Aukcija za Bosnalijek 14. maja
Friday, 07 May 2010

Sarajevska berza zakazala je vanrednu aukciju akcija farmaceutske kompanije “Bosnalijek” iz Sarajeva za 14. maj, saopšteno je juče iz ove institucije.



Na prodaju su ponuđene 1.507.724 državne akcije ili 19,26 odsto “Bosnalijeka” po cijeni od 22,03 KM po akciji. Ukoliko bi prodaja bila realizovana po ovoj cijeni, Vlada FBiH bi za državni paket akcija dobila oko 33 miliona KM.
Vanredna aukcija biće obavljena putem jednokratne aukcije u kojoj u obzir dolaze samo kupovni nalozi na cjelokupnu količinu akcija. Unos naloga za aukciju moguć je od danas, a ponuđena cijena ne može biti manja od navedene u prodajnom nalogu.
Vlada FBiH je prije mjesec dana donijela odluku o prodaji državnog paketa akcija u “Bosnalijeku”. Iako se svako može prijaviti za kupovinu ponuđenog paketa, najizvjesnije je da će kupac biti američka multinacionalna kompanija “Alvogen Group”, čiji su predstavnici nedavno s Vladom FBiH pregovarali o kupovini akcija “Bosnalijeka”. Kako saznajemo, na prodaju bi trebalo da bude i 8,37 odsto akcija “Bosnalijeka” u vlasništvu Međunarodne finansijske korporacije (IFC), s obzirom na to da je tako dogovoreno prilikom pregovora u Vladi FBiH, a za ovaj paket biće priređena posebna vanredna aukcija.
Na jučerašnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi srednji kurs akcija “Bosnalijeka” iznosio je 18,50

Intesa banka: Krediti za kupovinu stanova u izgradnji
Utorak, 11 Maj 2010 07:38

Pažljivo analizirajući kretanja na bh. tržištu, kao i potrebe i finansijske mogućnosti građana da relizuju svoje želje i planove, Intesa Sanpaolo banka Sarajevo ponudila je novi proizvod - kredite za kupovinu stanova u izgradnji, kao i druge pogodnosti za postojeće bankarske proizvode.

„Posebno bih istakao novi proizvod banke - stambene kredite za kupovinu stanova u novogradnji. Ovaj novi proizvod je kreiran tako da klijent može dobiti stambeni kredit uz hipoteku na nekretnini koju kupuje i koja je u izgradnji“, ističe Amir Termiz, direktor Sektora poslova sa stanovništvom Intesa Sanpaolo banke BiH.

Kamatna stopa za ovu vrstu kredita se kreće već od 6,80 posto (efektivna kamatna stopa EKS 7,12 posto / EKS izračunat za iznos maksimalnog kredita od 150.000 euraa na period od 30 godina i naknadu za obradu kredita 1 posto od iznosa odobrenog kredita).

„Osim toga u promotivnoj akciji koja je upravo počela i traje do kraja juna ove godine, u ponudi su stambeni, nenamjenski, hipotekarni i auto krediti sa nižim kamatama i naknadama“, kaže direktor Termiz.

Iz ponude Intesa Sanpaolo banke izdvajamo:

- Stambeni krediti sa kamatnom stopom već od 6,80 posto (EKS 7,12 posto - EKS izračunat za iznos maksimalnog kredita od 150.000 eurana period od 30 godina i naknadu za obradu kredita 1 posto od iznosa odobrenog kredita);

- Gotovinski nenamjenski krediti u iznosu preko 7.500 eura do maksimalno 20.000 eura sa povoljnim rokovima otplate do 10 godina i kamatnom stopom već od 8,39 posto (EKS 8,97 posto - EKS izračunat za iznos maksimalnog kredita od 20.000 eura na period od 10 godina i naknadu za obradu kredita 1 posto od iznosa odobrenog kredita);

- Hipotekarni krediti sa jednostavnom i kratkom procedurom,, uz hipoteku na nekretnini i bez jamaca, sa kamatnom stopom već od 7,99 (EKS 8,43 posto - EKS izračunat za iznos maksimalnog kredita od 75.000 eura na period od 20 godina i naknadu za obradu kredita 1 posto od iznosa odobrenog kredita);

- Auto krediti uz kamatnu stopu već od 7,70 posto (EKS 8,31 posto - EKS izračunat za iznos maksimalnog auto kredita od 50.000 eura na period od 7 godina i naknadu za obradu kredita 1 posto od iznosa odobrenog kredita)

Krediti se isplaćuju u KM u protuvrijednosti eura. Uz nove povoljnije uslove kreditiranja Intesa Sanpaolo banka i dalje u ponudi ima kredite bez žiranata, koje je pratila marketinška kampanja „Tako lagano uz brzi keš“. Radi se o gotovinskim kreditima do 7.500 eura koji se odobravaju uz jednostavnu proceduru. Poseban bonus je kreditna kartica (MasterCard ili VISA Charge) bez naknade i članarine za prvu godinu korištenja.

