Info: Svi posjetioci foruma su obavezni da potuju forumska pravila.


FORUM : Ekonomija : Slom kapitalizma?
Strana: 1 2 3
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat

Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Slom kapitalizma?

Poelo je poelo ;hanka
Smrt kapitalizmu sloboda narodu

15-10-2011 at 19:17 | Ukljui u odgovor
tuba
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-06-2006
Odgovori: 17436
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Slom kapitalizma?

citat:
Shaban wrote:
Poelo je poelo ;hanka
Smrt kapitalizmu sloboda narodu

16-10-2011 at 12:27 | Ukljui u odgovor
Dajdza
Nivo: Forumski doajen
Nista posebno ali opet kako za
Registriran(a): 05-07-2011
Lokacija: USA
Odgovori: 1588
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Slom kapitalizma?

citat:

5 injenica o 1% najbogatijih stanovnika nae planete

Prosvjednici koji su prije gotovo mjesec dana poeli prosvjedovati protiv financijskih monika u New Yorku i SAD-u nazvali su sebe 99 posto", budui da prosvjeduju u ime svih onih koji ne spadaju u 1% najbogatijih ljudi u Americi i svijetu. Nezadovoljnici prosvjeduju protiv sve jae kontrole koju imaju korporacije nad demokratski izabranom vlasti, nepravednih poreza koji zaobilaze bogate, a pogaaju siromane, seljenje radnih mjesta u zemlje s jeftinijom radnom snagom, rezova u javnom sektoru te sve izdanijih primanja koja dobivaju ljudi koji su istovremeno glavni krivci za sadanju krizu. Upravo su oni tih 1% najbogatijih koji su izvor veine loih gospodarskih i socijalnih trendova u svijetu. >>Svi smo mi 99 posto - i vrijeme je da se probudimo>> O kakvom disparitetu bogatstva ovdje govorimo? Kako je uope rasporeen novac u SAD-u, ali i ostatku svijeta? LiveScience.com donosi popis nekoliko najvanijih injenica, koje vam u cijelosti prenosimo.

INJENICA #1 Najbogatijih 1% stanovnitva u SAD-u kontrolira 34,6% privatnog bogatstva te 42,7% svog financijskog bogatstva u dravi. Financijsko bogatstvo ukupna je vrijednost neije imovine umanjena za vrijednost nekretnine u kojoj ivi. Istovremeno, 80% najsiromanijeg stanovnitva u svoj vlasnitvu dri tek 15% ukupnog bogatstva te bijednih 7% financijskog bogatstva (budui da je veina imovine siromanih vezana upravo uz nekretninu u kojoj ive). Nevjerojatno, ali najsiromanijih 40% stanovnitva u svojim rukama dri zanemarivih 0,3% (nije greka) bogatstva. Zakljuno, prosjeni Amerikanac u 1% najbogatijih godinje zarauje 1,3 milijuna dolara godinje, dok je prosjena plaa u dravi 33.000 dolara.

INJENICA #2 SAD ima veu nejednakost u prihodima i osobnom bogatstvu nego velika veina zemalja koje obino smatramo nejednakima", poput Indije i Kine. Indeks nejednakosti mjeri se tzv. Gini koeficijentom - brojem koji od nule (u situaciji kad bi svi ljudi u dravi zaraivali jednako) do jedan (situacija kad bi svo bogatstvo drave bilo u rukama jedne osobe) pokazuje koliko je nejednako rasporeeno bogatstvo u zemlji. SAD ima Gini indeks 0,45, to je u rangu Meksika i Irana, a vie od indeksa Kine (0,42) i Indije (0,37). Hrvatska primjerice ima indeks od 0,29, to je stavlja u red zemalja s niskom razinom nejednakosti.

INJENICA #3 Prosjena godinja plaa direktora u 299 najbogatijih amerikih tvrtki prema indeksu S&P 500 iznosila je 11,4 milijuna dolara u proloj godini, to je 343 puta vie od prosjene amerike plae koja iznosi 33.190 dolara. Ova je razlika bila tek 42:1 prije 30 godina, a u Europi iznosi (tek) 25:1. Statistiki gledano, 299 najbogatijih direktora kompanija godinje zarauje kao 102.325 prosjenih amerikih radnika. Najbolje od svega? Veina direktora direktno ili indirektno sami sebi odreuju visinu plae.

INJENICA #4 Izmeu 1979. i 2005. godine prihodi prosjenog lana 1% najbogatijih poveali su se za 176 posto, dok je u istom razdoblju prosjean prihod 20% najsiromanijih narastao za bijednih 6 posto. U posljednjih 15 godina kupovna se mo najsiromanijih stanovnika smanjila za 9,3 posto zbog veih poreza i visoke inflacije, to dodatno produbljuje ionako golemi jaz izmeu bogatih i siromanih. Strunjaci kao najveeg krivca za ovo spominju upravo lou poreznu politiku, koja je pokleknula pred monim lobistima krupnog kapitala.

