cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
Re: Vijesti iz Tuzle
Poslije višegodišnjeg prikupljanja historijskih dokumenata, fotografija, slika, zapisa i razgovora sa sudionicima i savremenicima određenog perioda korajske prošlosti, a potom naučno-istraživačke sinteze raspoložive građe, mišljenja i ocjena uvaženih recenzenata, iz štampe je izašla fotomonografija pod nazivom "Korajski spomenar - Album sjećanja na ljude i krajolike moga zavičaj", autora Alije Hamzića iz Koraja.
Promocija fotomonografije je održana u sinoć Galeriji Mandžić u Tuzli u prisustvu velikog broja posjetilaca. O knjizi su pored autora Hamzića, govorili i prof. dr. Nihad Agić, publicista Ekrem Avdić i Hajrudin Bajraktarević.
Više o ovom događaju pogledajte u video u prilogu koji je zabilježila naša ekipa.
Prema riječima Hamzića, motiv pristupa ovom projektu bio je da se otrgnu od zaborava korijeni, tradicija i tragedija korajskih Bošnjaka i da se ne zaboravi svo to minulo vrijeme u kojem su Korajci ostavljali svoje tragove, za kojima se s obrazom i dostojanstvom mogu okrenuti.
Tako Hamzić u ovom djelu podsjeća na neolitsko naselje Varoš, bogumilske mramorove na Zidini, Mramorju, i Stanašnjiku, potom na Atik džamiju u Donjoj mahali, zatim Čaršijsku džamiju, kao i džamiju u Kovačevićima. U korice ove knjige smještena je i mezaristan na Parlogu, Zabrdu i Zekanovači, zatim i priča o česmi Dajankuši, čaršiji, čitaonici, školi, bibilioteci, kao i mnoge druge priče o Korajcima.
- Sadržaj fotomonografije vraća nam sjećanja na ljude i krajolike našeg Koraja gdje su ovdašnji ljudi, tokom milenijskog trajanja na ovom prostoru razvili lokalnu sociokulturnu zajednicu sa svim temeljnim obilježjima bošnjačkog duhovnog i nacionalnog identiteta, izgradili "vrlinu sredine" i osjećaj pripadnosti tradiciji, kulturi i moralnom biću bosanskog podneblja. Po tome su bili i ostali prepoznatljivi i cijenjeni u širem okruženju i diljem Bosne - kazao je autor za Tuzlarije.
Dodao je da se ne može zaboraviti i tragična sudbina i stradanje koje je trajno urezano u memoriju korajskih Bošnjaka, koji su kao lokalna zajednica, u periodu od pedeset godina (1941.-1992.), bili, u dva navrata, izloženi srpskom oružanom agresivnom napadu sa namjerom uništenja i zatiranja Bošnjaka na ovom komadiću bosanske zemlje.
Sve je to predstavljeno u ovoj fotomonografiji u deset poglavlja sa više od 1.000 fotografija, izvornih dokumenata, historijskih karti, skuca, crteža, repordukcija umjetničkih slika, portreta istaknutih ličnosti, odgovarajućih komentara i prigodnog teksa.
citat:Azur wrote:
Otkad nisam bio ovdje. Pozdrav svima
Vremena se promijenila, i ja rijetko navratim, i to da bih brisao spam poruke.
Ipak, zanimljivo je da se na forumu rijetko pise ali svaki put kad navratim tu je 15-tak gostiju. Pisalo se ovdje o svemu i svacemu pa se u rezultatima pretrage na Google-u cesto nadje i neki tekst sa foruma.
U svakom slucaju lijepo je vidjeti neko od "starih" imena, pozdrav i tebi
Ajdin Kurbašić, jedan od Tuzlaka među oblasnim kontrolorima letenja:
˝Preuzeli smo kontrolu našeg neba, radno je od starta˝
Prvi avion kojeg su iza ponoći naši kontrolori letenja prihvatili na nebu iznad BiH, a koji je letio na visini višoj od 10.000 metara, bio je avion kompanije Wizz Air na liniji Madrid - Bukurešt. Tako je i zvanično počela potpuna kontrola avionskog saobraćaja u našem vazdušnom prostoru kojeg vrši Agencija za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi BiH (BHANSA).
