Starta Regionalna boksačka liga


U Puli - na komemoraciji u povodu prve obljetnice smrti Mate Parlova - boksački stručnjaci iz zemalja bivše Jugoslavije zaključili su da su stvoreni svi uvjeti da najkasnije do sezone2010./2011. starta nova Regionalna boksačka liga koja bi na početku brojila najviše osam klubova iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije, Srbije i Hrvatske.



Multietnički kamp kod Gračanice


Šestu godinu zaredom u blizini Gračanice se organizuje multietnički arheološki kamp u kojem mladi arheolozi učestvuju na iskopavanju ostataka građevine iz vremena rimskog imperatora Justinijana.


Stariji teško dolaze do donacija

Ibrišim Pirić star 70 godina, 60-postotni invalid, 2001. vratio se u svoje selo Menzilovići u Višegradskoj Župi kod Višegrada gde su on i supruga Fata živeli u štali, u neljudskim uslovima sve do 2004. kada im je Ministarstvo za izbeglice RS obnovilo kuću. Ubrzo nakon toga u novu kuću je uvedena i struja, ali od tada, prema Ibrišimovim rečima, od višegradskih Bošnjaka dobija samo prazna obećanja.



Pastrmka na Ahmedov način


U Mjesnoj zajednici Strgačina u opštini Rudo nekada je bilo oko 500 domaćinstava. Zbog rata i izgradnje hidroelektrane „Višegrad 2“, mnogi su otišli. Zlata i Ahmed Mehanović su se vratili i počeli uzgajati pastrmku.


Kompletne članke možete pročitati na sljedećem linku:

http://www.fildzanviska.ba/clanak_490.htm

Zamolio bih sve dobre ljude koji žele da pomognu onima koji su izgubili kontakt sa dragim osobama tako što će link prema tražilici “Tražim izgubljenog prijatelja” postaviti na: web stranice, blogove, forume.....

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

Slovenci – a u srcu Bosanci


Slovenci su, poput Italijana i Čeha, u današnje idustrijske gradove u BiH došli prije otprilike 130 godina. Bili uglavnom rudarske struke i ostavili su duboke tragove u razvoju rudarstva u BiH. Danas ih je sve manje.



Iz pepela izranja u ratu srušena crkva

Zidovi još nedovršene crkve Blažene Djevice Marije u Nevesinju kao raširene ruke pozivaju svoje vjernike da se ponovo skupe u njezinu okrilju, tu na mjestu koje simbolizira stradanja i patnju Hrvata, katolika nevesinjskog kraja. U ratu je crkva do temelja srušena,a umjesto nje, u središtu Nevesinja neparavljeno je parkiralište. Danas ponovo ustaje iz pepela, prije svega zahvaljujući Crkvi i donacijama mnogih ljudi.



Povratnici u Šamac


Ukupno 25 porodica u Šamcu će mirnije provesti narednu zimu. Dobili su donacije za obnovu kuća.



Nezira uskoro, u novoj kući

Nezira Sulejmanović iz sela Đogazi kod Srebrenice konačno će dobiti krov nad glavom. Predstavnici organizacije CRS posjetili su Neziru i uvjerili se u uslove u kojim živi te su je odmah uvrstili u prioritet za obnovu porodične kuće.

Kompletne članke možete pročitati na sljedećem linku:

http://www.fildzanviska.ba/clanak_491.htm

Zamolio bih sve dobre ljude koji žele da pomognu onima koji su izgubili kontakt sa dragim osobama tako što će link prema tražilici “Tražim izgubljenog prijatelja” postaviti na: web stranice, blogove, forume.....

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

Bajramska sofra u centru Beograda


Islamska zajednica Srbije organizovala je danas u Beogradu bajramsku sofru ispred Bajrakli džamije kod koje se okupilo više od hiljadu građana nemuslimana, javljaju beogradski mediji.Ispred Bajrakli džamije muslimanski vjernici prostrli su ćilime oko kojih su postavili stolove koji su se povijali od tereta raznih vrsta pita, domaćih ajvara, sireva i ostalih mliječnih proizvoda, kao i brojnih prerađevina od suhog mesa.


Ferhadija poprima stari izgled


Nakon što je srušena u noći 7. maja 1993. godine Ferhad-pašina džamija u Banjaluci 16 godina poslije polako poprima stari izgled. Ovog ljeta na obnovi je urađeno mnogo više nego što je planirano.



Folksdojčeri najmalobrojniji


Prva doseljavanja Nijemaca u BiH zabilježena su 1879. godine u Novoj Topoli, te susjednom Aleksandrovcu pored Banjaluke 1880. Njemački doseljenici ili “Folksdojčeri” naselli su se na području banjalučke regije.


Kompletne članke možete pročitati na sljedećem linku:

http://www.fildzanviska.ba/clanak_492.htm

Zamolio bih sve dobre ljude koji žele da pomognu onima koji su izgubili kontakt sa dragim osobama tako što će link prema tražilici “Tražim izgubljenog prijatelja” postaviti na: web stranice, blogove, forume.....

Tražim izgubljenog prijatelja


http://www.a-free-guestbook.com/guestbook.php?username=valterbranisa

Ako imamo tri naroda, onda definitivno, i na jos sigurnijim temeljima od njih, imamo i 4. narod - a taj je bosanskohercegovacki, ujedinjeni ljudi koji nikada nisu pristali na podjele koje su im nametnute, i koji se izjasnjavaju kao Bosanci / Hercegovci, ili, jos bolje, bosancihercegovci ,

Ja licno sam uvijek pripadala samo ovom 4-tom narodu. Sto se tice diskriminacije ovog naseg 4-tog naroda, o tome bi se moglo puno reci, a glavna je stvar to sto nas ni nasa drzava ne priznaje pa nam cak nije dala ni mogucnost da se izjasnimo tko smo. Pa tako da bi mi na ponudjenom spisku izmedju Bosnjak, Srbin, Hrvat ili "ostali" mogli samo da izaberemo grupu "ostali" iako smo vecina.

Ja bih da živim u državi bez naroda ( množina).

citat:

---

racionalna manjina wrote:
Ja bih da živim u državi bez naroda ( množina).

---

'Rodni list' države Bosne: Kada će nam Rusi vratiti Povelju Kulina bana?


U osnovi ključni problem za nepovratak, odnosno nemogućnost preuzimanja Povelje do sada je u činjenici da nikada na državnom nivou takav zahtjev nije dobio pravu podršku. Rusija taj dokument smatra jednim od slavenskih dokumenata, drugi po važnosti za istoriju slavenstva

Povelja Kulina bana, koja će 29. augusta napuniti 823. godinu od izdavanja, dokument koji svjedoči o državnosti Bosne i Hercegovine još uvijek se čuva daleko od njegove rodne zemlje, pod okriljem ruske biblioteke u Sant Petesburgu i do danas ne postoji nikakva naznaka da bi mogla biti vraćena kući.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Omer Ibrahimagić, u povodu ove značajne godišnjice, kazao je danas za Fenu da je Povelja Kulina bana dokument kojim je ban Kulin dao Dubrovčanima slobodu kretanja po Bosni i Hercegovini i time ih oslobodio plaćanja carine, rekavši da mogu dati novca koliko oni budu odlučili da mu daju.

- Ta povelja pokazuje da ban Kulin u tom vremenu nije ovisio od toga da li je neki drugi vladar bio nad njim nadređen, odnosno da on u to vrijeme nije bio vazal nijednom drugom vladaru, posebno kada je riječ o Vizantiji, tada najmoćnijoj državi ili nekom od susjednih vladara, ističe Ibrahimagić.

Napomenuo je da mnogi historičari Povelju smatraju rodnim listom države Bosne i Hercegovine, imajući u vidu da je pisana bosančicom, takozvanom bosanskom ćirilicom, te da je to jedini sačuvani dokument takvog državnopravnog značaja kod južnih Slavena tog vremena.

Rektor Univerziteta u Tuzli i nekadašnji ambasador BiH u Moskvi Enver Halilović, koji je tokom diplomatske misije u Ruskoj Federaciji pokrenuo priču o mogućnosti povratka Povelje Kulina bana u BiH, istaknuo je za Fenu da je u tom smislu imao razgovore s najvišim državnicima Ruske Federacije - od ministra vanjskih poslova, ministara za kulturu i obrazovanje, pa sve do predsjednika Ruske Federacije Vladimira Putina.

Razgovarao je također i s ondašnjim patrijarhom Aleksejem II, dajući mu prijedlog za razmjenu istorijskih dokumenata koji se mogu vezati za Rusiju, jer su pisani ruskim pismom i na ruskom jeziku, a nalaze se u BiH.

- Međutim, u osnovi ključni problem za nepovratak, odnosno nemogućnost preuzimanja Povelje do sada je u činjenici da nikada na državnom nivou takav zahtjev nije dobio pravu podršku. Rusija taj dokument smatra jednim od slavenskih dokumenata, drugi po važnosti za istoriju slavenstva. Kao zemlja koja pretendira da bude zaštitnik slavenstva smatra da je to u neku ruku i dokument koji može pripadati ili pripada i njenom širem historijskom kontekstu, pojašnjava Halilović.

Govoreći o mogućnosti otkupa takvih vrijednih historijskih dokumenata, on navodi da postoji izgrađena metodologija obračuna njihove finansijske vrijednosti, ali da je istinski problem u nepostojanju dobre volje bh. i ruske državne vlasti da se to pitanje riješi. Procjena Povelje nije rađena, ali Halilović naglašava da se mora znati da je riječ o iznimno skupim dokumentima koji se vrlo rijetko vraćaju po principu kupovine. Oni su uglavnom predmet međudržavnih dogovora i ustupaju se ili vraćaju po političkoj i diplomatskoj liniji.

- Veliki broj dokumenata koji su se u toku Drugog svjetskog rata našli u ruskim arhivima, muzejima i drugim mjestima za čuvanje posebnih dokumenata su vraćeni tim zemljama - na primjer Njemačkoj, Poljskoj, Mađarskoj i drugim. U svim tim razgovorima vrlo aktivnu ulogu i stalne zahtjeve su slale države vlasnice tih dokumenata. Prema tome, bez ozbiljne državne aktivnosti na tom planu, ne može se faktički na drugi način ništa uraditi, zaključuje Halilović.

On podcrtava da je sva aktvinost na mogućnosti povratka Povelje Kulina bana u BiH bila lično njegova, patriotska, ljudska i profesionalna, te da je na tome radio vrlo intenzivno. Naglašava da se nakon njegovog povratka u BiH više ništa na tom planu nije radilo.