Naravno, u Intesa Sanpaolo banci klijenti mogu dobiti i sve druge vrste bankarskih usluga, a detaljne informacije se mogu dobiti u 47 poslovnica na području cijele BiH, kao i na web-stranici:www. intesasanpaolobanka.ba

Intesa Sanpaolo banka BiH je članica Grupe Intesa Sanpaolo, koja je jedna od najvećih međunarodnih bankarskih grupacija u eurao zoni i vodeća Banka u Italiji u poslovanju sa pravnim licima i stanovništvom.Međunarodne aktivnosti Intesa Sanpaolo se fokusiraju na region centralne i istočne Euraope i Mediteranskog zaliva, gdje posluje u 13 država putem komercijalnih banaka sa oko 1.900 filijala i 8,5 miliona klijenata.

Vlada FBiH usvojila izvještaj o privatizaciji u FBiH
Ponedjeljak, 10 Maj 2010 15:20

Vlada FBiH razmatrala je i usvojila Izvještaj Agencije za privatizaciju o realizaciji prošlogodišnjeg Plana i programa privatizacije, s finansijskim izvještajem.

U FBiH je u toku 2009. godine prodat državni kapital u devet preduzeća i to kod sedam preduzeća metodama tendera ili neposredne pogodbe pod uslovima „velike privatizacije“ i kod dva preduzeća pod uslovima „male privatizacije“, saopćio je Ured za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Prodaju kapitala u svih devet preduzeća izvršile su kantonalne agencije za privatizaciju. Od ovog broja kod pet preduzeća radi se o privatizaciji veterinarskih stanica, tako da je do sada ukupno privatizirano osam ovih stanica. Ponuđen je kapital (knjigovodstveno stanje) od 4.055.213 95 KM, a ostvarena prodajna cijena od 1.112.091 KM.

Tenderskom prodajom kapitala preduzeća ugovorene su ukupne investicije od 3.868.000 KM i zapošljavanje 90 radnika. Prodaju dionica putem berze realizirala je samo Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH kod preduzeća Unis - udružena metalna industrija, u ograničenom obimu od 150.000 dionica. Prodajom je ponuđen kapital od 1.650.000 KM, a ostvarena prodajna cijena od 900.000 KM.

Pod uslovima „male privatizacije“, iz imovine preduzeća, prodano je ukupno 42 predmeta čija je knjigovodstvena vrijednost 6.398.937 KM, a ostvarena je prodajna cijena od 5.628.805 KM. Kod ove prodaje ugovoreno je ukupno investiranje od strane kupaca u iznosu od 707.900 KM i zapošljavanje jedanaest radnika.

Ukupni rezultati prodaje po obimu i po postprivatizacijskim aktivnostima od 1999. do 2009. godine nisu zadovoljavajući, jer je od ukupno 13,5 milijardi KM državnog kapitala nominiranog za prodaju iz Registra preduzeća Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH na dan 31. 12 1999. godine, realizirana prodaja 5,61 milijardi KM odnosno oko 41,49 posto. U ovaj iznos uključena je i prodaja preduzeća i imovine pod uslovima „male privatizacije“.

Ukupan prihod od prodaje iznosi 9,0047 milijardi KM od čega je iznos naplaćen u certifikatima 8,485 milijardi KM, a iznos naplaćen u gotovini 0,5194 milijardi KM. Iz registra od 1.450 preduzeća predviđenih za privatizaciju (broj nije konačan), privatizirano je u potpunosti 1.072 preduzeća. Time procenat potpuno privatiziranih firmi iznosi 73,93 posto, a djelimično 90 preduzeća. Ovo ukazuje na podatak da je za privatizaciju preostao manji broj preduzeća sa nominiranim državnim kapitalom od 7,9 milijardi KM.

Što se tiče finansijskog izvještaja ističe se da je u 2009. godini ostvareno 78 posto od ukupno planiranih prihoda i primitaka i da nije bilo prihoda po osnovu rasporeda od naplaćenih sredstava iz pasivnog podbilansa. Višak prihoda nad rashodima je dva posto veći od planiranog, koji se shodno Finansijskom planu za 2010. godinu, na koji je Vlada Federacije BiH dala saglasnost, prenosi za zaštitu od evikcije-sudskih sporova i finansiranje tekućeg poslovanja APF u 2010. godini. U izvještajnom periodu realizovano je 88 posto ukupno planiranog rashoda i kapitalnih izdataka, navodi se u saopćenju.

