Info: Svi posjetioci foruma su obavezni da potuju forumska pravila.


FORUM : Vjene teme : Dirljive price BH 92 - 95 Dokumenti
Strana: 1 2 3
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
laly
Nivo: Forumski doajen
Don't Let Me Be Misunderstood

Registriran(a): 19-11-2005
Lokacija: Wudang
Odgovori: 39084
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Re: Dirljive price BH 92 - 95 Dokumenti

citat:
bajke wrote:


o "realnosti" Vasih cifri dovoljno govore "okrugli" brojevi -> 22000,4000 ...

Kao sto rekoh,los pokusaj minimiziranja monstruoznosti genocida u kojem su Bosnjakinje sistematski slilovane.


cime to minimiziram majke ti da je jedna i to je zlocin a ne ovoliki broj.
ja u opste nisam minimizirala, nego sam se pozivala na realan broj. ja znam price preko 2000 zene strahotama koje su prezivjele u Istocnoj Bosni, za njihove sve bolne trenutke i za ono sto ih i sad boli. one za mene trebaju imati sva prava. Srecom u federaciji to mogu ostavriti, dok RS ne zeli da prizna njihova prava i ostvari im mogucnost regulisanja statusa kao civilne zrtve rata.
a sto se ja tebi pravdam kojeg vraga..
11-03-2013 at 20:42 | Ukljui u odgovor
arnie
Nivo: Forumski doajen
I'm coming in peace now

Registriran(a): 12-02-2011
Lokacija: Zulu time zone
Odgovori: 4391
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Dirljive price BH 92 - 95 Dokumenti

Pria iz rodnog kraja: RATNE STRAHOTE

Hamza Karic

Oteti otac

Otac me je za ruku poveo sa sobom u stanicu policije da se prijavi i provjeri zato ga danima trae razne patrole. Otiao je sa Sretom Lakiem i Zoranom Obrenoviem. Ostao sam ispred stanice policije da ga
saekam.

Nije se vraao dugo i poeo sam plakati. Izaao je Sreto Laki, opalio mi amar, opsovao i otjerao me kui. Oca nisam poslije
toga vidio niti znam za njegovu sudbinu ispriao je Damir Kii sjeajui se tog stranog 28. augusta 1992. godine, kada je ostao bez oca. Damirov brat Galib, kome je tada bilo sedamnaest godina, ostao je
u logoru Suica i ne zna mu se za sudbinu.

Oko tri sata ujutro

13. septembra Ignjat Kraljevi, Miodrag/Mio Koroman i jo trojica sakupili su Bonjake koji su jo ostali u svojim kuama. Razvaljivali su vrata i pobili sve koji nisu otvorili. Oni koji su otvorili vrata
svojih kua, sakupljeni su i odvedeni u logor Suica. Mio je uao kroz
razbijeni prozor na ulaznim vratima nae kue.

Izveo je moju majku, brata, mene i ene koje su se s nama skrivale. Poveli su me sa sobom da idemo od kue do kue. Pred mojim oima su ubili Omera Damdia i njegovu enu Galibu, Almasu Dautovi, Hasana i Zumru Salaharevi, Seniju Osmanovi, kojoj je bilo vie od 90 godina. Kada su Seniji upali
u kuu, galamila je to ulaze obuveni i to je uznemiravaju.

Almasa Dautovi je bila ranjena u glavu i davala znake ivota. Koroman je
hicima iz puke dokrajio pred mojim oima ispovijedio se tadanji trinaestogodinjak Damir Kii. Vidio je kada je Koroman odveo njegovog daidu Muju Karia, te Muju Patkovia i Almira Dautovia. Traume zbog
ovih, oima djeaka vienih zloina, ostavile su traga na ovog mladia.

Jo veu traumu njemu i njegovoj porodici izaziva istina da njegov otac i brat nikada nisu pronaeni, niti se zna gdje su ubijeni.


IstocnaBosna.com

12-03-2013 at 16:46 | Ukljui u odgovor
camac
Nivo: Forumski doajen
Unknown artist

Registriran(a): 11-05-2011
Lokacija: Desert roads
Odgovori: 5224
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Dirljive price BH 92 - 95 Dokumenti

Da li se jo neko sjea: 20 godina od ruenja bijeljinskih damija (Pie: Jusuf TRBI)

citat:
Bonjaki i bosanski politiari sve rjee pominju ratni zloin ruenja vjerskih objekata muslimana, a o tome se do sad ni jedna rije osude ili kajanja nije ula od srpske vlasti, sudova, policije, medija, ak ni od obinih ljudi. Ni od svetenika Srpske pravoslavne crkve. Pogotovo ne od njih.

Pie: Jusuf TRBI

Trijumfalni naslov Bijeljina bez damija osvanuo je u bijeljinskim SIM novinama u martovskom broju 1993. godine. Autor Pero Simi, tadanji direktor i urednik SIM novina i Radio Bijeljine, a dananji dugogodinji savjetnik predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za medije, ovako je poeo svoj tekst:

-U Bijeljini damija vie nema, ali nema ni etnikog ienja, kako to tvrdi Alija Izetbegovi. U ranu zoru 13. marta, istoga dana kada je sahranjeno 13 izmasakriranih Srba u Brkom, Semberijom su odjeknule detonacije koje su poruile prvo tri, a zatim jo dvije damije. Nakon ovih dogaaja, predstavnici optinskih organa Bijeljine i srpskih stranaka koje djeluju na ovom podruju osudili su ovaj ruilaki in, a predstavnici MUP-a i Stanice javne bezbjednosti su se dali u potragu za poiniocima.

Nije poznato kako je izgledala ta potraga, ali Bijeljinci su gledali pripreme za ruenje, koje je predvodila policija. Policajci su obili sve okolne kue i naloili stanarima da se sklone, a kad su damije pale, obili su ih jo jednom i naredili da svako odmah popravi tetu na kui, izazvanu snanim eksplozijama, ili e ga progutati mrak. Nakon toga su bageri zavrili ostalo, pa su kamioni danima odvozili kr. Na mjestima gdje su decenijama i vijekovima stajale bijeljinske damije uskoro nije ostalo vie nita. Najstariju od tih damija, Atik damiju, sagradio je Sulejman Velianstveni izmeu 1548. i 1566. godine, i ona je bila spomenik kulture pod zatitom drave.

U Bijeljini, isto kao i u Banjoj Luci, Doboju i drugim gradovima na teritoriji Karadieve paradrave, nije bilo nikakvih ratnih dejstava, pa je Pero Simi ponudio zanimljivo objanjenje, kojeg se i on i zvaninici Republike Srpske dre do dananjih dana. Ustvrdivi, bez ikakvog osnova, da se ne zna ni ko je na podruju zvorniko-tuzlanske eparhije sruio preko 30 crkava, dvadeset njih totalno onesposobio i jo toliko otetio, on otkriva ruitelje bijeljinskih damija:

-Pretpostavke se kreu od ozlojeene grupe Srba koja je u ovom ratu izgubila mnogobrojne lanove porodica upravo od muslimanskih bojovnika, pa do teroristikih muslimanskih ili ubaenih hrvatskih teroristikih grupa.


Simievo 'meunarodno pravo'


Ali, to nije sve. Pero Simi pie u nastavku da bijeljinske damije, po meunarodnom pravu (?) nisu ni imale status vjerskih objekata.

-Sa minareta etiri damije za vrijeme ratnih sukoba u Bijeljini djelovao je snajper, a nekoliko lica je ubijeno upravo od tih snajperskih hitaca. U petoj damiji se nalazio dobro sakriven arsenal oruja koji je u prvoaprilskoj ratnoj noi prole godine podijeljen muslimanima. Svima je poznato kakav je status vjerskih objekata sa kojih se puca i ubija. Nakon bijeljinskih ratnih dogaaja, damije, kojih vie nema, prestale su da budu vjerski objekti.

