Izletište "Rijeka":

Proslava Prvog maja uz pjesmu, roštilj i goste iz Beograda

Na popularnom izletištu "Rijeka", koje je smješteno na području mjesnih zajednica Suha, Šerići i Priluk (opština Živinice), na prvomajskom slavlju okupio se velikih broj Živiničana, ali i drugih gostiju iz Tuzlanskog kantona.

Hrane, pića i igre nije nedostojalo ni ovoga puta. Prvomajski praznici ujedno su najava dolaska ljeta i vedrijeg perioda.

Na ovom mjestu zatekli smo i članove Kulturno-umjetničkog društva "Modrački mornari" iz Šeriča, koji su nam kazali da svake godine svi skupa slave Prvi maj. Ovoga puta ugostili su i Beograđanku Anu, dugogodišnju saradnicu ovog Društva, koja je danas proslavljala rođendan pa su joj članovi KUD-a napravili i ugodno iznenađenje. Naša kamera zabilježila je taj momenat.

Inače, izletište "Rijeka" naziv je dobilo po rijeci koja protiče cijelom njegovom dužinom.

Ovdje možete svakodnevno uživati, okruženi prirodom i svim njenim ljepotama. Mnogo je mjesta za kampovanje i boravak. Veliki je broj vikend kućica, a tu je i sjedište lovačkog društva koje djeluje na ovom području.

Dani genocida

Sjećanje na stravične zločine u Bratuncu

U Bratuncu će sutra započeti obilježavanje 25. godišnjice od počinjenih ratnih zločina nad civilima nesrpske nacionalnosti u ovom gradu. Članovi Udruženja porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bošnjaka u narednim danima posjetiće mjesta stradanja i odati poštu nevino ubijenim civilima.

Temeljito uklanjanje Bošnjaka iz Bratunca

U etničkom čišćenju Bratunca 1992. godine kojeg su počinili Jugoslovenska narodna armija, Srpska teritorijalna odbrana i paravojne formacije iz Srbije, u samo nekoliko dana ubijena su 603 bošnjačka civila, a oko 20.000 Bošnjaka je protjerano iz svojih domova.

Hiljade kuća je oštećeno ili srušeno, a svi islamski vjerski objekti na području opštine Bratunac su do temelja srušeni. Oko Bratunca je locirano na desetine masovnih grobnica u kojima se i danas nalazi posmrtni ostaci nestalih Bošnjaka iz ovoga grada.

- Prije rata na području Bratunca živjelo je 63 posto Bošnjaka. Sve je zapravo počelo 17. aprila 1992. godine. Mi smo vidjeli da dolaze vojni kamioni iz Srbije, da ulaze u naše mjesto i da se nešto dešava. Ali mi nismo bili svjesni šta će se dogoditi, jer da smo se pripremali za rat ne bi doživjeli takva stradanja, prisjeća se Hiba Ramić iz “Udruženja građana naša sjećanja“.

Dalje navodi da su 17. aprila 1992. godine ti ljudi koji su došli su uz pomoć komšija Srba podigli u zrak dva kafića u vlasništvu braće Skender.

- Od tog dana počelo je i odvođenje i ubijanje Bošnjaka iz Bratunca - dodala je Ramić.

Prvih dana mjeseca maja srpske snagu okupiraju redom sela Suha, Redžići, Mihaljevac, Harančići, Konjević Polje, Hranča, Blječeva, Glogova...

Okupiranju bratunačkih sela prethodilo je temeljito uklanjanje bilo kakve mogućnosti da se pruži otpor jer su srpske snage predvodile oduzimanje naouržanja od Bošnjaka u bratunačkim selima, kojima je obećavana bezbjednost.

Bratunački logori smrti

U fiskulturnoj sali Osnovne škole "Vuk S. Karadžić" u aprilu i maju 1992. godine srpske snage zatočile su više od 800 civila Bošnjaka. Mučenja i ubijanja trajala su danima, a kosti 120 nevinih civila forenzički timovi pronalazili su u nekoliko masovnih grobnica.