Hrvatska: Gasi se kviz “Tko želi biti milijunaš?”



ZAGREB - Nakon sedam sezona na malim ekranima, u nedjelju, 30. svibnja, bit će emitirana posljednja emisija popularnog kviza HTV-a “Tko želi biti milijunaš?” Atmosfera na prekjučerašnjem snimanju posljednje emisije bila je opuštena i nije bilo većih naznaka da je ovo zadnji put da će natjecatelji sjesti u “vrući stolac” ispred voditelja Tarika Filipovića te pokušati postati idući ...

... hrvatski milijunaš dok ih u publici bodri 80 ljudi. Situacija je tužna i žao mi je što se gase formati omiljeni kod gledatelja, poput “Najslabije karike” i “Milijunaša”, koji ćemo gledati do kraja svibnja, a nakon toga ga više neće biti na HTV-u. Dakle, “Milijunaš” s HTV-a odlazi nakon sedam sezona, ili 521 emisije. Kroz televizijski studio do svibnja će proći 5210 natjecatelja, a preko puta Tarika sjest će 1220. natjecatelj. Sve to uz prosječnu gledanost od 16 posto. A to je sjajan rezultat, s obzirom na tolike godine prikazivanja - rekao je Mario Sedmak, urednik Kontakt programa na HTV-u, prenosi Jutarnji.


Zanimljivo je, sad kad se kviz ukida, da je “Milijunaš” bio najgledanija emisija Zabavnog programa HTV-a u posljednjih 15 godina. Podsjetimo, neuspjeh Marija Solde i njegov gubitak milijun kuna u završnici HTV-ova kviza najgledaniji je događaj na našim televizijama otkako se u nas sustavno mjeri gledanost. Taj je kviz emitiran 14. ožujka 2004., a gledalo ga je, prema podacima agencije AGB Nielsen, čak 47,38 posto hrvatske publike. Kada se postoci pretvore u broj stanovnika, to je izdanje kviza gledao 1,974.041 gledatelj.HTV će “Milijunaša” najesen zamijeniti kvizom “1 protiv 100”, koji će i dalje voditi Tarik Filipović.

- Podjednako se dobro osjećam u oba kviza. Nije mi dosadilo voditi “Milijunaša”, naprotiv, uživao sam, ali život ide dalje. Bio je to prelijep period, no svemu dođe kraj - kaže voditelj Tarik Filipović koji je u rujnu prošle godine zamalo dobio otkaz zbog jedne opaske o zagrebačkoj dječjoj bolnici u Klaićevoj. Čini se da zbog te opaske glumac i voditelj nije ništa manje popularan kod gledatelja te se tako na snimanju zadnje emisije čak i pridružio publici koja je imala sreću prisustvovati završetku snimanja kviza.
Gađanje na 15. pitanje

Otkad je prvi put emitiran 2002., studijem “Milijunaša” je prodefiliralo 5210 potencijalnih milijunaša, od kojih je milijun osvojila jedino profesorica književnosti Mira Bićanić, no valja znati da je čak još petnaest natjecatelja otvorilo milijunsko, 15. pitanje.

Osim Mire Bićanić, koja je točno odgovorila na milijunsko pitanje, od ostalih četrnaest natjecatelja, 11 ih je osvojilo 500 tisuća kuna, dok su trojica pogrešno “gađala” i otišla kući sa 32.000 kuna. Onih koji su osvojili 250 tisuća kuna bilo je 40-ak pa se lako može zaključiti da su samo najnajuspješniji igrači u sedam sezona odnijeli oko 17 milijuna kuna.

Recesija pak nije dotakla taj kviz, ali je posljednja sezona ipak po nečemu postala posebna. Naime, prema riječima urednice ‘Milijunaša’, Maje Jurković, u ovoj sezoni kviz je imao čak 300 posto više prijavljenih natjecatelja od 18 do 22 godine, od kojih je dio pokazao uistinu zavidno znanje.

- Novac je mlađim natjecateljima uglavnom bio tek na trećem mjestu motivacije, više ih je poticala potreba za dokazivanjem i znatiželja - objasnila je M. Jurković.

„ALVOGEN“ PREUZIMA „BOSNALIJEK“ 21. MAJA
00:14 / 16.05.2010.

Berzanska prodaja dionica Vlade FBiH u Bosnalijeku, koja je bila najavljena za 14. maj, najvjerovatnije će biti pomjerena za sedam dana. Američka farmaceutska kompanija Alvogen Group insistira da se istovremeno oglasi prodaja dva paketa dionica -19, 3 posto ...

... Vlade Federacije BiH i 9,8 posto IFC-a koji posluje u okviru Svjetske banke. U skladu s ranije postignutim dogovorom, Vlada FBiH utvrdila je prodajnu cijenu svog paketa dionica koja je 20 posto veća od trenutne cijene dionica Bosnalijeka na Sarajevskoj berzi, ali IFC još nije izašao s vlastitom cijenom koja bi trebala biti jednaka cijeni Vladinih dionica.
Ukupna transakcija oba paketa dionica Bosnalijeka iznosit će oko 28 miliona KM, od čega će dvije trećine otići u budžet Vlade FBiH.

Novi suvlasnik Bosnalijeka ugovorom će se obvezati na dokapitalizaciju Bosnalijeka u iznosu od najmanje 50 miliona KM, te na zadržavanje primarne djelatnosti bez otpuštanja uposlenih radnika.

Svečano potpisivanje kupoprodajnog ugovora planirano je za 24. maja kada će novi suvlasnik službeno predstaviti poslovne planove u Bosnalijeku.

Biznis.ba / Asim Metiljević (Slobodna Bosna)

Efekti krize: Sve više kasne otplate kredita u FBiH
Ponedjeljak, 17 Maj 2010 06:41

Pod uticajem ekonomske krize došlo je do pada kvaliteta aktive komercijalnih banaka u Federaciji BiH, a ovaj trend zabrinjava i bankare i regulatore tržišta.

Agencija za bankarstvo FBiH upozorava da je u prošloj godini došlo do „kvarenja“ rizične aktive banaka, što je posljedica rasta nenaplativih potraživanja, odnosno kašnjenja klijenata u plaćanju dospjelih kreditnih obaveza.

Nekvalitetna aktiva je 31. decembra 2009. godine iznosila 518 miliona, a otpisana aktiva 136 miliona KM. Ako se analizira odnos nekvalitetne i rizične aktive, sa zadnjim danom prošle godine koeficijent je iznosio 4,1 posto, što je još relativno nizak omjer, ali je u odnosu na kraj 2008. godine veći za 1,7 procenata.

„Ako se ima u vidu da učešće B kategorije kredita (određena kašnjenja u otplati) u rizičnoj aktivi iznosi 14,3 posto (na kraju 2008. godine 10,9 procenata), te sumnja da dio plasmana koji su iskazani u ovoj kategoriji imaju lošiji kvalitet i da treba da budu kategorizirani kao nekvalitetna aktiva, može se zaključiti da kvalitet aktive i dalje ima trend pogoršanja“, konstatuju u Agenciji za bankarstvo FBiH.

Smatraju da je od ključnog značaja da banke što realnije procjenjuju kvalitet plasmana i formiraju adekvatne rezerve za kreditne gubitke, pišu Nezavisne novine. Od kredita plasiranih pravnim licima u nekvalitetne zajmove klasificirano je 311 miliona KM ili 6,2 posto od ukupno odobrenih kredita ovom sektoru.

Koliko se situacija pogoršala jasno je iz podataka godinu ranije kada su nekvalitetni krediti dostigli vrijednost od 191 milion KM i činili su 3,6 posto svih plasiranih zajmova u tom sektoru. Za sektor stanovništva nekvalitetni krediti su na kraju prošle godine dostigli sumu od 194 miliona KM ili 4,1 posto od ukupnog iznosa plasiranih zajmova toj kategoriji. Godinu ranije nekvalitetni krediti plasirani stanovništvu iznosili su 117 miliona KM ili 2,3 odsto ukupno odobrenih zajmova građanima.

Agencija za bankarstvo FBiH konstatuje da je trend pogoršanja bankarske aktive, odnosno otplate kredita u 2009. godini naročito bio izražen u trećem i četvrtom kvartalu. Taj problem je, ističu u Agenciji, bio znatno izraženiji kod pravnih lica nego kod stanovništva. Prošle godine došlo je i do povećanja dospjelih potraživanja banaka za 52 procenta, čime je njihovo učešće u ukupnim kreditima poraslo sa 2,3 na 3,6 posto.

U Udruženju banaka BiH tvrde da su banke ostale bez profita u 2009. godini, koji je iznosio svega 9.000 KM, upravo zbog visokih rezervacija za potencijalne gubitke na osnovu loših kredita kako bi zaštitile depozite. Ekonomista Izudin Kešetović smatra da je porast rizične aktive banaka posljedica opšte nelikvidnosti u realnom sektoru.

„Najprije država nije uredan platiša, međusobna potraživanja među kompanijama takođe se ne naplaćuju, a to stvara lanac nelikvidnosti na čijem kraju i početku su komercijalne banke“, kaže Kešetović. Dodaje da u BiH nema monetarno-kreditne i fiskalne politike u službi privrede i njenih aktivnosti, niti institucija koje bi ih provodile, te stoga vjeruje da će se efekti recesije i dalje ispoljavati, a vrhunac će doživjeti na jesen.

Loši krediti banaka u FBiH u 2009. godini: nekvalitetna aktiva 518 miliona KM, otpisana aktiva 136 miliona KM, nekvalitetni krediti pravnih lica 311 miliona KM, nekvalitetni krediti stanovništva 194 miliona KM, rast dospjelih potraživanja banaka 52 posto.

CIA: BiH je tranzitna tačka za trgovinu heroinom

17/05/2010


SARAJEVO - Bo­sna i Her­ce­go­vi­na je ze­mlja sa gra­ni­čnim spo­ro­vi­ma, ka­ko zbog ko­pne­nih, ta­ko izbog mor­skih gra­ni­ca, tran­zi­tna je ta­čka za trgo­vi­nu he­ro­inom ka Za­pa­dnoj Evro­pi i ma­nje tran­zi­tna ta­čka za ma­ri­hu­anu. Ra­nji­va je na akti­vnos­ti pra­nja nov­ca i slu­ča­je­ve ko­rup­ci­je, pri­su­tna je siva pri­vre­da, sla­bo se pro­vode za­ko­ni. Ovo je sa­mo dje­lić po­da­ta­ka do ko­jih sva­ko in­for­ma­ti­čki pi­smen mo­že do­ći na zva­ni­čnoj stra­ni­ci ame­ri­čke Cen­tral­ne oba­vje­štaj­ne slu­žbe, CIA.

U vo­di­ču američke obavještajne službe kroz sve ze­mlje svi­je­ta, na­šli su se i po­da­ci o BiH, do­du­še ne potpuno os­vje­že­ni jer su mno­gi od njih iz 2009., 2008., 2007., ali i ra­ni­jih go­di­na. Ta­čnost ne­kih po­da­ta­ka mnogima će se učiniti dis­ku­ta­bil­nom, a objavljeni su i ne­ki ve­oma izne­na­đu­ju­ći.

Iako je BiH ze­mlja ko­ja ni­je ura­di­la po­pis od da­vne 1991. go­di­ne, CIA ra­spo­la­že po­dat­kom iz 2009. go­di­ne ko­ji ka­že da, u broj­kama, BiH ima 4.613.414 sta­no­vni­ka.

Is­to­ri­jat BiH CIA donosi od 3. mar­ta 1992. go­di­ne ka­da je pro­gla­še­na ne­za­vi­snos­ti države. U ovom je dijelu na­ve­den i po­da­tak o boj­ko­tu gla­sa­nja za ne­za­vi­snost lo­kal­nih Srba uz po­dršku Srbi­je i Crne Go­re. Potom se da­je is­to­ri­jat Dej­ton­skog spo­ra­zu­ma i krat­ko predstavlja ure­đe­nje BiH, gdje se navodi da en­ti­te­ti no­se ve­ći­nu drža­vnih fun­kci­ja.

Opi­su­je se fun­kci­ja Ure­da vi­so­kog pred­sta­vni­ka, sa na­po­me­nom o bon­skim ovlas­ti­ma ko­je ovaj ima. Na­ve­de­ne su i sve tran­sfor­ma­ci­je stra­nih mi­ro­vnih tru­pa u BiH od prvog IFOR-a do aktuelnog EUFOR-a.

Kad je u pi­ta­nju geo­graf­ski po­lo­žaj, sa­zna­je­mo da BiH gra­ni­či samo sa Ja­dran­skim mo­rem i Hrvat­skom, ali su u dijelu u kojem se govori o du­ži­ni gra­ni­ce, ure­dno na­ve­de­na i Crna Go­ra i Srbi­ja. BiH je, ina­če, "ne­što ma­nja po­vrši­nom od Za­pa­dne Vir­dži­ni­je", a iako pi­še da BiH ima 20 kilometara mor­ske oba­le, "ni­ka­kvi po­da­ci ni­su na­đe­ni za va­že­će po­mor­ske ta­kse".

Među geo­graf­skim na­po­me­nama opi­sa­na je po­dje­la BiH unu­tar pri­zna­tih gra­ni­ca i to na "za­je­dni­čku boš­nja­čko/hrvat­sku fe­de­ra­ci­ju" i "te­ri­to­rij bo­san­skih Srba Re­pu­bli­ku Srpsku", a "re­gi­ja Her­ce­go­vi­na gra­ni­či sa Hrvat­skom i Crnom Go­rom i tra­di­ci­onal­no je na­se­lje­na hrvat­skom ve­ći­nom na za­pa­du i srpskom na is­to­ku".

Bh. vla­da je definisana i opi­sana kao "sa­ve­zna de­mo­krat­ska re­pu­bli­ka u nas­ta­ja­nju", a kao je­di­ni "na­ci­onal­ni dan" is­ta­knut je "Dan drža­vnos­ti 25. no­vem­bar".

Inflacija 0,6 odsto

Prema CIA-inm podacima, pra­vo gla­sa u BiH ima­ju "svi od 18 go­di­na i oni od 16 ako su za­po­sle­ni". Iako se zna da ih u BiH formalno postoji gotovo 250, CIA je po­bro­ja­la 27 po­li­ti­čkih stra­na­ka sa ime­ni­ma njihovih čelnika, a me­đu nji­ma je na­ve­den čak i Ra­sim Ka­dić kao pred­sje­dnik Li­be­ral­ne stran­ke, što ovaj već oda­vno ni­je. Po­se­bno je is­ta­knu­to da po­li­ti­čki uti­caj u drža­vi ima­ju vo­đe i gru­pe po­put ra­tnih ve­te­ra­na, udru­že­nja ra­se­lje­nih oso­ba, udru­že­nja po­ro­di­ca nes­ta­lih oso­ba i pri­va­tni me­di­ji.

De­ta­ljno je opi­san na­čin izbo­ra or­ga­na vlas­ti u BiH, te po­bro­ja­ni aktu­el­ni čla­no­vi Pred­sje­dniš­tva BiH, pred­sje­dni­ci i za­mje­ni­ci pred­sje­dni­ka FBiH, te pred­sje­dnik RS i Vi­je­ća mi­nis­ta­ra BiH. Opi­san je i sis­tem sud­stva sa na­dle­žnos­ti­ma.

U eko­nom­skom pre­gle­du se, izme­đu os­ta­log, na­vo­di da je ne­za­po­slen­sot u ras­tu, da je ban­kar­ski se­ktor za­po­čeo ubrza­nu re­for­mu 2001. go­di­ne, da je na­ci­onal­na va­lu­ta kon­ver­ta­bil­na mar­ka ko­ja je ve­za­na za euro, da je BDP ve­zan za vi­šak drža­vnih ure­da na svim ni­vo­ima.

Pri­va­ti­za­ci­ja se ocje­nju­je kao spo­ra, na­ro­či­to u Federaciji gdje se zbog etni­čkih i stra­na­čkih po­dje­la te­ško pos­ti­žu spo­ra­zu­mi u eko­no­mi­ji.

Zna­ča­jan de­fi­cit te­ku­ćeg ra­ču­na i vi­so­ke sto­pe ne­za­po­sle­nos­ti i da­lje su dva na­jo­zbi­ljni­ja ma­kro­eko­nom­ska pro­ble­ma. Kao je­dan od gla­vnih iza­zo­va u BiH CIA na­vo­di sma­nje­nje pla­ta u ja­vnom se­kto­ru i so­ci­jal­nih na­kna­da, da bi se ispu­nili kri­te­ri­ji MMF-a. Pre­ma po­da­ci­ma iz 2009. go­di­ne sto­pa ne­za­po­sle­nos­ti u BiH je izno­si­la 40 od­sto i zemlja se po tom pa­ra­me­tru na­la­zi­la na 185 mjes­tu u svi­je­tu. Sto­pa in­fla­ci­je u BiH je 2009. izno­si­la 0,6 od­sto,

Me­đu pri­ro­dnim bo­gas­tvi­ma su na­bra­ja­ni ugalj, že­lje­zne ru­de, bo­ksit, ba­kar, olo­vo, cink, hro­mit, ko­balt, man­gan, nikl, gli­na, gips, so, pi­je­sak, drva i hi­dro­ener­gi­ja.

Pri­ro­dne opa­snos­ti ko­je vas mo­gu za­de­si­ti u BiH, pre­ma po­da­ci­ma CIA-e, su des­tru­kti­vni ze­mljo­tre­si! Ži­vo­tna oko­li­na je za­ga­đe­na, posebno vaz­du­h zagađuju me­ta­lur­ški po­go­ni, ogra­ni­če­ne su po­vrši­ne za odla­ga­nje grad­skog sme­ća, uni­šta­va­ju se šu­me, vlada nes­ta­ši­ca vo­de, a in­fras­tru­ktu­ra je ra­zo­re­na tokom su­ko­ba u pe­ri­odu 1992. - 1995.

Što se ti­če me­đu­na­ro­dnih spo­ra­zu­ma u sfe­ri za­šti­te oko­li­ša, na­bra­ja­ni su ne­ki ko­ji su po­tpi­sa­ni, ali ne i ra­ti­fi­ko­va­ni po­put onih o za­ga­đe­nos­ti vaz­du­ha, bi­lo­škim ra­zno­li­kos­ti­ma, kli­mat­skim pro­mje­na­ma, Pro­to­kol iz Kjo­toa, o opa­snom otpa­du, pra­vu mo­ra, o ozon­skoj za­šti­ti, mo­čva­ra­ma...


Umire 9,1 beba

BiH je 156. ze­mlja na svi­je­tu po sto­pi smrtnos­ti do­jen­ča­di i na 1.000 ži­vo ­ro­đe­nih umre 9,1 beba.

HIV-a manje od 0,1 odsto

Pre­ma po­da­ci­ma ko­je CIA koristi iz 2007. go­di­ne, kod odra­slih u BiH pre­va­len­ci­ja HIV/AIDS-a je ma­nja od 0,1 od­sto i 166. je ze­mlja po tim po­da­ci­ma u svi­je­tu za tu go­di­nu. Is­te go­di­ne sa HIV-om je u BiH ži­vje­lo 900 oso­ba, dok je 2001. go­di­ne 100 li­ca umrlo od ove bo­les­ti.

Ci­je­lih 96,7 od­sto sta­no­vniš­tva BiH je pi­sme­no, a CIA po­jaš­nja­va da svi iznad 15 go­di­na zna­ju či­ta­ti i pi­sa­ti. Čak 99 od­sto mu­ška­ra­ca je pi­sme­no, a že­na ne­što ma­nje 94,4 od­sto.

Energetika i deficit

Prema podacima CIA-e, BiH je 2007. izve­zla 4,344 mi­li­jar­de kilovatsati stru­je, a uve­zla 3,743 mi­li­jar­de kilovatsati. CIA da­je i po­dat­ke o proi­zvo­dnji i i po­troš­nji elek­tri­čne ener­gi­je u BiH, za­tim o naf­ti i pri­ro­dnom ga­su. Tu su i po­da­ci o to­me šta se naj­vi­še i od­kle uvo­zi i šta se izvo­zi. BiH je 2009. go­di­ne ima­la bu­džet­ski pri­hod od 7,814 mi­li­jar­di do­la­ra, a ras­ho­de u izno­su od 8,571 mi­li­jar­di do­la­ra.

Mobitela 3,2 miliona

BiH je 2008. go­di­ne ima­la u op­ti­ca­ju čak 3.179.000 mo­bil­nih bro­je­va i 1.308.000 ko­ri­sni­ka in­ter­ne­ta.

Vojno sposobni

Među detaljnim po­da­cima o voj­noj oblas­ti u BiH, CIA navodi i da je 2008. go­di­ne u BiH bi­lo 1.212.007 mu­ška­ra­ca i 1.170.645 že­na spo­so­bnih za voj­sku.

Popločani aerodromi

Is­ta­knu­ti su i po­da­ci o vaz­du­šnom sao­bra­ća­ju uklju­ču­ju­ći po­dat­ke o aero­dro­mi­ma i he­lio­dro­mi­ma, te o že­lje­zni­ci, drum­skim i vo­de­nim pu­te­vi­ma. BiH, po po­da­ci­ma CIA-e, ima pet he­lio­dro­ma i 25 aero­dro­ma, od ko­jih je sa­mo se­dam sa po­plo­ča­nim pis­ta­ma.



san

PROSJEČNA PLAĆA 413 EURA

Prosječna mjesečna isplaćena netoplaća u ožujku 2010. u Federaciji BiH iznosila je 809,05 KM, što je nominalno više za 2,9 posto u odnosu na veljaču. Prosječna isplaćena netoplaća po zaposlenom za ožujak 2010. je nominalno viša za 1,7 posto, a realno za 0,5 posto u odnosu na isti mjesec godinu ranije. Prosječna mjesečna isplaćena brutoplaća po uposlenom za ožujak 2010. u Federaciji BiH je iznosila 1.230,68 KM, što je nominalno više za tri posto u odnosu na veljaču. Prosječna mjesečna isplaćena brutoplaća za ožujak 2010. je nominalno viša za 1,9 posto, a realno za 0,7 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

broj onih koji uopće isplačuju platu opada , te je normalno da raste prosjek među onima koje su isplačene . Isplačuju se samo one naj veće. Naravno to su plate političara, Telekoma i Elektroprivrede...

