Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
Poèeli radovi na masovnoj grobnici Zalazje kod Srebrenice
Po nalogu Suda Bosne i Hercegovine, 28. juna su, na nekadašnjoj deponiji smeæa u neposrednoj blizini sela Zalazje, zapoèeti pripremni radovi na masovnoj grobnici.
Ovo je 13. grobnica otkrivena u okolini Srebrenice i pretpostavlja se da æe, prema dimenzijama, ovdje biti pronaðeno najviše posmrtnih ostataka srebrenièkih Bošnjaka, ubijenih jula 1995. godine.
Èlanovi ekspertnog tima Tuzlanskog kantona, Icmpa, Instituta za nestale i Suda Bosne i Hercegovine, 28. juna poèeli su pripremne radove na deponiji smeæa pored samog regionalnog puta Srebrenica-Sase, u dužini od 80 metara. Ovo je sekundarna, a možda i tercijalna grobnica, izjavila je Alma Džaferoviæ, tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona.
"Nakon što su Bošnjaci iz Srebrenice pogubljeni u Zemljoradnièkoj zadruzi Kravica, sahranjeni su u grobnicu Glogova kod Bratunca. Iz te grobnice, prema nepotvrðenim podacima, posmrtni ostaci su prevezeni u Zeleni Jadar, a odatle ovdje na lokalitet Zalazja", rekla je Alma Džaferoviæ.
Lokaciju ove masovne grobnice potvrdila je Komisija za Srebrenicu Vlade Republike Srpske. Veæ na samoj površini primijeæeni su skeletni ostaci, kaže Sadik Selimoviæ, èlan Instituta za nestale Bosne i Hercegovine:
"Ovo je 13. masovna grobnica u okolini Srebrenice, od kojih je dvije radio Haški tribunal, a ostale Institut za nestale BiH. Teren na kojem æemo raditi dimenzija je 80x20 metara i oèekujemo da æemo pronaæi veliki broj posmrtnih ostataka", rekao je Selimoviæ.
S obzirom na dimenzije, predviða se da æe radovi na ekshumaciji iz ove masovne grobnice potrajati više od mjesec dana.
Lokalitet Zalazje posjetit æe danas federalni ministar unutrašnjih poslova Muhidin Aliæ.
(FENA)
|
02-07-2010 at 10:18 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
02.juli 2010
Poèeli radovi na masovnoj grobnici Zalazje kod Srebrenice
Po nalogu Suda Bosne i Hercegovine, 28. juna su, na nekadašnjoj deponiji smeæa u neposrednoj blizini sela Zalazje, zapoèeti pripremni radovi na masovnoj grobnici.
Ovo je 13. grobnica otkrivena u okolini Srebrenice i pretpostavlja se da æe, prema dimenzijama, ovdje biti pronaðeno najviše posmrtnih ostataka srebrenièkih Bošnjaka, ubijenih jula 1995. godine.
Èlanovi ekspertnog tima Tuzlanskog kantona, Icmpa, Instituta za nestale i Suda Bosne i Hercegovine, 28. juna poèeli su pripremne radove na deponiji smeæa pored samog regionalnog puta Srebrenica-Sase, u dužini od 80 metara. Ovo je sekundarna, a možda i tercijalna grobnica, izjavila je Alma Džaferoviæ, tužilac Kantonalnog tužilaštva Tuzlanskog kantona.
"Nakon što su Bošnjaci iz Srebrenice pogubljeni u Zemljoradnièkoj zadruzi Kravica, sahranjeni su u grobnicu Glogova kod Bratunca. Iz te grobnice, prema nepotvrðenim podacima, posmrtni ostaci su prevezeni u Zeleni Jadar, a odatle ovdje na lokalitet Zalazja", rekla je Alma Džaferoviæ.
Lokaciju ove masovne grobnice potvrdila je Komisija za Srebrenicu Vlade Republike Srpske. Veæ na samoj površini primijeæeni su skeletni ostaci, kaže Sadik Selimoviæ, èlan Instituta za nestale Bosne i Hercegovine:
"Ovo je 13. masovna grobnica u okolini Srebrenice, od kojih je dvije radio Haški tribunal, a ostale Institut za nestale BiH. Teren na kojem æemo raditi dimenzija je 80x20 metara i oèekujemo da æemo pronaæi veliki broj posmrtnih ostataka", rekao je Selimoviæ.
S obzirom na dimenzije, predviða se da æe radovi na ekshumaciji iz ove masovne grobnice potrajati više od mjesec dana.
Lokalitet Zalazje posjetit æe danas federalni ministar unutrašnjih poslova Muhidin Aliæ.
(FENA)
|
02-07-2010 at 10:19 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
02.07.2010.g
Gornja Tuzla
Otvorena izložba posveæena Srebrenici
Tragedija Srebrenice i Srebrenièana traži stalno angažovanje i podsjeæanje na tu neizmjernu bol za ubijene i nestale. Svoj doprinos u obilježavanju petnaeste godišnjice genocida nad Bošnjacima Srebrenice dali su i prof. Ešefa Beganoviæ i direktor JU Arhiv Tuzlanskog kantona prof. dr. Izet Šabotiæ, autori izložbe “Srebrenica da se ne zaboravi”, koja je sinoæ otvorena u Domu kulture u Gornjoj Tuzli. Izložba je nastala u saradnji Udruženja graðana ½Žene Srebrenice” i JU Arhiv Tuzlanskog kantona.
U ime domaæina i organizatora prisutnima su se obratili Rijad Selimoviæ, predsjednik BZK “Preporod” Podružnica Gornja Tuzla, prof.dr Izet Šabotiæ, direktor JU Arhiv Tuzlanskog kantona i Ešefa Begoviæ, ispred Udruženja “Žene Srebrenice”. Nešto više o samoj izložbi kazala je profesorica Ešefa Begoviæ, jedan od autora.
- Tematsko-hronološka izložba sadrži 30 panoa, na kojima je sadržajno prikazana tragedija stradanja Srebrenièana 1995. godine, te prièe i slike o životu Srebrenièana od 1992. do 2008. godine. Posveæena je žrtvama srebrenièkog genocida, ali je namijenjena svim ljudima dobre volje i svima onima koji ne žele da zaborave sve ono što se dešavalo narodu istoène Bosne. Na ovim izloženim panoima, na kojima su prezentirane fotografije, dokumenti, novinski èlanci, ne može se iskazati sva patnja i bol naroda Srebrenice, ali se može, sasvim sigurno pomoæi da se otrgne od zaborava.
Graðani Gornje Tuzle izložbu mogu pogledati 03. i 04.07.2010.godine (subota i nedjelja) od 10 - 21h.
(Tuzlarije.net)
|
03-07-2010 at 01:31 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Crni Vuk Nivo: Forumas sa iskustvom Registriran(a): 06-05-2008 Odgovori: 342 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
Premijera filma DALEKO JE TUZLA
U Memorijalnom centru Potoèari 10.jula 2010. godine sa poèetkom u 18 sati, pod pokroviteljstvom predsjedavajuæeg Predsjedništva BiH gosp. Harisa Silajdžiæa, održaæe se premijera treæeg dokumentarnog filma autora Avde Huseinoviæa pod nazivom „DALEKO JE TUZLA“.
Film je snimljen povodom 15-godišnjice genocida u Srebrenici u produkciji „HABER“ i prvi je dokumentarac koji obraðuje ratnu tematiku u srednjem Podrinju od 1992. do 1995. godine.
Na dan premijere, film æe biti prikazan na TV Sarajevo i državnoj turskoj televiziji TRT.
