Info: Ako imate neke nejasnoe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.


FORUM : Tuzlarije : Vijesti iz Tuzle
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Izletite "Rijeka":

Proslava Prvog maja uz pjesmu, rotilj i goste iz Beograda

Na popularnom izletitu "Rijeka", koje je smjeteno na podruju mjesnih zajednica Suha, erii i Priluk (optina ivinice), na prvomajskom slavlju okupio se velikih broj iviniana, ali i drugih gostiju iz Tuzlanskog kantona.

Hrane, pia i igre nije nedostojalo ni ovoga puta. Prvomajski praznici ujedno su najava dolaska ljeta i vedrijeg perioda.

Na ovom mjestu zatekli smo i lanove Kulturno-umjetnikog drutva "Modraki mornari" iz eria, koji su nam kazali da svake godine svi skupa slave Prvi maj. Ovoga puta ugostili su i Beograanku Anu, dugogodinju saradnicu ovog Drutva, koja je danas proslavljala roendan pa su joj lanovi KUD-a napravili i ugodno iznenaenje. Naa kamera zabiljeila je taj momenat.

Inae, izletite "Rijeka" naziv je dobilo po rijeci koja protie cijelom njegovom duinom.

Ovdje moete svakodnevno uivati, okrueni prirodom i svim njenim ljepotama. Mnogo je mjesta za kampovanje i boravak. Veliki je broj vikend kuica, a tu je i sjedite lovakog drutva koje djeluje na ovom podruju.

01-05-2017 at 17:47 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Dani genocida

Sjeanje na stravine zloine u Bratuncu

U Bratuncu e sutra zapoeti obiljeavanje 25. godinjice od poinjenih ratnih zloina nad civilima nesrpske nacionalnosti u ovom gradu. lanovi Udruenja porodica nestalih, nasilno odvedenih i ubijenih Bonjaka u narednim danima posjetie mjesta stradanja i odati potu nevino ubijenim civilima.

Temeljito uklanjanje Bonjaka iz Bratunca

U etnikom ienju Bratunca 1992. godine kojeg su poinili Jugoslovenska narodna armija, Srpska teritorijalna odbrana i paravojne formacije iz Srbije, u samo nekoliko dana ubijena su 603 bonjaka civila, a oko 20.000 Bonjaka je protjerano iz svojih domova.

Hiljade kua je oteeno ili srueno, a svi islamski vjerski objekti na podruju optine Bratunac su do temelja srueni. Oko Bratunca je locirano na desetine masovnih grobnica u kojima se i danas nalazi posmrtni ostaci nestalih Bonjaka iz ovoga grada.

- Prije rata na podruju Bratunca ivjelo je 63 posto Bonjaka. Sve je zapravo poelo 17. aprila 1992. godine. Mi smo vidjeli da dolaze vojni kamioni iz Srbije, da ulaze u nae mjesto i da se neto deava. Ali mi nismo bili svjesni ta e se dogoditi, jer da smo se pripremali za rat ne bi doivjeli takva stradanja, prisjea se Hiba Rami iz Udruenja graana naa sjeanja.

Dalje navodi da su 17. aprila 1992. godine ti ljudi koji su doli su uz pomo komija Srba podigli u zrak dva kafia u vlasnitvu brae Skender.

- Od tog dana poelo je i odvoenje i ubijanje Bonjaka iz Bratunca - dodala je Rami.

Prvih dana mjeseca maja srpske snagu okupiraju redom sela Suha, Redii, Mihaljevac, Haranii, Konjevi Polje, Hrana, Bljeeva, Glogova...

Okupiranju bratunakih sela prethodilo je temeljito uklanjanje bilo kakve mogunosti da se prui otpor jer su srpske snage predvodile oduzimanje naouranja od Bonjaka u bratunakim selima, kojima je obeavana bezbjednost.

Bratunaki logori smrti

U fiskulturnoj sali Osnovne kole "Vuk S. Karadi" u aprilu i maju 1992. godine srpske snage zatoile su vie od 800 civila Bonjaka. Muenja i ubijanja trajala su danima, a kosti 120 nevinih civila forenziki timovi pronalazili su u nekoliko masovnih grobnica.

Zloinci su se trudili da maksimalno povrijede i ponize zarobljene civile., prije nego ih ubiju. Imam Mustafa-ef. Mujkanovi natjeran je da podigne tri prsta i preksrsti se, a kada je on to odbio i podigao dva prsta u znak pobjede, uslijedilo je nezapameno muenje. O tome svjedoe preivjeli logorai koji su vidjeli kako su ef. Mujkanovia zaklali u jednoj od svlaionica.