INJENICA #5 Velika veina stanovnika u svijetu zapravo ne zna koliko je golema razlika izmeu najbogatijih i najsiromanijih. tovie, velika veina Amerikanaca smatra da je situacija znatno bolja nego to jest. Moemo samo zamisliti kako bi tek ljuti bili da znaju potpunu istinu. Nadamo se da e i vama ovi podaci barem malo pomoi u shvaanju koliko je astronomska razlika izmeu nas smrtnika i ljudi koji upravljaju naom sudbinom.


17-10-2011 at 03:57 | Ukljui u odgovor
/Medeni/
Nivo: Forumas sa iskustvom

Registriran(a): 31-05-2011
Odgovori: 164
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Slom kapitalizma?

fukara opet die glas, sada e poeti opet pjesme amerika i engleska bit e zemlja proleterska

hoel bit opet zajedniki kazan

TOP 100 brandova u svijetu
klikni

21-10-2011 at 18:17 | Ukljui u odgovor
Dea
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 26-12-2005
Lokacija: IRI
Odgovori: 4162
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Slom kapitalizma?

citat:
/Medeni/ wrote:
fukara opet die glas, sada e poeti opet pjesme amerika i engleska bit e zemlja proleterska

hoel bit opet zajedniki kazan

TOP 100 brandova u svijetu
klikni



A u sta to ti spadas, u neke prosvijetljene?
Haman ti pametan a sve ovo budale...
22-10-2011 at 19:32 | Ukljui u odgovor
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat

Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Slom kapitalizma?

I tako ide kapitalizam...

13-02-2012 at 10:08 | Ukljui u odgovor
Putnik
Nivo: Forumski doajen
Deveram, deveram...

Registriran(a): 01-02-2002
Odgovori: 26140
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Slom kapitalizma?

...opet...

"WALL STREET e se sruiti, to je samo pitanje vremena.

"WALL STREET e se sruiti. Mora se sruiti. To je samo pitanje vremena", uvjeren je komentator The Wall Street Journalovog MarketWatcha Paul B. Farrell. Za razliku od veine suradnika WSJ-a i Fox Business Newsa, u vlasnitvu Ruperta Murdocha, Farrell nije lud za modelom kapitalizma koji podrazumijeva sasvim slobodno i neregulirano trite. Ve odavno Farrell upozorava da je amerika ekonomija bazirana na stvaranju "balona", koji se napuhuju do toke pucanja, a u najnovijoj analizi pobrojao je deset razloga zbog kojih se Wall Street prije ili kasnije mora sruiti.

Ovisnici kojima je potrebno lijeenje
"Oni su ovisnici o kocki. Godine 2008. su izbjegli metak. Ali nisu nita nauili. Sada ubijaju reforme. Udruili su se sa super bogataima, direktorima, lobistima i korumpiranim politiarima. Ponovo e se sruiti. Bez obzira koliko je oporavak anemian. Bez obzira koliko duga naterete na lea poreznih obveznika. Bez obzira tko e biti predsjednik", pie Farrell.

Veina ljudi, pie Farrell, poznaje barem jednu osobu koja je ovisnik o kocki, drogi, alkoholu... Ponaanje ljudi na Wall Streetu, tvrdi Farrell, nimalo se ne razlikuje od ostalih ovisnika. Zbog svoje opsesije spremni su unititi, obitelj, prijatelje, zdravlje, karijere, ak i itavu dravu.

Deset razloga za krah Wall Streeta
Wall Streetu je, tvrdi Farrell, potrebna rehabilitacija. "Njihova ovisnost je preuzela kontrolu, poriu to im se dogaa, zaboravljaju, slijepi su na dugotrajnu tetu koju priinjavaju Americi", kae Farrell. Gospodarstvo SAD-a, tvrdi komentator MarketWatcha, ne moe se oporaviti, zato to Wall Street nee sam od sebe pristati na "lijeenje".

Sljedea lista, prema Farrellu, predstavlja deset osobina koje su danas karakteristine za Wall Street i koje e dovesti do njegovog kraha.

1. Amnezija: Nakon kraha 2008. godine, pamenje Wall Streeta je izbrisano
Banke se, kao to je upozoravao i ameriki ministar financija Tim Geithner, ponaaju kao da uope ne pamte ekstremnu krizu, kao da ne znaju to se dogaa gomilanjem ogromnih koliina rizinih plasmana.

2. Pretjerani optimizam: Wall Street napuhuje jo jedan "mega-balon"
Najprije se 2000. dogodilo puknue "dot-com" balona. Zatim je 2008. stigao kolaps trita nekretnina. Svijet prolazi kroz krizu nevienih razmjera, zbog koje najugledniji svjetski ekonomisti predviaju da je oporavak udaljen godinama, moda i desetljeima. No, Wall Street, upozorava Farrell, i dalje prakticira isto ponaanje koje je dovelo do krize: plasiraju na trite riskantne kreditne pakete. "Zatitite se", upozorava Farrell ameriku i svjetsku javnost.

3. Nezrelost: Potpuno narcistiki, "King Baby" sindrom
"Da, Wall Street je nezrelo dijete. lanovi udruge AA (Alcoholics Anonymous) ovo nazivaju sindrom "King Baby": ljudi koji nikad ne odrastaju. ele to ele, kada ele. A to je odmah. Bez kompromisa, poput dananjih politiara", tvrdi Farrell i dodaje da je ponaanje Wall Streeta temelj za "revoluciju prema kojoj e Arapsko proljee izgledati kao piknik".

4. Pohlepa: Da, "pohlepa je dobra"... za kockare s Wall Streeta
"Pohlepa je dobra". Tako glasi maksima koju je proslavio Michael Douglas kao Gordon Gekko u kultnom filmu "Wall Street" Olivera Stonea. Dananji igrai na Wall Streetu, tvrdi Farrell, ponaaju se ba poput poznatog Douglasovog lika. "Wall Street je postao bezduna, amoralna kultura koju nimalo ne brine sudbina ostatka Amerike", tvrdi Farrell. To se, smatra Farrell, ne moe promijeniti sve dok Wall Street ne dotakne dno. Tek tada e biti spreman za reforme, poput onih koje su provedene zbog Velike depresije.

5. Kompulzivno laganje: Nikad ne vjerujte da vam Wall Street govori istinu
lanovi udruge AA, pie Farrell, koriste vrlo jednostavan test: "Kako znate da vam alkoholiar ili ovisnik lae? Usne mu se pomiu". Wall Street pokazuje odlike istog ponaanja. Stvaraju iluzije, poput "investitori su na prvom mjestu", "moete nam vjerovati", "uvamo nacionalne interese SAD-a"... Farrell tvrdi da je to jedna velika la: insajderi s Wall Streeta lojalni su jedino sebi samima.

6. Neutaivost: Wall Street je navuen na "vie nikad nije dosta"
Wall Street je, tvrdi Farrell, ovisnik koji vie ne moe prestati. Koji mora udariti dno da bi se mogao poeti oporavljati. Psihijatar Peter Whybrow u svojoj knjizi "Amerika manija" tvrdi da su Amerikanci nacija ovisnika. To se, tvrdi Farrell, sjajno reflektira na poslovanju Wall Streeta: na ogromnim bonusima, bilijunima novog duga svake godine... "Dok banke ne dosegnu dno, nee biti promjena", pie Farrell.

7. Maizam: Bez obzira na injenice, ne mogu priznati neuspjeh

Ovisnici ne vide svoje slabosti, tvrdi Farrell i upuuje na knjigu "Suoavanje sa stvarnou" Larryja Bossidyja i Rama Charana. U njoj autori upozoravaju da najveu tetu firmama i njihovim vlasnicima ne stvara loe poslovanje, ve svjesno odbijanje prihvaanja realnosti. Wall Street, tvrdi Farrell, jednostavno nije sposoban prihvatiti svoje pogreke, moralne lapsuse i katastrofalne procjene koje su dovele do kraha 2008. godine.

8. Nepredvidljivost: Kockari s Wall Streeta nemaju pojma o budunosti
Trini analitiar Jeremy Siegel, u svom istraivanju koje je obuhvatilo razdoblje od 1801. do 2000. godine, doao je do neupitnog zakljuka: ponaanje trita je nasumino. Za 75 posto dogaanja na burzi nema razloga. "Wall Street ne moe predvidjeti krahove. Ali moe ih stvoriti", tvrdi Farrell.

9. Neracionalnost: Wall Street se bogati na iracionalnom ponaanju investitora
Da su investitori neracionalni nije nikakva novost. Jo 2002. godine to je dokazao dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Daniel Kahneman. No, nita se u meuvremenu nije promijenilo. Kad bi se investitori ponaali racionalno, Wall Street vjerojatno ne bi postojao.