U najavi ove vijesti mnogi mediji slikaju sarajevski aerodrom i njegov kontrolni toranj ali treba reći da je to aerodromska kontrola letenja i da to nije kontrola letenja o kojoj se priča ovih dana. Nadzor nad našim vazdušnim prostorom vrše oblasni kontrolori letenja čija se radna mjesta nalaze u Nedžarićima, i ne samo u Nedžarićima. Ovo je BiH pa se dio kontrolorskog posla obavlja i u Banja Luci, a da bi i Mostar bio zastupljen, u njemu se nalazi centar za obuku.
Oblasne kontrolore, koji su do sada obavljali kontrolu do visine 10.000 m, nakon preuzimanja i saobraćaja iznad 10.000 metara, čeka veliko povećanje obima posla. Do sada su u špici vazdušnog saobraćaja, ljeti, imali do 200 aviona dnevno, narednog ljeta očekuju da će ih biti 1600. Kontrolori su spremni i obučeni za taj posao, trenutno ih ima šezdeset a novi se školuju.
Evropski standard je da jedan kontrolor ima istovremeno na vezi do 15 aviona. U slučaju povećanja obima saobraćaja otvara se sljedeći sektor za nadzor. Trenutni kapacitet naše kontrole su tri sektora u Sarajevu i jedan u Banja Luci. Jedan sektor pokrivaju dva kontrolora od kojih je jedan izvršni, on komunicira sa posadama aviona, dok drugi planira, komunicira i koordinira rad sa susjednim centrima i jedinicama.
Da bi priča o kontrolorima bila potpuna recimo i to da uz aerodromsku i oblasnu kontrolu letenja postoji i prilazna kontrola. Aerodromska kontrola preuzima avion od prilazne kontrole u posljednjoj fazi spuštanja i isto tako nakon uzlijetanja aviona predaje ga prilaznoj kontroli. Prilazna kontrola preuzima avion koji se spušta na neki naš aerodrom na dogovorenoj visini od oblasne kontrole i vodi ga do ciljnog aerodroma do predavanja u nadležnost aerodromske kontrole.
Posao aerodromske kontrole je specifičan i dosta se razlikuje od posla prilazne i oblasne kontrole. Aerodromska kontrola prati avion od trenutka paljenja motora aviona, navodi ga po manevarskim površinama aerodroma i kratko vrijeme nakon uzlijetanja aviona predaje ga prilaznoj kontroli. S druge strane poslovi prilazne i oblasne kontrole imaju dosta dodirnih tačaka pa je uobičajeno da oblasna kontrola, koja radi 24 sata, pokriva prilaznu kontrolu u vrijeme kada ona ne radi. S tim u vezi treba napomenuti da je radno vrijeme arodromske kontrole vezano za radno vrijeme njenog aerodroma, a radno vrijeme prilazne kontrole za radno vrijeme svih aerodroma u našoj zemlji.
Među oblasnim kontrolorima koji rade u Sarajevu imaju i trojica Tuzlaka, a jedan od njih je Ajdin Kurbašić. Naredni dio teksta preuzeli smo iz Oslobođenja.
- Naš posao je da bukvalno usmjeravamo aviosaobraćaj koji prelazi teritoriju naše zemlje, da pazimo na bezbjedno odvijanje saobraćaja, da slučajno ne dođe do incidenta, rekao nam je Ajdin Kurbašić, oblasni kontrolor leta.
Ajdin Kurbašić
Kurbašić nam je otkrio kada je ustvari najopasnije i kada moraju biti posebno koncentrisani. To se dešava kada je naizgled lijep dan.
- Imate, na primjer, lijep dan, međutim, oblaci su tada turbulentni, odnosno avioni na većim visinama nailaze na loše vremenske uslove kroz koje oni ne mogu da prolaze. To su crni oblaci koje svi žele zaobići i tada imate situaciju da pored očekivanog normalnog protoka saobraćaja, svi avioni pokušavaju da skrenu kroz jedan lijevak, rekao je Kurbašić.
U Viber poruci za Tuzlarije Ajdin nam je javio da je kontrola nad našim nebom uspješno preuzeta i da posla ima od samog starta. U Sarajevu su otvorena dva sektora koji pokrivaju visinu iznad 34.500 feeta, u Banja Luci jedan sektor koji pokriva visinu do 34.500 feeta.
Zvanično, praznik je prošao, danas je prvi radni dan u novoj godini. Naravno, ne za sve, neki su radili i u vrijeme dočeka, i u dva praznična dana, njima ide poseban pozdrav.
Prvi radni dan osvanuo je sa solidnim minusom od desetak stepeni koji je stavio na provjeru akumulatore. Nisu je svi prošli, poneka kola su ostala na parkinzima, a vozači su u nove radne pobjede krenuli kako se ko snašao.
Nekima je bilo lijepo na dočeku, drugi više vole prvu noć poslije dočeka, neki ne vole doček nikako ali većina voli tradicionalni novogodišnji praznični nerad. Gleda se TV, novogodišnji koncert iz Beča, skijaški skokovi, jede se šta je ostalo od dočeka kad kome prahne, i tako cijeli prvi praznični dan.
Od jutros se valja navikavat na pisanje 2020 jer ruka i dalje sama piše 2019, ali to će ići brzo. Sve ostalo će ići kako ide, najčešće sporo, posebno u politici. Strankama na vlasti najbrže, i jedino efikasno, ide skidanje tuđih i postavljanje svojih kadrova. Stari će kukati na nepravdu, novi će zadovoljno trljat ruke ali i oni će kukat kad na vlast dođe garnitura koja nije njihova.
Narod na te smjene gleda pomalo s podsmjehom, sjaho Kurta, uzjaho Murta. Više ih brinu životni problemi. Prvo valja pregurat januar jer se potrošilo više nego što se ima, valja se snaći i za lijekove sa esencijalne liste jer apoteke ih do daljnjeg ne izdaju na recepte.
Sutra je prvi vikend u novoj godini. Neki su uspjeli da uvežu dva vikenda i praznik u mini godišnji od devet neradnih dana, njima će naredni ponedjeljak malo teže pasti, a ostalima će biti sve po starom, kao da praznika nije ni bilo.
A svijet? Klimatske promjene će poklopiti čak i Trumpa koji uz ekonomske ratove voli i prave ratne igre. Izborna mu je godina, demokrate ga zezaju sa smjenom pa će se malo više pozabaviti Iranom i Sjevernom Korejom da razvodni priču o smjeni. Englezi pjevaju "Putuj Evropo i ne misli na nas", a Evropa kurvanjski migrantsku krizu prebacuje na evropsku sirotinju u kojoj smo na čelu ali društvo nam prave Hrvatska, Srbija, Crna Gora, a bogme i Grčka.
U susjedstvu će se baviti još koji dan izborom hrvatskog predsjednika, a u komšiluku zakuhavaju Srbija i Crna Gora oko Srpske pravoslavne crkve ali i to će potrajati dok neka nova medijska priča ne zaokupi javnost.
Kod nas, nakon dogovora nekih stranaka oko uspostavljanja vlasti, slijedi kršenje tog dogovora. Tako je uvijek, poslije kiše dođe sunce, i obrnuto.
U Tuzli ćemo i dalje pričati o zagađenom zraku i migrantima dok nas stranke ne počnu zabavljati sa ovogodišnjim lokalnim izborima. Elem, biće svega i svačega ali u stilu "ista meta, isto odstojanje". Neka nas priroda poštedi svog bijesa i biće dobro.
Nekoliko prvih mjeseci nije davalo razloga za optimizam da će rekord Aerodroma Tuzla iz 2018. godine biti nadmašen ali nadmašen je. Prevezena su ukupno 592.374 putnika što je za 7.764 putnika više ili 1,33 % u procentima.