Sinove Time Deli iz Bratunca, Nedada starog 20 godina i Samira koji je u maju te 1992 godine tek napunio 18 , odveli su Arkanovi Beli Orlovi. Kao i njenog mua Mehmedaliju. I brata, sestru.. Svi su ubijeni. Mu i sinovi odvedeni u fiskulturnu salu O Vuk Karadi. Posluajte Timino svjedoanstvo:



etnici su ubijene civile ubacivali u kamione i odvozili u masovne grobnice: na smetljite tvornice Kaolin, gdje su smeem i otpadom od keramikih ploica zatrpavali ubijene; u velike jame na livadama uz Drinu, a nemali broj ljudi je baen u rijeku.

Malo se zna o logoru Crkva u Kravici, u koje su, u zgradi pravoslavne crkve bili zatoeni Bonjaci zarobljeni u umama, nakon napada na selo Glogova 9. maja. U samo nekoliko dana u crkvi je bilo zatoeno preko 350 ljudi.

Takoer, preivjeli Bratunani svjedoe i o postojanju logora za ene koji se nalazio u blizini zgrade Optine Bratunac.

Porazna je injenica da do danas za gore pomenute zloine jo niko nije odgovarao.

Dani genocida 2017

Manifestacija Dani genocida u Bratuncu e, kao i svake godine, poeti 3. maja i trajatiu do 16. maja 2017.

- Otpoet e se obiljeavanjem dana kada su poinjeni stravini zloini u naselju Hrana, a onda slijede i posjete grobnicama i postavljanje novih spomen-ploa. Planirano je da zavrna manifestacija bude krajem maja, kada emo posjetiti Visoko. Tamo e biti uprilieno obiljeavanje dana oslobaanja bratunakih logoraa, koji su nakon razmjene doli u Visoko. Zajedno emo posjetiti lokaciju gdje su boravili logorai - kazao je Admir Veli, predsjednik Organizacionog odbora manifestacije "Dani genocida 2017".

Na denazi 12. maja na mezarju Veljaci bie ukopano sedam civilnih rtava zloina. Prema rijeima Admira Velia, predsjednika Medlisa Islamske zajednice Bratunac i predsjednika Organizacionog odbora, taan broj ukopanih se vjerovatno nee znati do 11. maja, dan uoi denaze.

- Bilo je situacija da nam se dan uoi denaze jave kako imamo potvrdu o identifikaciji, to znai da je porodica dala saglasnost da se moe ukopavati. Tako da e vjerovatno i ove godine biti potvrda 11. maja o konanom broju, kazao je Veli.

Bratunani e se tokom cijelog maja, nizom manifestacija, prisjetiti stradanja njihovih najmilijih, odat e im poast, te pozvati nadlene da pomognu pronalazak nestalih i procesuiranje odgovornih za stravine zloine.

Za ratne zloine u Bratuncu osuene su tek tri osobe. Miroslav Deronji je priznao zloin u selu Glogova, te je u Haagu osuen na 10 godina robije. Takoer, pred Sudom BiH su osueni Mirko Todorovi i Milo Radi zbog uea u zarobljavanju grupe od 14 civila Bonjaka 20. maja 1992. godine u selu Borkovac, te njihovom odvoenju na strijeljanje.

[Edited by cupo on 02-05-2017 at 19:38 GMT]

02-05-2017 at 19:06 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Monografija o tuzlanskim vakufima:

Obnavljanjem vakufa obnavljamo svoj identitet

Bosna i Hercegovina je kroz historiju bila zemlja vakifa i dobrotvora. Svoj civilizacijski i kulturni napredak duguje vakifima, ljudima koji su svojim hajratima pomogli njenu urbanizaciju i ekonomski razvoj, obrazovannje, uenost kulturnu socijalni i humanitarni rad.

O vakufu i njegovim vakifima bilo je rijei i na promociji knjige "Monografija tuzlanskih vakufa, autora mr.sc. Denan Rahmanovia i mr. sc. Elmedina Avdibaia. Promocija je odrana u Bosanskom kulturnom centru, a o ovom vrijednom djelu govorili su Ahmed-ef. Huskanovi, glavni imam Medlisa Islamske zajednice Tuzla, dr. Midhat Spahi, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i Omer Zuli, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona.

Na stranicama Monografije nalaze se podaci o uspjesima koje je Medlis Islamske zajednice Tuzla postigao u poslijeratnom periodu radei na transformaciji vakufske imovine, uz svesrdnu pomo Vakufske direkcije. Rad na ovom djelu predstavljao je svojevrsni izazov za autore koji su pokazali svu svoju umjenost i matovitost slaui podatke na stranice Monografije, pogotovo imajui u vidu da su se prvi u Bosni i Hercegovini odvaili obraditi ovu materiju.

Vakuf je trajno dobro koje ljude ui da jedni druge nasljeuju iz generacije u generaciju. Univerzalnog je karktera, pa stoga generacije kasnije trebaju da znaju za svoje asne pretke, koji su svojim vakufima nekada ranije pomogli da se danas bolje i dostojnije ivi.

Nakon drugog svjetskog rata brojni vakufi su unisteni. Drastian sluaj primjene restriktivnih zakona i oduzimanja vakufske imovine i razvlaenje Uprave Gazi Turali-begovog vakufa predstavlja sljedea injenica. U Tuzli je do 1948. godine, od ukupno 3.068 dunuma vakufske zemlje oduzeto mjerama agrarne reforme ak 2.424 dunuma ili 79 % obradive zemlje, ume i ikare. Ipak, vakufi su uspjeli preivjeti na svom dugom historijskom putu i danas se o njima stara Islamska zajednica.

- Mi smo uspjeli da ouvamo barem sjeanje i da prikupimo to vie informacija o takvim vakufima. Postoje brojni vakufi koji su ugaeni i u narednom periodu valja nam skupa raditi na tome da to vie njih oivimo, i s Boijom pomoi vratimo u njihovu prvobitnu svrhu - kazao je za Tuzlarije Ahmed-ef. Huskanovi.

Dosadanja istraivanja su pokazala da su vakufi imali veoma vanu ulogu u Bosni i Hercegovini, kazao je profesor Midhat Spahi.

- I ne samo u vjerskom pogledu, nego i u obrazovnom, privrednom, socijalnom, kulturnom i svakom drugom pogledu - dodao je Spahi. U video izjavi posluajte ta je jo o ovoj temi kazao za Tuzlarije.



Omer Zuli, direktor Arhiva Tuzlanskog kantona.



Vakuf nije samo hisotrijska kategorija i dio kulturnog naslijea, batine, on mora zauzeti mjesto u razvoju nae drutva koje mu pripada kako bi realizirao svoju ulogu koja mu je i namijenjena. Obnavljanjem vakufa obnavljamo svoj identitet.






[Edited by cupo on 05-05-2017 at 02:58 GMT]

05-05-2017 at 00:27 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

U centru grada otvoren Mozaik 4:

Nova radna mjesta za 50 radnika

U centru grada, u ulici Trgovaka br.2-4, veeras je u prisustvu velikog broja zvanica sveano otvoren "Mozaik 4" za poslovne partnere i prijatelje ove firme. Rije je o mjestu novog i istinskog zadovoljstva za sve ljubitelje dobrog druenja, u kombinaciji sa odlinom ugostiteljskom ponudom.



Ovaj jedinstveni objekat je uraen po svjetskim standardima i opremljen najsavremenijim mainama za pripremanje hrane. Kompletan enterijer obogaen je i radovima Natalije Cimee, nadaleko poznate umjetnice. Posao u novom objektu dobilo je 50 radnika.

Kako su nam kazali iz menadmenta "Mozaika", koncept usluge u novom objektu prilagoen je posebno porodicama sa djecom, a cilj je naravno biti i najjeftiniji u gradu. Tako e te na meniju osim pizze, koja je ve dobro poznati brend lanca "Mozaik", moi kupiti i tople sendvie, razne vrste peciva i irok spektar razliitih vrsta salata. Osim slanog programa, u ponudi su i slatka jela od kolaa, sladoleda, palainaka, a sve to uz raznovrsnu ponudu bezalkoholnih osvjeavajuih pia. Napomenimo i to da je u puenje u novootvorenom objektu zabranjeno.

Ve narednog dana, objekat e biti zvanino otvorena i za sve graane Tuzle. Pripremljeno je dosta iznenaenja, a poseban fokus bit e na maloj raji. Stoga roditelji, u subotu, sa poetkom u 19 asova, dovedite svoje maliane, uivajte u besplatnoj hrani i mnotvu sadraja za djecu.































05-05-2017 at 20:56 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Zabava u centru grada:

Mozaik 4 velikoduno poastio graane Tuzle

Nakon to je sino otvoren za poslovne partnere i prijatelje, "Mozaik 4" veeras je otvorio vrata i za sve ostale graane Tuzle. Organizovana je prigodna zabava, a vlasnici novootvorenog objekta velikoduno su poastili sve one koji su se zatekli na Korzu. Graani su mogli uivati u besplatnoj hrani, poklonima i mnotvu zanimljivih sadraja. Poseban akcenat stavljen na djecu koja su se mogla zabaviti uz maioniara, muziku i jo puno iznenaenja.

Naa ekipa zabiljeila je ovaj dogaaj iz zraka i sa zemlje. Pogledajte kako je bilo.

- Mi smo jednostavno eljeli da obradujemo djeicu sa poklonima i uljepamo im etnju gradom. Podijeli smo na hiljade artikala, a slinih akcija bie i u budunosti - naveli su iz "Mozaika".



Ovaj, jedan od najsavremenijih ugostiteljskih objekata ovoga tipa na podruju Balkana nalazi se u ulici Trgovaaka od br.2 4 (pjeaka zona) u strogom centru Tuzle. Znaajno je napomenuti da je u ovom objektu uposleno 50 radnika.





















[Edited by cupo on 06-05-2017 at 22:58 GMT]

06-05-2017 at 22:58 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Folklor spaja ljude, a ples i pjesma ih nadahnjuju. Tako je oduvijek. Mjetane eria jo davne 1977. godine upravo je spojio folklor i od tada postoji Kulturno-umjetniko drutvo "Modraki mornari". Sino su priredili svoj godinji koncert u Domu kulture u ovom mjestu, na kojem su pokazali sve ono to su radili u proteklom periodu.

07-05-2017 at 22:53 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Koncert "Modrakih mornara:

Rasplesana mladost iz eria oduevila publiku

Folklor spaja ljude, a ples i pjesma ih nadahnjuju. Tako je oduvijek i u eriima kod ivinicama. Davne 1977. godine osnovano je Kulturno-umjetniko drutvo pod nazivom "Modraki mornari". U nedjelju uveer odrali su cjeloveernji koncert kako bi svojim mjetanima, ali i drugim gostima, pokazali sve ono to se radili u proteklih godinu dana.

Uskoro video...

- Rije je o godinjem koncertu za koji smo se vrijedno pripremali u proteklom periodu. Svake godine publiku iznenadimo sa jednom novom koreografijom. Ovoga puta izveli smo igre katolikog ivlja iz Kraljevske Sutjeske - kazao je Samir ikui, direktor KUD-a.



Pored igara iz Kraljeve Sutjeske, u prepunom Domu kulture u eriima publika je uivala i u igrama muslimanskog ivlja iz Podrinja, a izvedeno je i nekoliko spletova gradskih igara bonjakog stanovnitva.

- Mi akcenat stavljamo na igre i pjesme koje pripadaju svim narodima nae domovine. Drutvo trenutno okuplja oko 120 lanova koji ine folkolornu, muziku, dramsku, likovnu sekciju i sekciju rukotvorina koja jednim dijelom ini i gastro ponuda. Takoer, igrom, pjesmom i njegovanjem starih obiaja naroda Bosne i Hercegovine otimamo tradiciju od zaborava. Djeca rado dolaze na nae probe i uivaju u svemu onome to radimo - dodao je ikui za Tuzlarije.

Onaj ko jednom doe u erice i osjeti gostoprimstvo ovih ljudi, zasigurno e se ponovo vratiti. Sa tim se slau i lanice Gradskog vokalnog ansambla "Tuzlanke, zatim ene iz ansambl veteranki "Bosnianfolk" iz Zenice, kao i vokalna solista Aida Srna, koje su svojim interpretacijama uljepale cijelu atmosferu na ovom koncertu.

Organizatori koncerta su se posebno zahvalili naelniku Optine ivinice Samiru Kamenjaaviu, koji je prepoznao da trud i rad ovog KUD-a. "Modraki mornari" uskoro odlaze u Istanbul gdje e predstaviti bosanskoheercgovaku tradiciju na festivalu folklora.





[Edited by cupo on 07-05-2017 at 23:59 GMT]

07-05-2017 at 23:24 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Dani genocida u Bratuncu:

Preivjele rtve posjetile bivi logor u osnovnoj koli

U fiskulturnoj sali osnovne kole u Bratuncu, koja se danas zove Branko Radievi, a u vrijeme zloina se zvala kola Vuk Karadi, danas su preivjele rtve odale poast i poloile cvijee.

(slika iz sale)

Sakib Ahmetovi jedan je od logoraa koji je preivio torture u bivem logoru u O Vuk Karadi. Potom je bio zatoen na Palama i na kraju je razmijenjen u Visokom. 2001. godine se vratio u Bratunac gdje i danas ivi.

- Ne moe se vie ni opisati, ni ispriati sve ono kroz ta su nevini Bratunani proli. To nisu bila ubistva u ratnom dejstvu nego su nae komije, niim izazvane, dolazile po nas, birale, odvodile i na kraju ubijale. Stanje u logoru u osnovnoj koli je bilo haotino. Bila je guva, a gurali su nas da ulazimo, dok smo se mi zbijali uz zidove. Odjednom je zapoela pucnjava. Ubijali su one koji nisu mogli stati u salu. To je svi bilo smiljeno kako bi se civili bonjake nacionalnosti uklonili sa ovog mjesta kae Ahmetovi.

Dodaje da je u bratunakim logorima ubijeno izmeu 600 i 700 civila, a taan broj jo nije utvren. Nestajale su cijele porodice.

- Prvi logor je otvoren u policijskoj stanici. Zatim su otvoreni logori u hotelima "Fontana i Bosna, potom u jednoj prostoriji iza optine i na kraju u Osnovnoj koli Vuk Karadi. Broj ubijenih u i oko kole se kree izmeu 200 i 300 ljudi. Jo nisu pronaena sva tijela i dostojno ukopana, a najvjerovatnije da neke kosti nikada nee biti pronaene. Takoer, bilo je porodica koje su kompletne spaljene zajedno sa svojim kuama. Imamo primjer gdje je samo u jednoj kui spaljeno blizu 50 ljudi i gdje nije bilo mogue utvrditi njihovu identifikaciju. Mi se sada samo moemo sjeati i spominjati njihova imena kazao je Ahmetovi za Tuzlarije.

Sinove Time Deli iz Bratunca, Nedada starog 20 godina i Samira koji je u maju te 1992 godine tek napunio 18, odveli su Arkanovi Beli Orlovi. Kao i njenog mua Mehmedaliju. I brata, sestru... Svi su ubijeni. Mu i sinovi odvedeni u fiskulturnu salu O Vuk Karadi. Posluajte Timino svjedoanstvo:



etnici su ubijene civile ubacivali u kamione i odvozili u masovne grobnice: na smetljite tvornice Kaolin, gdje su smeem i otpadom od keramikih ploica zatrpavali ubijene; u velike jame na livadama uz Drinu, a nemali broj ljudi je baen u rijeku.

Malo se zna o logoru Crkva u Kravici, u kojem su, u zgradi pravoslavne crkve bili zatoeni Bonjaci zarobljeni u umama, nakon napada na selo Glogova 9. maja. U samo nekoliko dana u crkvi je bilo zatoeno vie od 350 ljudi.

Takoer, preivjeli Bratunani svjedoe i o postojanju logora za ene koji se nalazio u blizini zgrade Optine Bratunac.

Na fudbalskom stadionu u Bratuncu bilo je zatoeno na hiljade Bonjaka, gdje su bili prisiljeni da srpskim vojnicima daju svoje line karte, novac i ostale predmete od vrijednosti. Mukarci, koji su bili odvojeni na stadionu odvedeni su u fiskulturnu salu osnovne kole Vuk Karadi i tamo zatvoreni, a potom i neki od njih ubijeni. rtve su danas poloile cvijee i na kapiji stadiona.

Porazna je injenica da do danas za gore pomenute zloine jo niko nije odgovarao.

(ostale slike)

[Edited by cupo on 10-05-2017 at 21:25 GMT]

[Edited by cupo on 10-05-2017 at 23:23 GMT]

[Edited by cupo on 11-05-2017 at 08:03 GMT]
10-05-2017 at 21:06 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Na bedemu Bosne:

Sjeanje na najhrabije sinove iz Piria kod Bratunca

Pirii kod Bratunca:

Ne zaboravljamo najbolje sinove


Na prigodan nain, u prisustvu velikog broja graana Podrinja, predstavnika izvrne i zakonodavne vlasti manjeg bh. entiteta, optine Bratunac i Tuzlanskog kantona u povratnikom naselju Pirii kod Bratunca obiljeena je godinjica od formiranja ete koja je branila ovaj dio BiH od agresije.

Prije 25 godina ovo mjesto bilo je jedno rijetkih koje agresorske snage nisu zauzele. Pirii su bili oaza spasa za bonjako stanovnitvo susjednih sela, koja su jo od poetka maja 1992. godine pripadnici agresorksih snaga spaljivali jedno za drugim. U periodu od 1992. godine pa sve do 1995. godine poginulo je oko 200 stanovnika ovog mjesta.

Prisutnima na dananjoj ceremoniji su se obratili brojni gosti meu kojima i potpredsjednik manjeg bh. eniteta Ramiz Salki, premijer Vlade Tuzlanskog kantona Bego Guti, ministar Fahrudin Skopljak, predsjednik Skuptine TK Senad Ali, emsudin Muminovi, bivi ratni komandant 206. viteke brigade Armije R BiH i dobitnik Zlatnog ljiljana, a u ime domaina prisutne je poselamio prvi komandir ove ete Fahrudin Hasanovi Beli. On je govorio o ratnom putu ove ete i uslovima u kojima je ona formirana.

- Ova eta je bila sastavljena od rudara, radnika, poljoprivrednika, seljaka, obinih ljudi, bez ijednog oficira i branili smo se lovakim pukama, pravljenim pitoljima i alatima. Upravo na dananji dan pale su i nae prve rtve, naa sestra Alija Begzadi i na brat Husein Ahmetovi, a toga dana sam i ja teko ranjen. Ono to elim rei je podatak koji treba da se zna, a to je da su nam vie zla nanijeli iz susjedne Srbije, a Drina je tek nekih 500 metara odavde, nego domai etnici - istakao je izmeu ostalog prvi komandir ete u Piriima Fahrudin Hasanovi. Posluajte ta je jo kazao:



Za ovu priliku prouen je Jasin i Tevhid za sve ehide ija 194 imena uklesana u spomen obiljeje svjedoe kakve su sve zloine inili agresori na ovim prostorima, ali i opominju da se nikada i nikome ovako zlo vie ne ponovi. Na ehidskom nianu u Piriima napisani su stihovi naeg poznatog knjievnika Mehmedalije Maka Dizdara u kojima je poruka borbe i patnje koje su Bonjaci godinama preivljavali na ovim prostorima.

Za ivot na ovim prostorima godinama se bori i Ramiz Salki. Posluajte ta je poruio prisutnima.



Premijer Tuzlanskog kantona Bego Guti ve drugu godinu za redom posjeuje ovo mjesto, a svojim predanim radom nastoji odgovoriti i potrebama Bonjaka povratnika u Podrinje. O tome ta je do sada uraeno i ta je planirano u budunosti posluajte u video izjavi.



Obraanje ministra Skopljaka.



emsudin Muminovi, bivi ratni komandant 206. viteke brigade Armije R BiH



Dananji vjerski program ujedno i zavrna manifestacija "Dana genocida Bratunac 2017". U trinaest dana trajanja manifestacije uprilieni su historijski, kulturni i vjerki sadraji, iji je cilj podsjetiti na golgotu koju su preivjeli Bonjaci tokom 1992.godine u Bratuncu, kada je ubijeno 603 civila.

[Edited by cupo on 16-05-2017 at 18:23 GMT]

16-05-2017 at 17:44 | Ukljui u odgovor
cupo
Nivo: Moderator podforuma
Registriran(a): 21-10-2003
Odgovori: 24024
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Vijesti iz Tuzle

Hafiska dova Elmedini i Ahmedu:

Brat i sestra iz Tuzle nauili Kur'an napamet

Medlis Islamske zajednice i Behram-begova medresa organizirali su danas hafisku dova kojom su na svean nain obiljeili promociju dva nova hafiza iz porodice Avdibai. Rije je o Elmedini i Ahmedu iz Tuzle, bratu i sestri, koji su svoje posljednje stranice hatme nedavno prouili pred komisijom Rijaseta Islamske zajednice u Sarajevu i stekli asnu titulu hafiza i hafize Kurana asnog.

Sveanosti u damiji Kralja Abdullaha prisutsvovale su brojne dematlije na elu sa predstavnicima Medlisa Islamske zajednice Tuzla.

Hafiz Ahmed je trenutno uenik 7. razreda osnovne kole u Tuzli, a njegova sestra hafiza Elmedina uspjeno je zavrila 4. razred Behram-begove medrese, takoer u Tuzli.

17-05-2017 at 15:26 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 25
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: Armija BiH, nijaz, reprogramer, runduljica
FORUM : Tuzlarije : Vijesti iz Tuzle New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice