to", rekao je Muratoviæ.
Istièe da krizu mnogi koriste "da se riješe radnika i razvoja", kao i da se mnogi boje pokrenuti steèaj jer se "svašta dešavalo u firmama".
Moguæe 30.000 novih otkaza
Još oko 30.000 radnika do kraja godine moglo bi ostati bez posla s obzirom na to da vlast ne èini ništa da pomogne firmama i olakša im poslovanje u kriznim vremenima, upozorio je Edhem Biber, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.
"Firme zadržavaju radnike na razne naèine. Ne plaæaju ih, šalju na èekanje i bojim se da æe na kraju svi dobiti otkaz, a firme otiæi u steèaj", rekao je Biber.
Dodao je da oporavak privrede ide sporo, a vlast se ne bavi ekonomijom iako smo u ekonomskoj, privrednoj i socijalnoj krizi, te da bi trebalo, izmeðu ostalog, otvoriti radove u graðevinarstvu.
citat:nevenkagaragic wrote:
Nista novo ... koga briga?
Stotine firmi u predsteèajnom stanju
Hocel itko doc pameti pa pogledat ekonomiju i privredu i nesto uradit, jedino vidim nadu u novoj stranci SBB i ako ona neuspije nista promjenit odosmo u propast sto jest jest..
Poznata prica...sta tu ima novo? A primera je na pretek ... na Balkanu, ne samo u BiH!
Spora pravda
Datum: 04.10.2009 20:04
Autor: Dejan Šajinoviæ
Stara narodna izreka da je pravda spora ali dostižna ne važi u BiH.
Dejan-Sajinovic
Primjer broj jedan: Porodica Trivunoviæ - tokom rata izbjegli iz Hrvatske, svoju imovinu zamijenili u Banjaluci s Hrvatom. Banjaluèki sud ih je deložirao i istjerao na ulicu. U isto vrijeme porodica nije mogla povratiti svoju kuæu u Daruvaru, odakle su istjerani, pa su preko noæi postali beskuænici. Da sluèajno toga dana nije bilo zasjedanje Narodne skupštine RS i da se novinarske ekipe nisu zainteresovale za sluèaj porodice koja je pred zgradom NS RS zapoèela štrajk glaðu, ko zna da li bi ikada ministar pravde RS prouèio njihov sluèaj i javno izjavio da je sud u Banjaluci napravio grešku i da porodica Trivunoviæ nije smjela da bude istjerana na ulicu te da je trebalo saèekati da ih sud u Hrvatskoj vrati u posjed njihove imovine.
Primjer broj dva: Branimir Glavaš - ratni zloèinac po važeæoj sudskoj presudi pobjegne u BiH i na osnovu dvojnog državljanstva živi slobodno. Gradi kuæu, priprema se za politièki angažman i svima nam se smije u lice. Njega naše pravosuðe štiti. Porodicu Trivunoviæ, beskuænike na pravdi Boga ne. A koliko je još takvih Srba, Hrvata i Bošnjaka koji vape za pravdom koje nema? A koliko je Glavaša, zaštiæenih ratnih zloèinaca, kriminalaca i lopova na sve tri strane koji se na ovakav naèin izruguju pravdi dok ih pravni poredak naše zemlje štiti?
U BiH pravda je ne samo spora i nedostižna. U BiH pravda ima svoje miljenike, a obièni graðani pred tom strašnom èinjenicom samo bespomoæno šire ruke i traže pravdu. A pravde u BiH oèigledno nema.
Hocel itko doc pameti pa pogledat ekonomiju i privredu i nesto uradit, jedino vidim nadu u novoj stranci SBB i ako ona neuspije nista promjenit odosmo u propast sto jest jest..
U svakoj školi, u svakom udžbeniku se nauèavaju ðaci da je krasti grijeh. A od kako je dunjaluka, krade se, uvijek ima onih ljudi koji æe protiv svih zakona za sebe uzimati ono što nije njihovo. Svejedno što u svim svetim knjigama piše kako je protiv Boga uzimati nezasluženo, ono što je tuðe. Krstili su se i klanjali stotinu puta na dan, svejedno, kradljivci se lopovskim poslom i dalje bave.