Na prvi pogled povećanje nije veliko ali jeste jer je ostvareno u uslovima znatno manjeg broja letova u prva tri mjeseca. Iz tabele je vidljivo da su od aprila do kraja godine ostvareni bolji rezultati uz približno isti broj letova. Povećanje je rezultat znatno bolje popunjenosti aviona što je, nema sumnje, i bio cilj Wizz Aira kada je od prošle zime krenuo sa restrikcijom broja linija.
O drugim aspektima poslovanja Aerodroma Tuzla nema smisla govoriti jer je Vlada TK prije nekoliko dana dala saglasnosti za imenovanje direktora JP "Međunarodni aerodrom Tuzla" (MAT), izvršnog direktora za saobraćaj i tehniku MAT-a, izvršnog direktora za marketing i razvoj MAT-a i izvršnog direktora za finansijsko – komercijalne poslove MAT-a. Imena nisu objavljena pa nema smisla ni hvaliti ni kritikovati dosadašnje direktore osim ako nisu zadržali svoje pozicije.
˝BLOK 7 - izvor snažnije, efikasnije, čistije energije˝
Pogledali smo, razmislili i zaključili da bi bilo korisno da našim čitaocima preporučimo da pogledaju promotivni spot "BLOK 7 - izvor snažnije, efikasnije, čistije energije".
Ekološka udruženja, u tvrdoj varijanti, protive se izgradnji Bloka 7, u mekšoj varijanti prihvataju nužnost izgradnje ovog bloka ali uz poštivanje svih evropskih ekoloških standarda.
Ovo drugo prihvatljivo je i zdravoj logici koja uzima u obzir i realnost u kakvoj državi živimo.
Ono što u priči protiv gradnje Bloka 7 nedostaje jeste jasno viđenje rješavanja problema daljinskog grijanja Tuzle u varijanti da Blok 7 ne bude izgrađen.
Priključenje svih objekata na sistem daljinskog grijanja je najosnovnija mjera u svim pričama za smanjenje aerozagađenja. Kada postojeći blokovi 3, 4 i 5 budu isključeni 2030. godine, odakle će sistem daljinskog grijanja dobijati paru za grijanje grada? Koji je to i kakav zamjenski kapacitet. Ko će ga izgraditi i kolika će onda biti cijena grijanja?
Dekarbonizacija je riječ koja fino zvuči ali ne treba zaboraviti da su taj proces pokrenule razvijene države koje su dva stoljeća karbonizirale planetu i na tom prljavom poslu stekle svoje bogatstvo. Kao i svi bogati ne pada im na pamet da to svoje bogatstvo usmjere u pomaganje manje razvijenih država i obezbjede im ekološki čistu energetsku osnovu za razvoj. Umjesto toga imaju pregršt savjeta, pa čak i ucjena ali osnovno je to da oni koji su onečistili, karbonizirali planetu, umjesto da je čiste svojim sredstvima, traže od svih ostalih da kroz svoje projekte ekološki prihvatljive energije učestvuju u čišćenju smeća kojeg su prozvodili skoro dva stoljeća.
Razum kaže da zbog spasa planete proces dekarbonizacije treba podržati ali se glavom kroz zid ne može. Trebamo se priključiti tom trendu ali u skladu sa mogućnostima, a one su nam skromne. U ovom vremenu nemamo nikakvih mogućnosti za nekakvu dekarboniziranu zamjenu za Blok 7.
Ako je tačno sve ovo što u promotivnom spotu kažu, sa Blokom 7 može biti samo bolje nego do sada. Nećemo dobiti vazdušnu banju ali uz ekološki bolju termoelektranu i ako se svi objekti priključe na sistem daljinskog grijanja, biće puno bolje nego do sada.
Ako oni koji su karbonizirali planetu misle da to što činimo nije dovoljno, bujrum, neka odriješe kesu koju su napunili karboniziranjem planete.
Re: Vijesti iz Tuzle