10. Kratkovidnost: Nemogunost dugotrajnog razmiljanja jami novi krah
Nitko na Wall Streetu, tvrdi Farrell, ne razmilja to e se dogaati za koju godinu. esto ih ne zanima ak ni to e se dogaati za koji mjesec. "Kratkovidnost Wall Streeta priprema teren za neizbjenu globalnu katastrofu i samounitenje kapitalistike ideologije", kae Farrell. Jared Diamond, autor knjige "Kolaps: Kako drutva biraju neuspjeh ili uspjeh" tvrdi da je povijest pokazala da uvijek preivljavaju kulture koje planiraju dugotrajno. Propala drutva, s druge strane, su ona drutva koja se fokusiraju na probleme samo u iduem kvartalu.

13-03-2012 at 17:55 | Ukljui u odgovor
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ

Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Slom kapitalizma?

Od zemlje u kojoj je pokuana privatizacija svih vodenih resursa, i kie, do ovoga danas.

Evo kako izgleda bolivijsko gospodarsko udo

Kada se govori o uspjenim zemljama Latinske Amerike u prvi plan gotovo uvijek dolazi ona najvea - Brazil, no vrlo uspjena je i Bolivija, koja u posljednjih pet godina kontinuirano biljei gospodarski rast, a istovremeno je uspjela smanjiti nezaposlenost i siromatvo.
Bolivija je prole godine upisala rast BDP-a za 5,3 posto i tako nadmaila prosjek Latinske Amerike, a prosjeni godinji gospodarski rast od 2007. iznosi 4,5 posto.



Osim toga, vanjski dug Bolivije je smanjen, prihodi od poreza poveani, a devizne rezerve su dosegnule 21 milijardu dolara, pie Guardian.

S druge strane, izmeu 2005. i 2010. stopa nezaposlenosti pala je sa 8,4 na frapantno niskih etiri posto, dok je udjel umjereno siromanih u ukupnom stanovnitu pao sa 60 na 49,6 posto, a onaj ekstremno siromanih sa 38 na 25 posto, a treba spomenuti i da je Bolivija proglaena zemljom bez nepismenosti.

Razlog ekonomskog i socijalnog uspjeha, koji je pohvalio i program Ujedinjenih naroda za razvoj UNDP istaknuvi kako je Bolivija nauspjenija zemlja Latinske Amerike u "prebacivanju" resursa najranjivijim pripadnicima stanovnitva, krije se u transformaciji koju je proveo aktualni predsjednik Evo Morales.

Morales, koji je za predsjednika izabran 22. sijenja 2006., odluio se za "alternativu neoliberalizmu" pa je nacionalizirao naftnu i energetsku industriju, rudnike, telekomunikacije, promijenio uvjete za izravna strana ulaganja, uveo ekspanzivnu fiskalnu politiku i prekinuo uvoz proizvoda koji su strateki vani bolivijskoj proizvodnji, istie Guardian.

Istovremeno je dolo do ekspanzivne distribucije ekonomskog vika meu stanovnitvom, i to kroz direktne gotovinske transfere i obveznice, kao i do rasta plaa. Zahvaljujui tim isplatama i programima poveao se broj djece koja idu u kolu, vie starijih ljudi poelo je primati dravne mirovine, a majke koje nemaju zdravstveno osiguranje dobile su pristup pred i postnatalnoj skrbi.

U centru te - u dananjem svijetu itekako rijetke - situacije je Suma Qamaña, filozofija koja je ugraena u i u bolivijski ustav. Ona se prevodi kao "ivjeti dobro", ali zapravo znai ivjeti u harmoniji i ravnotei sa drugim ljudima i okoliem i ne bazira se na logici ekonomske profitabilnosti, ve na proizvodnji u skladu s prirodom.

"ivjeti dobro znai ne razmiljati samo na nain prihoda po glavi stanovnika, ve misliti i na kulturni identitet, zajednicu, harmoniju meu nama i harmoniju s majkom Zemljom", rekao je o filozofiji Morales, inae pripadnik Aymara indijanaca.

Jedan od glavnih politikih stratega u Boliviji Ral Garca Linera trenutnu transformaciju zemlje opisuje kao pokuaj zamjene automobilskog motora dok auto vozi.

Iako bolivijska strategija oito daje rezultate, Morales je nacionalizacijama razljutio mnoge kapitaliste - jedan od njegovih najljuih protivnika je tajkun hrvatskog porijekla Branko Marinkovic, kojeg su prije par godina estoko blatili bolivijski dravni mediji.

Nikolina Rivosechi futura.ba




[Edited by bdirlija on 23-04-2012 at 14:19 GMT]

23-04-2012 at 08:40 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 19
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: davor.tz, Greben, Medi_01, sasab, sova_92
FORUM : Ekonomija : Slom kapitalizma? New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice