kud procita ove fatmirove bljuvotine


da je malo bolje se pozabavio samom temom uvidio bi da je uz pomoc filma Grbavica koji je koristen tokom kampanje, zene zrtve seskusalnog zlostavljana su ostavrile odredjena socijalna prava u FBIH, koja su jako znacajna za njih. drugo, heklanje, pletanje i sta sve ne, pomoaze zenama, ako ih izlazu zene se socijaliziju, a ima jako puno debata i diskusija o njihovom polazaju, izreda strategija, planova, javno govorenje....
nejse, nije bitno izgleda informisati se...
i jos nesto to ovaj scenario koji je Andja u filmu predstavila kao nije moguc

[Edited by laly on 08-03-2013 at 18:41 GMT]

citat:

---

laly wrote:
kud procita ove fatmirove bljuvotine


da je malo bolje se pozabavio samom temom uvidio bi da je uz pomoc filma Grbavica koji je koristen tokom kampanje, zene zrtve seskusalnog zlostavljana su ostavrile odredjena socijalna prava u FBIH, koja su jako znacajna za njih. drugo, heklanje, pletanje i sta sve ne, pomoaze zenama, ako ih izlazu zene se socijaliziju, a ima jako puno debata i diskusija o njihovom polazaju, izreda strategija, planova, javno govorenje....
nejse, nije bitno izgleda informisati se...
i jos nesto to ovaj scenario koji je Andja u filmu predstavila kao nije moguc

[Edited by laly on 08-03-2013 at 18:41 GMT]

---

citat:

---

arnie wrote:


@laly lijepo je sto si se javila,
forum, podforumi, teme i jesu za razmjenu misljenja, ponekad kritike ali i za pristojno diskutovanje,
pa termin "bljuvotine" mozda i nije bas prikladan,

bit ce da se ti i gsp. Mr. Fatmir Alispahic ne razumijete bas najbolje,
koliko sam shvatio ne osporava on nigdje pozitivan ucinak filma "Grbavica" vec kritikuje drugu stranu medalje,

Ajla iz filma "Krv i Med" mi ne izgleda retardirana pa scenario koji je Angelina predstavila na filmoskom platnu jeste moguc, ali na filmskom platnu ili u Ajnstajnovoj teoriji relitiviteta samo

ja licno ne dozvoljavam sebi da shvatim da se jedna zena a kamoli Bosnjakinja u cijelom spletu ratnih okolnosti, u toku svjedocenja svih tih tortura i silovanja svojih sestara, majki, drugarica i generalno sunarodnjakinja, mogla zaljubiti u jednog od monstruma, ma koliko se on u filmu pokusavao prikazati drugacijim od ostalih, ipak je bio dio masinerije koja ce raseliti 2 miliona, ubiti preko 100 000 ljudi i bjesomucno soilovati 50 000 zena,

da je bio miroljubiv covjek i cestit vojnik ne bi tu u bio opste, prema tome zaljubljivanje u takvu osobu i pod takvim okolnostima je po meni samo moguce na crtanom filmu ili na ovom Andjinom

mislim da ipak trebamo znati razdvojiti fiktivne ljubavne romane od jezive stvarnosti i patnji 50 000 zena, pa onda dobro razmisliti dali je istinsko zaljubljivanje u ovim okolnostima moguce...

---

citat:

---

laly wrote:

meni termin "bljuvotine" sasvim odgovara za njegovo pisanje.
sto se tice njegove krtike mislim da je neutemeljena jer sama sam bila ukljucena u cijelu pricu oko kampanje, i oko svih diskusija vezanih za seksualno zlostavljene zene u ratu.
a koliko je moguca ljubav izmedju zrtve i monstruma, naucno je utemeljeno da je moguca i milion puta potvrdjena u praksi. procitaj malo o stokholmskom sindromu mozda ti bude jasnije.
btw, prica o 50.000 silovanih zena je nepotvrdjena. koliko ja znam podatak udruzenja "Zene zrtve rata" je 22000 hiljade, od kojih je oko 4000 hiljade zatrazilo status i ostavrile ga, tako da se ne igramo brojevima...

[Edited by laly on 09-03-2013 at 10:27 GMT]

---

Priča o silovanim Bosankama koja je na Dan žena obišla svijet



http://www.washingtonpost.com/world/europe/bosnian-woman-helped-win-recognition-of-rape-as-a-war-crime/2013/03/08/9888477e-87cb-11e2-a80b-3edc779b676f_story.html


Bilo je dana kada je molila da je ubiju, da dođe kraj njenim patnjama. Kada je mislila da umire od srčanog udara, prošaptala je: "Hvala ti Bože".

Ovo je priča, koju je na Mađunarodni dan žena objavio Huffington Post, Washington Post i mnogi drugi, o Prijedorčanki Nusreti Sivac, mladoj sutkinji koja je u ratu sa još 37 žena silovana u logoru u Bosni. Nusreta je također svjedokinja ubistava i mučenja koja su počinili stražari, bosanski Srbi u logorima. Bila je tada prisiljena čistiti krv sa zidova i podova u sobi za ispitivanje.

Tada je samoj sebi rekla da će zapamtiti imena i lica mučitelja, kako bi ih jednog dana mogla dovesti pred lice pravde.

Danas, djelomično zahvaljujući njenim naporima da prikupi svjedočenja mučenih žena širom BiH, silovanje je kategorizirano kao ratni zločin prema međunarodnom pravu. Na osnovu toga 30 muškaraca je osuđeno pred Međunarodnim sudom za ratne zločine u Den Haagu, a još 30 slučajeva se procesuira. Lično je pomogla da se čovjek koji ju je silovao više puta tokom dva mjeseca koliko je provela u logoru osudi i smjesti iza rešetaka.

O strahotama kroz koje je prošla u logoru povodom Međunarodnog dana žena govorila je za The Associated Press.

Specijalni izaslanik UN-a za seksualno nasilje u sukobima, Zainab Hawa Bangura, kazala je kako su Sivac i druge žene, pomogle i pomažu kako bi silovatelji platili za svoje zločine.

Rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine bio je najkrvaviji u nizu oružanih sukoba koji su izbili kada se jugoslovenska federacija raspala i kada su njene republike počele proglašavati nezavisnost, prenosi Huffington Post. Prema izvještajima UN-a između 20 i 50 hiljada bosanskih žena je silovano tokom rata, mnoge u logorima.

Jedino je bilo gore još u afričkim sukobima, gdje je između 200 i 500 hiljada žena silovano tokom genocida u Ruandi te stotine hiljada u sukobima u Sierra Leoneu i Demokratskoj Republici Kongo.

Njeno iskušenje je započelo u proljeće 1992. godine kada su bosanski Srbi preuzeli kontrolu nad njenim rodnim Prijedorom te kada su Bošnjake i Hrvate zatvorili u koncentracione logore. Osim žena, u logorima je bilo i oko 3.500 muškaraca, a stotine njih su ubijeni.

Njeni dani u logoru su počinjali tako da je brojala tijela muškaraca koji su mučeni do smrti preko noći. "Njihova tijela su ležala u travi ispred zgrade. Ponekad ih je bilo 20, ponekad 30", kazala je Sivac pričajući o danima provedenim u Omarskoj.

Tokom dana prisilnog rada u logorskoj menzi žene su mogle čuti vrištanja mučenih muškaraca koji su pozivali u pomoć i molili za milost, glasovima koji su postajali sve tiši dok konačno ne bi utihnuli. Nakon toga su stražari naređivali ženama da očiste sobe za ispitivanje u kojima su viđale krvava kliješta i pendreke. Noću su stražari dolazili po žene i odvodili ih jednu po jednu te ih silovali.

Nusretini dani u logoru okončani su u augustu 1992. godine kada je grupa stranih novinara otkrila objekat u kojem su žrtve bile zatvorene. Tada su fotografije zatvorenika koji su izgledali poput živih kostura iza bodljikave žice obišle cijeli svijet, što je izazvalo lavinu reakcija i prisililo vodstvo bosanskih Srba da oslobode zarobljenike.

Nusretina predratna kolegica iz prijedorskog suda, tužiteljica Jadranka Cigelj, također je bila među 37 žena zatočenih u Omarskoj tih dana. Njih dvije su pobjegle u susjednu Hrvatsku, gdje su počele prikupljati svjedočenja stotina žena koje su silovane u ratu.

Provele su godine uvjeravajući žene žrtve da prekinu svoju šutnju i da daju iskaze koji su kasnije dostavljeni istražiteljima u Međunarodnom sudu za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji sa sjedištem u Den Haagu.

Sivac kaže da je postepeno uvidjela da je ogroman broj žena u BiH koje su bile žrtve silovanja, ali da nije bila iznenađena.

Već stoljećima se silovanje smatra nusproduktom ratova. Žene su te koje su kolateralna šteta, a strahote koje prežive često ostaju zasjenjene pokoljima u ratovima. Iako Ženevska konvencija iz 1949. godine zabranjuje ratna silovanja, nijedan sud nikada nije podigao optužnice za taj zločin dok Sivac i Cigelj nisu predočile svoje ogromne dokaze.

Njihov trud se napokon isplatio u junu 1995. kada su njih dvije otputovale u Haag kako bi učestvovale u pripremama za prve optužnice koje je tamošnji sud podigao. Prema ocjeni Ujedinjenih nacija to je bila jedna od glavnih prekretnica u prepoznavanju silovanja kao ratnog zločina. Godinu dana kasnije Sud je optužio osam bosanskih Srba za seksualne zločine u istočnoj Bosni. To je bio prvi put u historiji da je Međunarodni sud teretio nekoga isključivo za zločine seksualnog nasilja.

Sivac koja je od tada svjedočila u nekoliko slučajeva, uključujući i ono protiv čelnika bosanskih Srba Radovana Karadžića, zadovoljna je s onim što je postigla, iako bi željela da se procesuiranje ubrza. "Sporo je, jako sporo, ali to je početak", kazala je Sivac.

Jedan od stražara iz Omarske protiv kojeg je svjedočila iz zatvora je pušten 2005. godine nakon što je odslužio dvije trećine sedmogodišnje kazne. Sivac ga je nakon toga srela u Bosni.

"Zurili smo jedno u drugo. On je bio prvi koji je pognuo glavu", završava svoju priču Nusreta Sivac u tekstu za AP koji je danas obišao svijet.

citat:

---

arnie wrote:

"stokholmski sindrom" je strucan odnosno medicinski naziv za psiholoski poremecaj zaljubljivanje zrtve u svog otmicara ili zlostavljaca,

ja bih ovdje ipak na neki nacin mogao razdvojiti slucaj klasicne otmice jedne zene od strane jednog otmicara od svakodnevnog sistematkog i bjesomucnog silovanja hiljade zena kojeg je Ajla u filmu i svijedok i sama zrtva

kako god, sama rijec kaze "sindrom" znaci znak bolesti, anomalije, nedostatka psihe i razuma u ovom slucaju it.d

kao sto rekoh Ajla u fimu "Krv i Med" meni ne izgleda retardirana, tako da je fakat apsurdno naucno objasnavati i opravdavati dogadjaje is tog filma,

medjutim ovo je ipak samo moje misljnje i ocigledno misljenje gsp. Mr. Fatmira Alispahica, knjizevnika, historicara, na Filozofskom fakultetu u Sarajevu je diplomirao komparativnu književnost i bibliotekarstvo, završio postdiplomski studij iz književno-historijskih nauka i odbranio magistarski rad na temu „Bošnjačka drama austrougarskog perioda“.
Autor je 14 knjiga, četiri izvedena dramska teksta, više desetina televizijskih i radijskih emisija te velikog broja publikacija...

---

citat:

---

laly wrote:

e pa vidis ja se ne slazem s njegovim misljenjem i sta sad mislim ja znam i drugu stranu, i sta je sve uradjeno i sta se radi..
od mene dosta

---

citat:

---

laly wrote:

meni termin "bljuvotine" sasvim odgovara za njegovo pisanje.
sto se tice njegove krtike mislim da je neutemeljena jer sama sam bila ukljucena u cijelu pricu oko kampanje, i oko svih diskusija vezanih za seksualno zlostavljene zene u ratu.
a koliko je moguca ljubav izmedju zrtve i monstruma, naucno je utemeljeno da je moguca i milion puta potvrdjena u praksi. procitaj malo o stokholmskom sindromu mozda ti bude jasnije.
btw, prica o 50.000 silovanih zena je nepotvrdjena. koliko ja znam podatak udruzenja "Zene zrtve rata" je 22000 hiljade, od kojih je oko 4000 hiljade zatrazilo status i ostavrile ga, tako da se ne igramo brojevima...

[Edited by laly on 09-03-2013 at 10:27 GMT]

---

citat:

---

bajke wrote:


Osvrnut cu se na boldirano.
Taman da je i 11 000 to nista ne umanjuje monstruoznost GENOCIDA NAD BOSNJACIMA!
Svako baratanje sa ciframa koje se zele smanjiti je nista drugo nego minimiziranje monstruoznosti zlocina.Isto kao i preispitivanje broja jevrejskih zrtava...

---

citat:

---

laly wrote:

cifre trebaju biti realne, a vjerujem u podatke koje imaju Zene zrtve rata jer znam na koji nacin se prikupljaju podaci, tu nema rekla kazala, sve se temelji na potvrdjenim cinjenicama

---