Zločinci su se trudili da maksimalno povrijede i ponize zarobljene civile., prije nego ih ubiju. Imam Mustafa-ef. Mujkanović natjeran je da podigne tri prsta i preksrsti se, a kada je on to odbio i podigao dva prsta u znak pobjede, uslijedilo je nezapamćeno mučenje. O tome svjedoče preživjeli logoraši koji su vidjeli kako su ef. Mujkanovića zaklali u jednoj od svlačionica.

Sinove Time Delić iz Bratunca, Nedžada starog 20 godina i Samira koji je u maju te 1992 godine tek napunio 18 , odveli su Arkanovi Beli Orlovi. Kao i njenog muža Mehmedaliju. I brata, sestru.. Svi su ubijeni. Muž i sinovi odvedeni u fiskulturnu salu OŠ Vuk Karadžić. Poslušajte Timino svjedočanstvo:



Četnici su ubijene civile ubacivali u kamione i odvozili u masovne grobnice: na smetljište tvornice Kaolin, gdje su smećem i otpadom od keramičkih pločica zatrpavali ubijene; u velike jame na livadama uz Drinu, a nemali broj ljudi je bačen u rijeku.

Malo se zna o logoru Crkva u Kravici, u koje su, u zgradi pravoslavne crkve bili zatočeni Bošnjaci zarobljeni u šumama, nakon napada na selo Glogova 9. maja. U samo nekoliko dana u crkvi je bilo zatočeno preko 350 ljudi.

Također, preživjeli Bratunčani svjedoče i o postojanju logora za žene koji se nalazio u blizini zgrade Opštine Bratunac.

Porazna je činjenica da do danas za gore pomenute zločine još niko nije odgovarao.

Dani genocida 2017

Manifestacija “Dani genocida u Bratuncu” će, kao i svake godine, početi 3. maja i trajatiu do 16. maja 2017.

- Otpočet će se obilježavanjem dana kada su počinjeni stravični zločini u naselju Hranča, a onda slijede i posjete grobnicama i postavljanje novih spomen-ploča. Planirano je da završna manifestacija bude krajem maja, kada ćemo posjetiti Visoko. Tamo će biti upriličeno obilježavanje dana oslobađanja bratunačkih logoraša, koji su nakon razmjene došli u Visoko. Zajedno ćemo posjetiti lokaciju gdje su boravili logoraši - kazao je Admir Velić, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije "Dani genocida 2017".

Na dženazi 12. maja na mezarju Veljaci biće ukopano sedam civilnih žrtava zločina. Prema riječima Admira Velića, predsjednika Medžlisa Islamske zajednice Bratunac i predsjednika Organizacionog odbora, tačan broj ukopanih se vjerovatno neće znati do 11. maja, dan uoči dženaze.

- Bilo je situacija da nam se dan uoči dženaze jave kako imamo potvrdu o identifikaciji, što znači da je porodica dala saglasnost da se može ukopavati. Tako da će vjerovatno i ove godine biti potvrda 11. maja o konačnom broju, kazao je Velić.

Bratunčani će se tokom cijelog maja, nizom manifestacija, prisjetiti stradanja njihovih najmilijih, odat će im počast, te pozvati nadležne da pomognu pronalazak nestalih i procesuiranje odgovornih za stravične zločine.

Za ratne zločine u Bratuncu osuđene su tek tri osobe. Miroslav Deronjić je priznao zločin u selu Glogova, te je u Haagu osuđen na 10 godina robije. Također, pred Sudom BiH su osuđeni Mirko Todorović i Miloš Radić zbog učešća u zarobljavanju grupe od 14 civila Bošnjaka 20. maja 1992. godine u selu Borkovac, te njihovom odvođenju na strijeljanje.

[Edited by cupo on 02-05-2017 at 19:38 GMT]

Monografija o tuzlanskim vakufima:

Obnavljanjem vakufa obnavljamo svoj identitet

Bosna i Hercegovina je kroz historiju bila zemlja vakifa i dobrotvora. Svoj civilizacijski i kulturni napredak duguje vakifima, ljudima koji su svojim hajratima pomogli njenu urbanizaciju i ekonomski razvoj, obrazovannje, učenost kulturnu socijalni i humanitarni rad.

