POVIJEST VEZIRSKOGA GRADA TRAVNIKA

Ovaj grad je od 1699. godine, uz dva manja prekida, u narednih 150 godina, do 1850. godine, bio sjedište bosanskih namjesnika, a u tom je periodu u Travniku stolovalo 77 bosanskih vezira. To je, dakako, najvažnije razdoblje u historiji Travnika i vrijeme u kojem je ovaj grad bio središte bosanskog pašaluka.

Grad Travnik leži u dolini rijeke Lašve, uskoj oko 500 m. Na tom dijelu dolinu ove rijeke sa sjevera zatvaraju južne strme strane planine Vlašić, a sa juga padine Radalja i Vilenice. Stari grad se nalazi u istočnom kraju današnjeg grada Travnika, odakle kontroliše ulaz i prolaz kroz usku dolinu rijeke na pravcu do naselja Turbe. Smješten je na odsječenom i dijelom stjenovitom obronku Vlašića. Sa istočne strane utvrde nalazi se izvor potoka Šumeće, a sa njegove zapadne strane protiče potok Hendek.

Kraj u kome leži Travnik ubraja se u dio regiona porječja gornjeg toka rijeke Bosne. Na tom prostoru između razvodnog gorja (Treskavice, Bjelašnice, Bitovnje, Vranice i Vlašića), prema slivovima Neretve i Vrbasa, pod određenim uslovima u svim poznatim civilizacionim epohama formirane su snažne zajednice.

Osmanski hroničar Dursun-beg bilježi 1464 da su se osmanske trupe sa sultanom Mehmedom II el- Fatihom na čelu pri svom pohodu na Jajce zadržale u Travniku (Kreševljaković, Korkut, 1961, 9). Poslije pada Bobovca 1463. godine Osmalije su u pohodu na Jajce zauzele i Travnik. Međutim, u popisu bosanskog sandžaka iz 1468/9. godine najsjeverniji utvrđeni gradovi “vilajeta Kralj” bili su Susid, Prozor i Vranduk. Najjužniji grad jajačke banovine bio je Vinac. Prema tome, Travnik se nalazio na teritoriji koja se protezala od lijeve obale Vrbasa u Uskoplju do Vranduka. Vjerovatno je pripadala onom vazalnom bosanskom kralju koga su postavile Osmanlije (Ćirković, 1964, 336).

U doba bosanskog sandžak-bega Ajazbega (1470-1475) Travnik je postao sjedište knežine koju je sultan Mehmed II povjerio Stjepanu Brajkoviću.

Kada je 1660. godine prošao kroz Travnik Evlija Čelebija je zabilježio da je grad sjedište kadiluka sa jedanaest mahala, sedamnaest džamija, više osnovnih škola, sa hanom i
hamamom, sa mnogo učenih ljudi...Međutim, istina je da je Travnik imao muftiju još 1680. godine, jer se tada na ovoj funkciji spominje šejh Ebu Bekr, sin Sejfulhaka, Travničanin.
Ovaj grad je od 1699. godine, uz dva manja prekida, u narednih 150 godina bio sjedište bosanskih namjesnika, a u tom je periodu u Travniku stolovalo 77 bosanskih vezira. To je, dakako, najvažnije razdoblje u historiji Travnika i vrijeme u kojem je ovaj grad bio središte bosanskog pašaluka....

http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1954/13-1954.pdf

http://www.youtube.com/watch?v=KbM5LNXgfuM

http://www.youtube.com/watch?v=wObZOKlJ3xo

http://vimeo.com/29881167

http://www.youtube.com/watch?v=E-0Sf1wYte0