Naravno, ovoj nevjerovatnoj tvrdnji Simi nije dodao i spisak ubijenih u prvim danima aprila 1992. godine, kada su arkanovci, uz pomo domaih snaga, pobili bez milosti desetine civila u njihovim kua, na ulicama, u avlijama. Na tom spisku, kojeg je objavio Krizni tab SDS-a, nalazi se 40 imena, sve samih civila, meu kojima i dosta ena i starih ljudi. I ni jednog jedinog ovjeka s orujem u ruci. Treba li rei da u toku pokolja civila u prvim danima aprila 1992. godine u Bijeljini nije ni vien, a kamoli ubijen, ranjen, zarobljen ili izveden pred sud ni jedan jedini Bonjak koji se makar kamenom bacio na srpske borce. Ostaje nejasno kako su tajanstveni muslimanski snajperisti nestali u nebu iznad Bijeljine, pogotovo oni s munare Atik damije, u samom centru grada, dvadesetak metara od Arkanovog taba. To nikoga nije zanimalo. Ni tad, ni sad.

Da bi slika bila potpuna, Pero Simi, koji je u to vrijeme bio jedna od perjanica karadievskog novinarstva, govori i o tome kako je Alija Izetbegovi, zbog ruenja damija i navodnog etnikog ienja Semberije, prekinuo njujorku konferenciju.

-Meutim, srea je da je prije ove Izetbegovieve izjave rukovodstvo bijeljinske optine demantovalo takve glasine i garantovalo svim lojalnim muslimanima sva prava. Ovaj stav muslimani Semberije su pozdravili sa simpatijama.

Danas, ovakve reenice djeluju kao najcrnja ironija. Nekad to je bilo ruganje bespomonim rtvama, svedenim na robove, poruka da im je namijenjena ista sudbina da nestanu. Na ovaj ili onaj nain.



Brisanje prolosti



Ruenje vjerskih objekata je dio briljivo planiranog i izvedenog projekta stvaranja jedinstvenog etnikog prostora za Srbe, kako je surovo etniko ienje nazivao Slobodan Miloevi. Na itavom prostoru pod kontrolom Karadievih snaga nije ostala ni jedna jedina damija, ni jedan vjerski objekat muslimana. Ni kamen na kamenu. Prema podacima do kojih je doao Muharem ef. Omerdi (Prilozi izuavanju genocida nad Bonjacima 1992-1995) potpuno je uniteno 614 damija, 218 mesdida, 69 mekteba, 4 tekije, 37 turbeta i 405 raznih drugih vakufskih objekata. Ruenje je planirano na najviem mjestu, vlast je organizovala itav posao, praktini dio su izveli vojni strunjaci, a sve je obezbjeivala i kontrolisala policija. Ruenje vjerskih objekata je ratni zloin. Pa ipak, niko se u Republici Srpskoj do danas nije sjetio da se upita zato je to uraeno i ko je sve to napravio. Valjda zato to odgovor svi znaju.


Zanimljivo je ponaanje entitetskog pravosua. Okruno tuilatvo u Bijeljini, koje pokriva prostor od Brkog do Srebrenice, jo nije otkrilo ni jedan zloin nad Bonjacima (zavren je samo jedan proces, na inicijativu srbijanskog pravosua), niti je pokrenulo i jedan jedini sluaj na osnovu sopstvenih saznanja. to znai da nikada nisu uli da je poetkom aprila 1992. godine grupa vojnika iz susjedne drave poinila u Bijeljini masovne zloine, da je samo iz te optine protjerano 35.000 Bonjaka, nemaju pojma o masovnom pljakanju, deportacijama i prisilnom radu, nisu uli ni za logor Batkovi, sve dok taj sluaj nije pokrenulo tuzlansko pravosue, niti za ruenje damija, mada se najstarija od njih, Atik damija, nalazi na desetak metara od kancelarije glavnog tuioca Novaka Kovaevia. O zloinima u Brkom, Srebrenici, Bratuncu...da i ne govorimo. Ali su revnosni tuioci uli kako se stara Fata Orlovi u Konjevi Polju buni to joj je vladika Vasilije Kaavenda sazidao crkvu u avliji, pa su protiv nje dva puta podizali tubu. A vladika je, izgleda, bio u pravu, jer do dana dananjeg njegovu crkvu u tuoj avliji niko ne dira, niti iko vie spominje da je oteo jedanaest bonjakih kua u neposrednoj blizini bijeljinske Atik damije, sruio ih i na njihovom mjestu napravio velelepni manastir i dvorac, pravei od Bijeljine srpski Jeusalim.


Danas se niko u Republici Srpskoj ne sjea etnikog ienja, stranih zloina, progona, koncentracionih logora. Ni ruenja damija. A toga bi se morao sjetiti bar Dragan Davidovi, koji je bio ministar vjere u Karadievoj vladi, a danas viegodinji generalni direktor Radio-televizije Republike Srpske. I niko vie ne spominje injenicu da pravoslavne crkve nisu ruene, pogotovo ne planski, u drugom dijelu BiH, u Sarajevu, Tuzli, Zenici... ak ni u Srebrenici. Beogradska televizija je 15. jula 1995. godine emitovala snimak ulaska Mladievih snaga u Srebrenicu, a na snimku se vidi i srpska pravoslavna crkva, nedirnuta. Sutradan je profesor Miladin ivoti napisao da je ta crkva bila itava, previe itava da bi bila prizor dostojan propagande...Stvar nezamisliva s damijama u bilo kojem isto srpskom mestu.


Danas se malobrojni Bonjaci u Republici Srpskoj bore da sauvaju sjeanja na ono to je velikosrpska oluja izbrisala. Bonjaki i bosanski politiari sve rjee pominju ratni zloin ruenja vjerskih objekata muslimana, a o tome se do sad ni jedna rije osude ili kajanja nije ula od srpske vlasti, sudova, policije, medija, ak ni od obinih ljudi. Ni od svetenika Srpske pravoslavne crkve. Pogotovo ne od njih.


(Bportal.ba)

13-03-2013 at 07:08 | Ukljui u odgovor
arnie
Nivo: Forumski doajen
I'm coming in peace now

Registriran(a): 12-02-2011
Lokacija: Zulu time zone
Odgovori: 4391
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Dirljive price BH 92 - 95 Dokumenti

Prica iz rodnog kraja: RATNE STRAHOTE

Hazim Karic


korpion na djeakom potiljku

Prvi put je javno progovorio u ovoj ispovijesti kada je doao na slobodne teritorije, te 1992. godine, dao je nekome izjavu. Od tada ga niko nije pozvao da svjedoi. Jo vie je ogoren to se
poslije petnaest godina sporo razotkrivaju zloini, kanjavaju zloinci i ekshumiraju masovne grobnice u kojima je stotine jo neotkrivenih rtava.

- Dragan Bastah mi je nianio korpionom u potiljak kada me jednog dana zatekao kako igram koarke u dvoritu zaustavio se svojim vozilom, istrao i pitao koga ima u kui. Stajao sam ukopan pred njim kada mi je naredio da se okrenem prema lipi u
naem dvoritu. Osjetio sam cijev pitolja na potiljku i uo kada je kljocnulo.

- Ima danas sree rekao je i otiao
ispovijeda se Nedim Salaharevi. Njegovom bratu Edinu, jugoslovenskom koarkakom juniorskom reprezentativcu, tada devetnaestogodinjaku, Bastah je zaprijetio da nikada nee izai iz Vlasenice iv. I nije. Ostao je u logoru Suica zajedno sa ocem Muhamedom. Za njihovu sudbinu ne znaju nita.

- Gledao sam kroz prozor u kupatilu kako u
susjednoj kui Bastah siluje esnaestogodinju djevojicu. Silovao ju
je na balkonu. Dovodili su djevojice od dvanaest godina. Orgijanja su trajala noima i danima. Kada su me poveli iz logora u deportaciju, on me je otimao iz majinog zagrljaja uz prijetnju da e me ostaviti: - Za tri godine e on postati Alijin vojnik, govorio je.

Nakon ubjeivanja moje majke koja je, plaui, govorila kako me nee ostaviti, i da se jedan Arkanovac tada nije usprotivio Bastahu, ko zna ta bi sa mnom
bilo govori Nedim Salaharevi. Ni njega nikada niko nije zvao da svjedoi o onome to je vidio i proivio.

Istrane radnje teku sporo, a ratni zloinci su sve vie sigurni da nikada nee odgovarati za ono to su poinili.


IstocnaBosna.com

14-03-2013 at 14:49 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 7
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: dinny, faraontz2, Gavran, GPSI, poligraf, pop, Strong, Tuzlak_TZ
FORUM : Vjene teme : Dirljive price BH 92 - 95 Dokumenti New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice