Crvena starka Nivo: Forumski doajen A woman of courage and honor
Registriran(a): 27-08-2009 Lokacija: Tuzla Odgovori: 11207 IP: Maskiran
|
Re: Maèke
Proces pripitomljavanja maèke još nije do kraja objašnjen, ali zna se da su one, maèke, izborile poseban status. O tome danas svjedoèe brojna djela staroegipatske umjetnosti koja prikazuju lik obožavane maèke.
Prve slike prikazuju maèku kako vreba štakora i kao èuvaricu zaliha žita od glodavaca. Tijekom vremena je udomaæena maèka postala sveti simbol božice Bast. Kod starih Egipæana božica Bast je bila nacionalno božanstvo, vrlo popularno i važno, predstavnica majèinstva i plodnosti te zaštitnica pozitivnih aspekata sunca. Smatra se da je vrhunac kulta bio oko 500.godine pr.Krista.
Maèkama je pružana potpuna ceremonija balzamiranja i sahranjivane su na mnogim velikim grobljima duž doline Nila.
Mumifikacija maèaka je dokaz njihovog znaèaja za stare Egipæane, jer je mumifikacija bila rezervirana za važne i svete osobe.
U grobnici hrama božice Bast u blizini Beni Hasana, koja je sluèajno otkrivena 1888.godine se vidi znaèaj svetih maèaka. Grobnica sadržavala više od 19 tona mumija i ostataka životinja, veæinom maèaka ali i mungosa, pasa i lisica.
Rimski naziv za maèku felis istog je korijena kao felix, ima znaèenje dobrog predznaka. Nekim je rimskim legijama maèka bila zaštitnik i sreæonoša, vojnicima su njihove ljubimice pružale utjehu i razonodu i podsjeæale ih na dom. Rimljani su tijekom svojih osvajanja novih podruèja, na mjestima vojnih tabora ostavljali zaèetke prvih maèjih naseobina, tako su se maèke zajedno s legionarima proširile Europom do Velike Britanije.
Štovanje maèaka nije samo vezano za staroegipatsku civilizaciju. Važnost maèke javlja se i u drugim kulturama. Muslimanska predaja govori o sluèaju kad je prorok Muhamed pronašao maèku kako spava na njegovoj odjeæi: umjesto da je probudi, on je oko nje izrezao rupu, po nekima èitav rukav ogrtaèa. Ta pripovijest ukazuje na brigu i milostivost prema maèkama ali i èitavom životinjskom svijetu.
Maèka se spominje i u drevnim epskim tekstovima Indije, Ramayani i Mahabharati. Hinduizam respektira sve životne forme, a naroèito je naklonjen maèkama. Oèekivalo se da "svaki dobar Hindus tijekom života brine barem o jednoj maèki". Budistièki sveæenici èesto su držali maèke u svojim hramovima, prvenstveno kao zaštitu od glodavaca, no takoðer su vjerovali da maèke donose sreæu. Postoje mnoge legende o maèkama budistièkih sveæenika, a danas se vjeruje da neke moderne pasminske maèke potjeèu od hramskih maèaka. U drevnoj Kini, kao i u mnogim drugim podruèjima Azije.
Štovanje maèke se susreæe i u drevnim religijama prije kršæanstva i u ranom kršæanstvu. Maèka je smatrana "sreæonošom" i tretirana s poštovanjem zbog svojih sposobnosti. U Norveškoj se štovala božica Freya, sestra boga plodnosti (Frey) i kæerka Njorda, boga mora, blagostanja i mira. Bila je zaštitnica ljubavi, ljepote i poezije, a prema predanju njene su koèije vukle dvije maèke.
|
16-10-2010 at 17:52 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 54
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Životinje i kuæni ljubimci : Maèke |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|