MMF zabranjuje povećanje rashoda

T. C. 17/05/2010 23:57:00


SARAJEVO - Međunarodni monetarni fond (MMF) zatražio je u ponedjeljak od vlasti BiH da u narednoj godini rashode zadrže na ovogodišnjem nivou. Čelnici Vijeća ministara i entitetskih vlada na sjednici Fiskalnog vijeća BiH, kojoj su prisustvovali i predstavnici MMF-a, prihvatili su ovaj zahtjev, ali nisu postigli saglasnost o podjeli prihoda s jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje BiH jer bi državnom nivou u narednoj godini trebalo pripasti više novca, prenose Nezavisne.

"Traži se da u sporazum ugradimo da će nivo rashoda u narednoj godini biti na sadašnjem nivou. Država je u proteklim godinama prenosila dio prihoda, stoga je ukupno zahvatanje s jedinstvenog računa bilo smanjeno za određeni procenat. Sad više nemamo novca koji se prenosi, te državi treba pripasti više novca s jedinstvenog računa", kazao je Dragan Vrankić, ministar finansija i trezora BiH, u pauzi sjednice Fiskalnog vijeća BiH, koja je bila posvećena nastavku stendbaj aranžmana s MMF-om.

Uprava za indirektno oporezivanje BiH u ovoj godini planira prikupiti oko 4,6 milijardi KM, koje će biti podijeljene između države i entiteta. U narednoj godini, prema nezvaničnim informacijama, državni budžet ostaće na ovogodišnjem nivou, ali prihodi s jedinstvenog računa u ovaj budžet moraju biti povećani za oko 220 miliona KM. Ukoliko ne dođe do povećanja prihoda na jedinstvenom računu, to znači da će entitetima s jedinstvenog računa biti smanjeni prihodi za ovih 220 miliona KM. Delegacija MMF-a jučer je, prije sastanka s članovima Fiskalnog vijeća BiH, prisustvovala sjednici Vlade FBiH na kojoj je jedina tačka dnevnog reda bio aranžman s ovom finansijskom institucijom i provođenje uslova za odobravanje četvrte tranše od 38 miliona eura.

Predstavnici MMF-a od čelnika Vlade FBiH zatražili su ubrzanje reformi, među kojima je ključna provedba strukturnih reformi u oblastima plaća i naknada, penzija ostvarenih pod povoljnijim uslovima, kao i cijelog penzijskog sistema. Među tim reformskim zadacima je i revizija korisnika prava i u boračkom i u civilnom sektoru.

"Vlada FBiH će nastaviti intenzivan rad na Zakonu o plaćama i naknadama u organima i tijelima FBiH. Iako je ovo potrebno uraditi što prije, definitivan rok za okončanje ovog posla nije utvrđen pošto je ocijenjeno da je prioritetan kvalitet ponuđenih rješenja. Uz tekst novog zakona Parlamentu FBiH biće dostavljen i izračun o finansijskim implikacijama zakonskih rješenja", saopćeno je iz Vlade FBiH nakon jučerašnje sjednice.

Naglašeno je da je zaključeno i da će se intenzivirati napori na reviziji korisnika, kako onih koji prava ostvaruju na osnovu učešća u ratu, tako i u oblasti korisnika prinadležnosti iz civilnog sektora.

"Uz to, biće provedena i revizija korisnika penzija ostvarenih pod povoljnijim uslovima", navedeno je u saopćenju iz federalne vlade.
Delegacija MMF-a jučerašnjim sastankom s članovima Fiskalnog vijeća okončala je analizu provedbe prioriteta za nastavak stendbaj aranžmana koji je odobren BiH. Ukoliko ocjena bude pozitivna, BiH će do jula dobiti 38 miliona eura iz četvrte tranše. BiH će ovim aranžmanom ukupno dobiti oko 400 miliona eura.

Skupština dioničara BH Telecoma smijenila gotovo cijeli Nadzorni odbor preduzeća

T. C. 18/05/2010 20:01:00


SARAJEVO - Skupština dioničara BH Telecoma smijenila je gotovo cijeli Nadzorni odbor preduzeća. Smijenjeno je šest od sedam članova Nadzornog odbora. Povjerenje je izglasano jedino Nihadu Imamoviću, ali je on podnio ostavku. Dvosatna sjednica bila je izuzetno napeta, a na trenutke i na ivici incidenta, prenosi rtvfbih.ba.