O vakufu i njegovim vakifima bilo je riječi i na promociji knjige "Monografija tuzlanskih vakufa“, autora mr.sc. Dženan Rahmanovića i mr. sc. Elmedina Avdibašića. Promocija je održana u Bosanskom kulturnom centru, a o ovom vrijednom djelu govorili su Ahmed-ef. Huskanović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Tuzla, dr. Midhat Spahić, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i Omer Zulić, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona.

Na stranicama Monografije nalaze se podaci o uspjesima koje je Medžlis Islamske zajednice Tuzla postigao u poslijeratnom periodu radeći na transformaciji vakufske imovine, uz svesrdnu pomoć Vakufske direkcije. Rad na ovom djelu predstavljao je svojevrsni izazov za autore koji su pokazali svu svoju umješnost i maštovitost slažući podatke na stranice Monografije, pogotovo imajući u vidu da su se prvi u Bosni i Hercegovini odvažili obraditi ovu materiju.

Vakuf je trajno dobro koje ljude uči da jedni druge nasljeđuju iz generacije u generaciju. Univerzalnog je karktera, pa stoga generacije kasnije trebaju da znaju za svoje časne pretke, koji su svojim vakufima nekada ranije pomogli da se danas bolje i dostojnije živi.

Nakon drugog svjetskog rata brojni vakufi su unisteni. Drastičan slučaj primjene restriktivnih zakona i oduzimanja vakufske imovine i razvlašćenje Uprave Gazi Turali-begovog vakufa predstavlja sljedeća činjenica. U Tuzli je do 1948. godine, od ukupno 3.068 dunuma vakufske zemlje oduzeto mjerama agrarne reforme čak 2.424 dunuma ili 79 % obradive zemlje, šume i šikare. Ipak, vakufi su uspjeli preživjeti na svom dugom historijskom putu i danas se o njima stara Islamska zajednica.

- Mi smo uspjeli da očuvamo barem sjećanje i da prikupimo što više informacija o takvim vakufima. Postoje brojni vakufi koji su ugašeni i u narednom periodu valja nam skupa raditi na tome da što više njih oživimo, i s Božijom pomoći vratimo u njihovu prvobitnu svrhu - kazao je za Tuzlarije Ahmed-ef. Huskanović.

Dosadašnja istraživanja su pokazala da su vakufi imali veoma važnu ulogu u Bosni i Hercegovini, kazao je profesor Midhat Spahić.

- I ne samo u vjerskom pogledu, nego i u obrazovnom, privrednom, socijalnom, kulturnom i svakom drugom pogledu - dodao je Spahić. U video izjavi poslušajte šta je još o ovoj temi kazao za Tuzlarije.



Omer Zulić, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona.



Vakuf nije samo hisotrijska kategorija i dio kulturnog naslijeđa, baštine, on mora zauzeti mjesto u razvoju naše društva koje mu pripada kako bi realizirao svoju ulogu koja mu je i namijenjena. Obnavljanjem vakufa obnavljamo svoj identitet.






[Edited by cupo on 05-05-2017 at 02:58 GMT]

U centru grada otvoren “Mozaik 4”:

Nova radna mjesta za 50 radnika

U centru grada, u ulici Trgovačka br.2-4, večeras je u prisustvu velikog broja zvanica svečano otvoren "Mozaik 4" za poslovne partnere i prijatelje ove firme. Riječ je o mjestu novog i istinskog zadovoljstva za sve ljubitelje dobrog druženja, u kombinaciji sa odličnom ugostiteljskom ponudom.



Ovaj jedinstveni objekat je urađen po svjetskim standardima i opremljen najsavremenijim mašinama za pripremanje hrane. Kompletan enterijer obogaćen je i radovima Natalije Cimeše, nadaleko poznate umjetnice. Posao u novom objektu dobilo je 50 radnika.

Kako su nam kazali iz menadžmenta "Mozaika", koncept usluge u novom objektu prilagođen je posebno porodicama sa djecom, a cilj je naravno biti i najjeftiniji u gradu. Tako će te na meniju osim pizze, koja je već dobro poznati brend lanca "Mozaik", moći kupiti i tople sendviče, razne vrste peciva i širok spektar različitih vrsta salata. Osim slanog programa, u ponudi su i slatka jela od kolača, sladoleda, palačinaka, a sve to uz raznovrsnu ponudu bezalkoholnih osvježavajućih pića. Napomenimo i to da je u pušenje u novootvorenom objektu zabranjeno.

Već narednog dana, objekat će biti zvanično otvorena i za sve građane Tuzle. Pripremljeno je dosta iznenađenja, a poseban fokus bit će na maloj raji. Stoga roditelji, u subotu, sa početkom u 19 časova, dovedite svoje mališane, uživajte u besplatnoj hrani i mnoštvu sadržaja za djecu.

Zabava u centru grada:

«Mozaik 4» velikodušno počastio građane Tuzle

Nakon što je sinoć otvoren za poslovne partnere i prijatelje, "Mozaik 4" večeras je otvorio vrata i za sve ostale građane Tuzle. Organizovana je prigodna zabava, a vlasnici novootvorenog objekta velikodušno su počastili sve one koji su se zatekli na Korzu. Građani su mogli uživati u besplatnoj hrani, poklonima i mnoštvu zanimljivih sadržaja. Poseban akcenat stavljen na djecu koja su se mogla zabaviti uz mađioničara, muziku i još puno iznenađenja.

Naša ekipa zabilježila je ovaj događaj iz zraka i sa zemlje. Pogledajte kako je bilo.

- Mi smo jednostavno željeli da obradujemo dječicu sa poklonima i uljepšamo im šetnju gradom. Podijeli smo na hiljade artikala, a sličnih akcija biće i u budućnosti - naveli su iz "Mozaika".



Ovaj, jedan od najsavremenijih ugostiteljskih objekata ovoga tipa na području Balkana nalazi se u ulici Trgovačaka od br.2 – 4 (pješačka zona) u strogom centru Tuzle. Značajno je napomenuti da je u ovom objektu uposleno 50 radnika.





















[Edited by cupo on 06-05-2017 at 22:58 GMT]

Folklor spaja ljude, a ples i pjesma ih nadahnjuju. Tako je oduvijek. Mještane Šerića još davne 1977. godine upravo je spojio folklor i od tada postoji Kulturno-umjetničko društvo "Modrački mornari". Sinoć su priredili svoj godišnji koncert u Domu kulture u ovom mjestu, na kojem su pokazali sve ono što su radili u proteklom periodu.

Koncert "Modračkih mornara:

Rasplesana mladost iz Šerića oduševila publiku

Folklor spaja ljude, a ples i pjesma ih nadahnjuju. Tako je oduvijek i u Šerićima kod Živinicama. Davne 1977. godine osnovano je Kulturno-umjetničko društvo pod nazivom "Modrački mornari". U nedjelju uvečer održali su cjelovečernji koncert kako bi svojim mještanima, ali i drugim gostima, pokazali sve ono što se radili u proteklih godinu dana.

Uskoro video...

- Riječ je o godišnjem koncertu za koji smo se vrijedno pripremali u proteklom periodu. Svake godine publiku iznenadimo sa jednom novom koreografijom. Ovoga puta izveli smo igre katoličkog življa iz Kraljevske Sutjeske - kazao je Samir Čičkušić, direktor KUD-a.



Pored igara iz Kraljeve Sutjeske, u prepunom Domu kulture u Šerićima publika je uživala i u igrama muslimanskog življa iz Podrinja, a izvedeno je i nekoliko spletova gradskih igara bošnjačkog stanovništva.

- Mi akcenat stavljamo na igre i pjesme koje pripadaju svim narodima naše domovine. Društvo trenutno okuplja oko 120 članova koji čine folkolornu, muzičku, dramsku, likovnu sekciju i sekciju rukotvorina koja jednim dijelom čini i gastro ponuda. Također, igrom, pjesmom i njegovanjem starih običaja naroda Bosne i Hercegovine otimamo tradiciju od zaborava. Djeca rado dolaze na naše probe i uživaju u svemu onome što radimo - dodao je Čičkušić za Tuzlarije.

Onaj ko jednom dođe u Šerice i osjeti gostoprimstvo ovih ljudi, zasigurno će se ponovo vratiti. Sa tim se slažu i članice Gradskog vokalnog ansambla "Tuzlanke, zatim žene iz ansambl veteranki "Bosnianfolk" iz Zenice, kao i vokalna solista Aida Srna, koje su svojim interpretacijama uljepšale cijelu atmosferu na ovom koncertu.

Organizatori koncerta su se posebno zahvalili načelniku Opštine Živinice Samiru Kamenjašaviću, koji je prepoznao da trud i rad ovog KUD-a. "Modrački mornari" uskoro odlaze u Istanbul gdje će predstaviti bosanskoheercgovačku tradiciju na festivalu folklora.





[Edited by cupo on 07-05-2017 at 23:59 GMT]

Dani genocida u Bratuncu:

Preživjele žrtve posjetile bivši logor u osnovnoj školi

U fiskulturnoj sali osnovne škole u Bratuncu, koja se danas zove Branko Radičević, a u vrijeme zločina se zvala škola Vuk Karadžić, danas su preživjele žrtve odale počast i položile cvijeće.

(slika iz sale)

Sakib Ahmetović jedan je od logoraša koji je preživio torture u bivšem logoru u OŠ Vuk Karadžić. Potom je bio zatočen na Palama i na kraju je razmijenjen u Visokom. 2001. godine se vratio u Bratunac gdje i danas živi.

- Ne može se više ni opisati, ni ispričati sve ono kroz šta su nevini Bratunčani prošli. To nisu bila ubistva u ratnom dejstvu nego su naše komšije, ničim izazvane, dolazile po nas, birale, odvodile i na kraju ubijale. Stanje u logoru u osnovnoj školi je bilo haotično. Bila je gužva, a gurali su nas da ulazimo, dok smo se mi zbijali uz zidove. Odjednom je započela pucnjava. Ubijali su one koji nisu mogli stati u salu. To je svi bilo smišljeno kako bi se civili bošnjačke nacionalnosti uklonili sa ovog mjesta – kaže Ahmetović.

Dodaje da je u bratunačkim logorima ubijeno između 600 i 700 civila, a tačan broj još nije utvrđen. Nestajale su cijele porodice.

- Prvi logor je otvoren u policijskoj stanici. Zatim su otvoreni logori u hotelima "Fontana“ i „Bosna“, potom u jednoj prostoriji iza opštine i na kraju u Osnovnoj školi „Vuk Karadžić“. Broj ubijenih u i oko škole se kreće između 200 i 300 ljudi. Još nisu pronađena sva tijela i dostojno ukopana, a najvjerovatnije da neke kosti nikada neće biti pronađene. Također, bilo je porodica koje su kompletne spaljene zajedno sa svojim kućama. Imamo primjer gdje je samo u jednoj kući spaljeno blizu 50 ljudi i gdje nije bilo moguće utvrditi njihovu identifikaciju. Mi se sada samo možemo sjećati i spominjati njihova imena – kazao je Ahmetović za Tuzlarije.

Sinove Time Delić iz Bratunca, Nedžada starog 20 godina i Samira koji je u maju te 1992 godine tek napunio 18, odveli su Arkanovi Beli Orlovi. Kao i njenog muža Mehmedaliju. I brata, sestru... Svi su ubijeni. Muž i sinovi odvedeni u fiskulturnu salu OŠ Vuk Karadžić. Poslušajte Timino svjedočanstvo:

Na bedemu Bosne:

Sjećanje na najhrabije sinove iz Pirića kod Bratunca

Pirići kod Bratunca:

Ne zaboravljamo najbolje sinove


Na prigodan način, u prisustvu velikog broja građana Podrinja, predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti manjeg bh. entiteta, opštine Bratunac i Tuzlanskog kantona u povratničkom naselju Pirići kod Bratunca obilježena je godišnjica od formiranja čete koja je branila ovaj dio BiH od agresije.

Prije 25 godina ovo mjesto bilo je jedno rijetkih koje agresorske snage nisu zauzele. Pirići su bili oaza spasa za bošnjačko stanovništvo susjednih sela, koja su još od početka maja 1992. godine pripadnici agresorksih snaga spaljivali jedno za drugim. U periodu od 1992. godine pa sve do 1995. godine poginulo je oko 200 stanovnika ovog mjesta.

Prisutnima na današnjoj ceremoniji su se obratili brojni gosti među kojima i potpredsjednik manjeg bh. eniteta Ramiz Salkić, premijer Vlade Tuzlanskog kantona Bego Gutić, ministar Fahrudin Skopljak, predsjednik Skupštine TK Senad Alić, Šemsudin Muminović, bivši ratni komandant 206. viteške brigade Armije R BiH i dobitnik “Zlatnog ljiljana”, a u ime domaćina prisutne je poselamio prvi komandir ove čete Fahrudin Hasanović – Beli. On je govorio o ratnom putu ove čete i uslovima u kojima je ona formirana.

- Ova četa je bila sastavljena od rudara, radnika, poljoprivrednika, seljaka, običnih ljudi, bez ijednog oficira i branili smo se lovačkim puškama, pravljenim pištoljima i alatima. Upravo na današnji dan pale su i naše prve žrtve, naša sestra Alija Begzadić i naš brat Husein Ahmetović, a toga dana sam i ja teško ranjen. Ono što želim reći je podatak koji treba da se zna, a to je da su nam više zla nanijeli iz susjedne Srbije, a Drina je tek nekih 500 metara odavde, nego domaći četnici - istakao je između ostalog prvi komandir čete u Pirićima Fahrudin Hasanović. Poslušajte šta je još kazao:



Za ovu priliku proučen je Jasin i Tevhid za sve šehide čija 194 imena uklesana u spomen obilježje svjedoče kakve su sve zločine činili agresori na ovim prostorima, ali i opominju da se nikada i nikome ovako zlo više ne ponovi. Na šehidskom nišanu u Pirićima napisani su stihovi našeg poznatog književnika Mehmedalije Maka Dizdara u kojima je poruka borbe i patnje koje su Bošnjaci godinama preživljavali na ovim prostorima.

Za život na ovim prostorima godinama se bori i Ramiz Salkić. Poslušajte šta je poručio prisutnima.



Premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić već drugu godinu za redom posjećuje ovo mjesto, a svojim predanim radom nastoji odgovoriti i potrebama Bošnjaka povratnika u Podrinje. O tome šta je do sada urađeno i šta je planirano u budućnosti poslušajte u video izjavi.



Obraćanje ministra Skopljaka.



Šemsudin Muminović, bivši ratni komandant 206. viteške brigade Armije R BiH



Današnji vjerski program ujedno i završna manifestacija "Dana genocida Bratunac 2017". U trinaest dana trajanja manifestacije upriličeni su historijski, kulturni i vjerki sadržaji, čiji je cilj podsjetiti na golgotu koju su preživjeli Bošnjaci tokom 1992.godine u Bratuncu, kada je ubijeno 603 civila.

[Edited by cupo on 16-05-2017 at 18:23 GMT]

Hafiska dova Elmedini i Ahmedu:

Brat i sestra iz Tuzle naučili Kur'an napamet

Medžlis Islamske zajednice i Behram-begova medresa organizirali su danas hafisku dova kojom su na svečan način obilježili promociju dva nova hafiza iz porodice Avdibašić. Riječ je o Elmedini i Ahmedu iz Tuzle, bratu i sestri, koji su svoje posljednje stranice hatme nedavno proučili pred komisijom Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu i stekli časnu titulu hafiza i hafize Kur´ana Časnog.

Svečanosti u džamiji Kralja Abdullaha prisutsvovale su brojne džematlije na čelu sa predstavnicima Medžlisa Islamske zajednice Tuzla.

Hafiz Ahmed je trenutno učenik 7. razreda osnovne škole u Tuzli, a njegova sestra hafiza Elmedina uspješno je završila 4. razred Behram-begove medrese, također u Tuzli.