Sead-Fetahagic
Naravno da je èovjek smislio odbranu od te ljudske grabežljivosti, postoji pravni sistem, sudovi, policija, ali uvijek ima onih koji ništa nisu nauèili u školi, koje su krivo savjetovali u porodici. U nekim državama je na razne naèine lopovluk dosta smanjen, ali toga uvijek ima. Zemlja u kojoj je pravi lopovski raj je Bosna i Hercegovina.
Ima onih koji zastupaju stajalište da je kod nas rat voðen ponajviše zbog pljaèke. Svaki rat je pljaèka. Tokom istorije svi vojnici-ratnici raduju se vojevanju samo radi hapanja. Tako je bilo i u našem posljednjem ratu, svako je gledao kako æe se nabrzaka okoristiti. Zanimljivo je kako je u zarobljenom Sarajevu, gdje neprijateljska noga nije kroèila, sve pokradeno. I u tom ratnom Sarajevu postojala je policija, ali su mi neki od njih govorili kako ne smiju djelovati, jer su lopovi zaštiæeni od postojeæe vlasti. Sjeæam se kako je Alija Izetbegoviæ govorio da se kod Tita nije smjela uzeti ni tuða šljiva, a pred Alijinim oèima su se njegovi saradnici nezakonito bogatili, a da nije mrdnuo ni prstom, mada je imao veliku moæ.
Radovan Karadžiæ je govorio svom narodu da se on bori za dignitet srpskog roda, a enorman novac je prolazio kroz njegove ruke od šverca benzinom, automobilima, humanitarnom pomoæi. Kada rukovodstva kradu, ko smije i može zabraniti obiènom vojniku, pa i obiènom civilu da uzme što god vidi da može. Vidio sam sliku srpskog sirotana koji bježi pred "muslimanskom" vojskom, a na konja je natovario radijatore da ih odnese negdje u zbjeg, u selo.
Dobro je poznato da su naši današnji bogataši svoj prvi kapital stekli u ratu. Prevashodno to su bili oni koji su se motali oko politièkog rukovodstva i sami èelnici nacionalnih stranaka. A onda je na red došla i divlja privatizacija, pa su opet te iste velmože na lopovski naèin uveæavale svoje dukate.
U ratu je u Sarajevo došao iz Crne Gore Fahrudin Radonèiæ mašuæi rukama, a danas ima kule u oblacima, ima svoje imperijalno carstvo. Na pitanje odakle mu prvi milon, što je osnovno pitanje za svakog tajkuna, Radonèiæ odgovara da je zaradio prodajuæi svoj list "Dnevni avaz". To može drugome prièati, a onima koji znaju šta je u nas novinarstvo neæe proæi ta foluška. Jer se sa izdavanjem novina kod nas prije može sve izgubiti nego zaraditi novac.
Veæ niz godina se u državnom parlamentu nalazi prijedlog SDP-a za zakon o nelegalnom sticanju bogatstva. Uvijek neka od vladajuæih stranaka daje svoj glas protiv, nalazeæi neke tehnièke greške u tom prijedlogu. Sada je ponovo takav zakon u perspektivi, pa je moguæe i zbog toga da je Fahrudin Radonèiæ krenuo da osnuje svoju stranku. Tako bi mogao sa stranaèkog nivoa zaštititi svoje steèeno bogatstvo, jer i do sada su sa stranaèkih pozicija, onih u vlasti, bili na razne naèine štiæeni lopovi, koji su ovih dvadesetak godina izbjegavajuæi zakone uveæavali svoje nekretnine, svoj imetak.
Laiku se može èiniti da je lako lopova spengati u zatvor. Evidentno je da postoji dobitak, lopov ima kuæu, automobile, vikendicu, raèune u raznim bankama pa neka pismeno dokaže kako je to zaradio. Ono što na prvi pogled izgleda jednostavno, može se lako dobro iskomplikovati. Prije svega, u ratnim danima nije se plaæao porez, pa niko nema poreske kartice iz tog doba da dokaže svoju regularnu zaradu. Dalje se ti tajkuni pozivaju na zastarjelost predmeta, a dok vlasti ukinu vremensko ogranièenje nelegalnog sticanja novca, proæi æe još mnogo godina. Pošto znamo kako su spori naša izvršna i parlamentarna vlast, kao i pravosudne institucije, veoma je teško vjerovati da æe naši veliki lopovi doæi pred lice pravde. Mada, treba se nadati, jer je možda istinita deviza da je pravda spora, ali dostižna.
Uveliko se prièa da je u sprezi sa tajkunima veæina naših politièara, koji imaju vlast da kroje zakone, da vješto vode korupciju. Pa èovjek mora biti skeptièan hoæe li ikada odgovarati pred zakonom oni što su nauèili da nelegalno posluju. Opet je pitanje promjene vlasti. Samo je pitanje da neka nova vlast ne prihvati stare metode voðenja ove države. Voðenje ovog lopovskog raja.
Bez obzira na zahtjeve da se karte stave na sto, detalji iz ugovora koji su sa Meðunarodnim monetarnim fondom sklopili državna i entitetske vlade i dalje se kriju. Ekonomski eksperti tvrde da i to svjedoèi da se BiH upustila u avanturu zaduživanja zemlje i njenih graðana zbog kojih æe kasnije teško ispaštati.
Sve je jako dobro poznato i veæ viðeno. Uzimanje kredita odvraæa vlasti od mukotrpnog rada i zaraðivanja na vlastitim resursima. Naime, lake i slatke kreditne pare podržavaju i održavaju slabe vlade i nesposobnu vlast. To je lažna iluzija uspjeha. Po pravilu, kredit raste brže od domaæe proizvodnje - upozoravaju ekonomisti. Aleksa Milojeviæ, direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini je direktan i otvoren kada kaže:
- Zbog teškoæa u otplati dosadašnjih kredita , vlasti su se odluèile na kredit kod Meðunarodnog monetarnog fonda. Treba ga vratiti u svega dvije godine - 2012. i 2013. godine. Za otplatu æe tada dosjeti stotine miliona maraka što æe biti nemoguæe platiti. I tada æe uslijediti poznati scenario. Kreditori æe nam uzeti pod koncesiju prirodna i javna dobra - šume, vode, elektroprivredu... Tada æemo postati ekonomski mrtvi.
Milojeviæ se u svojim raèunicama na tome ne zaustavlja:
- Za 800 miliona maraka stavili smo na kocku sva javna i prirodna dobra sa realnim izgledima da ih koncesiono izgubimo. Da bismo spasili loše vlasti, uništavamo narod. Ima li snage koja æe sprijeèiti naše samouništenje? Ili æe se dogoditi ono što se veæ toliko puta dogodilo - da vlastite vlade svoj narod gurnu u dužnièko ropstvo, a da onda niko za to nije kriv. Ili se krivci veæ znaju? Oni koji se zadužuju, morali bi znati i kako æe da vrate dug - kaže ovaj ekonomski struènjak.
Josipa Lisac - LEGENDA! Istinska diva. Moj Denis je obozavao...
Lisac: Uvijek je teško ako hoæeš biti drugaèiji i izdvajati se iz mase Foto: Arhiv
Josipa Lisac: Imam 59 godina, kako to grozno zvuèi
Šta je ovo danas? Gotovo svi su na granici s narodnjaèkim pjesmama
05.10.2009. 00:00
Iako posljednjih dana muku muèi s glavoboljom i alergijom na ambroziju te se zbog toga povukla u svoja èetiri zida u Zagrebu, legendarna pjevaèica Josipa Lisac ipak je rado pristala na razgovor za "Dnevni avaz".
Originalna, egocentrièna i intrigantna kako na sceni, tako i u životu, ova pjevaèica više od 40 godina plijeni pažnju muzièkih sladokusaca i harizmatièno privlaèi najširu publiku, ali se nije umorila. Aktuelni CD "Živim po svome", kojim žari i pali regionom, bio je povod našeg razgovora, ali uz neposrednu i nepredvidljivu Josipu nije ni èudo što o tome nismo progovorili ni rijeè.
- Šta je ovo danas? Sve se promijenilo. I vrijeme i ljudi. Okruženje je potpuno drugaèije, da ne govorim o muzièkoj sceni. Gotovo svi su na granici s narodnjaèkim pjesmama. To je komercijala koja je zavladala. Jasno da narodnjaci imaju bolju proðu. Ali, ja se neæu mijenjati. To sam ja i tako æe ostati. Moj put je puno teži. Ja komercijalnu muziku ne mogu promijeniti, samo mogu pokazati kako drugaèije mislim - kaže Lisac.
Znaèi, uvijek drugaèiji od ostalih.
- Ja ne mogu sada, kao veæina, prijeæi u narodnjake. Mada to ljudi vole, valjda ih te pjesme ne optereæuju. Danas ih poslušaju, sutra ih zaborave, a ja æu ih možda opteretiti. Ja æu angažirati ljude da me poslušaju. Kada slušaju narodnjake, ljudima nije važno ko to pjeva, a mene svi znaju iako im se i ne svidi. U tome je razlika.
Da li ste onda u današnjem okruženju neshvaæeniji nego, recimo, 70-ih godina, kada ste muzièku scenu okrenuli naglavaèke?
- Ja sam još uvijek zanesenjak, kao djevojèica od 18 godina. Uvijek je teško ako hoæeš biti drugaèiji i izdvajati se iz mase. Ali, ima fantastièna stvar koju sam doživjela kod vas u Sarajevu, došli su mi mladi ljudi i donijeli moje stare albume da se potpišem. Ja se smrzavam, ne da sam zahvalna, sretna sam, presretna!
Volite doæi u Sarajevo?
- Moj posljednji koncert u Zetri bio je fantastièan. Ta muzikalna Bosna, tu je muzika koja se sluša. Prošle godine u Sarajevu sam bez orkestra pjevala sevdalinku "Niz polje idu, babo, sejmeni". Snimila sam to davno s "Omer, beže" o èemu su svi prièali, a "Sejmeni" je drugaèija pjesma - polagana i teška. Moje sarajevsko izvoðenje "Sejmena" našlo se na YouTubeu, a ja sam ostala zadivljena komentarima. Dirnulo me jer ljudi pišu kako neko ko ne živi u Bosni može ovako pjevati sevdalinku. Ne mogu ja otpjevati sevdalinku kao Beba Selimoviæ ili Nada Mamula, ali mogu na svoj naèin.
Kada æete ponovo u Sarajevu pjevati sevdalinke?
- Uvijek rado doðem. Vi imate svoju kulturu koju jako volim. A i zeljanicu.
U februaru ste proslavili 59. roðendan. Da li Vas godine optereæuju?
- Imam godine i godine. A šta je to kada je sutra novi dan sa èime se suoèavam. Imam 59 godina... Joj, kako grozno zvuèi ta brojka. Zapravo i ne znam koliko imam godina, piše mi da ima 59. Pokušala sam cijeli život zadržati dijete u sebi, ono je iskreno i stalno se buni.
Na koncu, Vaši planovi?
- Planova nemam, kakvi planovi. Sretna sam sada i ne predajem se. Osmijeh oblaèim svaki dan. Šta æe se dogoditi, dogodit æe se. I naravno, vidimo se u Sarajevu.
Vaš stil odijevanja uvijek je izazivao kontroverzne komentare. Da li se ljudi još uvijek okreæu za Vama?
- Da, još uvijek. U Londonu proðe svako svakakav i niko se ne okreæe. Nigdje se ne okreæu, a ovdje se ljudi hvataju za glavu zbog najobiènijeg šešira za sunce. Nismo mi još tako osviješteni.
Re: Sve ostale vijesti,komentari..
Naroèito u vrijeme epidemije gripa i ostalih viroza (kao što je trenutno) 