Kako saznajemo od samog autora, ovo je prvi film u kojem eksluzivno o ratnim vremenima govori i ratni komandant Srebrenice brigadir Naser Oriæ. Takoðer, pored srebrenièkih ratnih komandanta, podrinjskih boraca i majki Srebrenice u filmu se pojavljuju i akademik Muhamed Filipoviæ, Smail Èekiæ, Amor Mašoviæ, Florens Hartman, Fata Orloviæ, Filip Švarm, novinar Avdo Avdiæ, doktor Ilijas Pilav...
Naser Oric, Avdo Huseinovic i kamerman Dzemal Ramovic
- Kroz znaèajnu dokumentaciju koja je pripadala Drinskom korpusu Vojske Republike Srpske, Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, MUP-u Republike Srpske, a do koje smo uspjeli doæi, po prvi put æemo svjetskoj i domaæoj javnosti prezentovati dobar dio pojedinosti vezanih za Operaciju „KRIVAJA 95“, što je bio kodni naziv za napad na „Zaštiæenu zonu UN-a Srebrenica“ poèetkom jula 1995. godine i gdje je poèinjen najveæi, ali i jedini genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Prezentovali smo autentiène dokumente (naredbe, zapovijesti, izvještaje, snimke, izjave…) o osvajanju Srebrenice, razdavajanju srebrenièkih muškaraca od žena i djece u Potoèarima, zarobljavanju srebrenièkih muškaraca i prijevozu do unaprijed odreðenjih lokacija za egzekucije, masovnim strijeljanjima, ratnim zloèincima odgovornim za genocid, egezekutorima koji su direktno uèestvovali u masovnim strijeljanjima, a nažalost još uvijek se slobodno kreæu Republikom Srpskom i Srbijom, rekao je autora filma Avdo Huseinoviæ. On takoðer kaže: Do sada je na temu srebrenièkog genocida snimljeno nekoliko dokumentaraca, ali mislim da nijedan od njih nije na ovakav istraživaèki pristup prezentovao tako bitne èinjenice i dokaze o organiziranom genocidu nad srebrenièkim Bošnjacima. Ono što je jako bitno, a što malo našeg naroda zna jeste podatak da je Armija BiH u srednjem Podrinju pod komandom Nasera Oriæa do kraja 1992. godine oslobodila oko 890 kvadratnih kilometara, od toga veliki dio teritorije je bio izravno na granici sa Srbijom. Naserovi heroji su bili jedini granièari Bosne na Drini na granici sa Srbijom. Oni su poput epskih bošnjaèkih junaka, jašuæi na konjima, oslobaðali granicu na Drini i gladni i žedni i bosi. Branili su se iskljuèivo otetim naoružanjem od èetnika. Nigdje kao na ovom podruèju nije tako bila izražena agresija Srbije na BiH. Srebrenica je uglavnom ratovala sa Srbijom. Mladiæevi èetnici nisu im bili neki veæi problem. Tek kad su ih napali Užièki, Valjevski i Novosadski korpus Vojske Jugoslavije u sudejstvu sa svim elitnim srbijanskim jedinicama u ofanzivi koja je trajala puna tri mjeseca, srebrenièke gazije su poèele gubiti osloboðenu teritoriju i tako je 1993. godine, nakon što su 17.aprila u odsudnoj bici odbranili grad, Srebrenica proglašena „Zaštiæenom zonom UN-a“- naglasio je Huseinoviæ.
Napominjemo, prije ovog projekta Avdo Huseinoviæ je u saradnji sa producentom Omerom Edom Hadroviæem i Udruženjem „HABER“ realizovao dva izuzetno uspješna dokumentarna filma „VANZEMALJCI IZNAD SARAJEVA“ i „KRVAVI PLES PO ŠEHERU“ koji svjedoèe o nadherojskoj odbrani Sarajeva od Mladiæevih i Karadžiæevih krvnika. Takoðer, Avdo Huseinoviæ je autor tiražne knjige „Dželati naroda mog“ o najveæim ratnim zloèincima nad Bošnjacima tokom posljednje agresije i genocida.
Murat Avdic, Edo Hadrovic, Abdulsamed Dzozic, Muhamed Omerovic, Zulfo Tursunovic, Semso Salihovic
[Edited by Crni Vuk on 04-07-2010 at 12:38 GMT]
|
04-07-2010 at 12:18 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
cupo Nivo: Moderator podforuma Registriran(a): 21-10-2003 Odgovori: 24024 IP: Maskiran
|
Re: Don`t forget Srebrenica
Nije iz Tuzle ali je poucno
Варљиво љето 1995.
Пешчаник
02.07.2010.
Након Другог свјетског рата савезници су у Њемачкој имали неколико проблема. Прије свега, ималу су проблеме међу собом, а потом и многе са њемачким народом, након Хитлера. Требало је раскрстити са нацизмом, и осудити оне који су уништавали невине животе, на овај или онај начин.
Нијемци су, наравно, вриједан народ, па је обнова земље услиједила веома брзо. Међутим, борба са суштином - нацизмом и његовим отровима је трајала много дуже. Требало је да се измијени много генерација, па да отрови престану да дјелују.
Причао сам са једним Нијемцом, о томе. Говорећи о Хитлеру, рекао је: "Одузео је сву топлоту из срца људима. Моја мати и данас чврсто вјерује да су савезници лагали о томе шта је све рађено у Њемачкој, по логорима, и беспоговорно и даље вјерује у оно што је Фирер говорио."
Од Другог свјетског рата је прошло много година.
На помен "Сребренице" велики број Срба ће реаговати исто, као Нијемци на "вијест" да су Јудеји убијани, спаљивани, мучени... Савезници су, да би Нијемце увјерили у то да говоре истину, систематски упознавали народ са продуктима нацизма. Организовали туре у логоре, правили филмове... Ми, Срби, што се Сребренице тиче, и даље вјерујемо највише самима себи. А сами себи можемо само рећи : "Нема шансе да је то наш народ могао урадити. То је муслиманска, да не кажем: балијска, пропаганда!" А ако би нас неко сатјерао у угао да се неке ствари ипак морамо признати, рећи ћемо: "Али, у Скеланима су они нас...", или, једноставно само једну ријеч: „Јасеновац“.
У филму „Коме се приклонити“, И. Сабо је направио једну одличну сцену: Кад је савезнички официр, након уласка у Беч и одушевљеног аустријског народa тад, рекао Аустријанцу поред себе: "Види их. Овако су и 1938. дочекивали Хитлера", он му је одговорио: "Не, господине, нису то ти људи. Ово су други, који су тад у својом подрумима и таванима скривали Јудеје!" На то му је амерички војник рекао: "Па стално тврдите да нисте знали да се Јудејима ишта нажао ради, зашто сте их онда скривали?!"
На сличан начин функционишемо и ми, Срби, у Републици Српској. Тешко да је неко могао не примијетити шта се дешава. Већина је, међутим, одлучила прекрити очи и уши рукама да би касније могли чисте савјести глумити невинашца, блажена у свом незнању.
Најгоре је одглумљено или инатно незнање. Оно је негација стварности, негација која се не може одржати, јер негира и нас саме.
Некада је потребно сагледати догађај, сам по себи, без околне приче, која онемогућује ум да разумије сам догађај. Тако је у случају Сребренице. Треба се дистанцирати од коришћења жртава у политичке сврхе, занемарити мржњу, презир... све што онемогућује некога да схвати колико је страшно то што се десило. Хиљаде људи иструнулих по масовним гробницама. Много је то. Заиста.
Слушалац из Бањалуке
Пешчаник.нет, 02.07.2010.
|
05-07-2010 at 00:02 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 53
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: Adelin, ajsha, ameee, borac 92-96, KING_K6, mario, PANTER-3, saljefura, Sasa1980, sascha2012, TzAmelllll, von Karkin, willeke
|
FORUM : Tuzlarije : Don`t forget Srebrenica |
|
Pregled tema u posljednjih 24 sata Pregled poruka u posljednjih 24 sata (dva dana, sedam, 30 dana) Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|