Holandski sud: Holandija je kriva za smrt troje Bošnjaka nakon pada Srebrenice
Holandija je odgovorna za smrt trojice Bošnjaka, iz porodice Nuhanoviæ i Mustafiæ, koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici jula 1995. godine, presuda je Vrhovnog suda te zemlje.
Graðansku parnicu protiv Holandije pokrenuli su Hasan Nuhanoviæ, prevodilac Ujedinjenih naroda (UN) u zaštiæenoj zoni Srebrenice, èiji brat i otac su ubijeni u genocidu, te porodica Rize Mustafiæa, koji je takoðer ubijen.
Nakon deset godina pravne bitke, preživjele žrtve genocida u Srebrenici dobile su pravnu bitku protiv Holandije. Vrhovni sud je donio odluku prema kojoj je država Holandija odgovorna za donesene naredbe koje su èlanove njihovih porodica osudile i odvele u smrt koja je mogla biti sprijeèena.
“Ovim je sudska odluka potvrðena i konaèna” rekao je sudija Floris Bakels.
Nakon pada Srebrenice u ruke bosanskih Srba i snaga kojima je komandirao general Ratko Mladiæ, bošnjaèki civili u bjekstvu potražili su utoèište u zaštiæenoj zoni UN-a.
Nakon što su izbjeglicama pružili utoèište u bazi u Potoèarima, holandski komandant ubrzo im je naredio da napuste bazu u trenutku kada se veæ znalo da srpske snage ubijaju ostale izbjeglice koji su se našli izvan baze. Vojnici Dutchbat III bataljona pomogli su da se izbjeglice predaju u ruke vojnih snaga bosanskih Srba.
Hasanu Nuhanoviæu je 13. jula 1995., sa ocem i majkom, Ibrom i Nasihom, i mlaðim bratom Muhamedom te Rizom Mustafiæem bilo nareðeno da napuste bazu, a naredba je stigla od pukovnika Thomasa Karremansa koji ih je tim èinom bukvalno poslao u smrt kao žrtve genocida što je ICTY i ustvrdio u svojim presudama.
Hasan Nuhanoviæ, Mehida Mustafiæ-Mujiæ i njena djeca Damir i Alma potražili su 2003. pomoæ od Liesbeth Zegveld, advokata koja se bavi ljudskim pravima, kako bi pokrenuli tužbu protiv države Holandije, u kojoj tvrde da su holandski bataljon i sama država Holandija poèinili krivièno djelo jer nisu pružili potrebnu zaštitu žrtvama, predajuæi ih zapravo u neprijateljske ruke.
Holandski Okružni sud je najprije 2008. godine zakljuèio da Holandija nije odgovorna za neuspjeh svojih trupa da zaštite srebrenièku enklavu 1995. godine, ali su tužitelji uložili žalbu na tu presudu koja je tri godine kasnije prihvaæena.
Reakcije žrtava genocida nakon presude izreèene u Hagu
Mašiæ: Sve ih je trebalo kazniti doživotnim zatvorom
Žalbeno vijeæe Haškog tribunala potvrdilo je danas prvostepene presude petorici oficira takozvane Vojske Republike Srpske optuženih za genocid nad Bošnjacima u Srebrenici u ljeto 1995. godine te je potvrdilo kazne Vujadinu Popoviæu, Ljubiši Beari, Draganu Nikoliæu i Vinku Pandureviæu.
Sud je Radivoju Miletiæu ukinuo kaznu od 19 godina te izrekao novu od 18 godina.
Pretresno vijeæe, u prvostepenom postupku, osudilo je Vujadina Popoviæa i Ljubišu Bearu na doživotni zatvor, Dragu Nikoliæa na 35, Radivoja Miletiæa na 19 i Vinka Pandureviæa na 13 godina zatvora.
Predstavnice Udruženja "Žene Srebrenice" iz Tuzle doèekale su presudu u prostorijama ovog Udruženja.
Habiba Mašiæ je u izjavi za Tuzlarije kazala:"Nemam komentara, više nas ne može ništa iznenaditi. Sve ih je trebalo kazniti doživotnim zatvorom. Nama žrtvama samo dižu pritisak. Poèinili su genocid, jedne puštaju, jedni umiru, a za neke taèke budu osloboðeni".
- Neke taèke su im dodali, neke oduzeli, jednom su kaznu smanjili za godinu dana, dok su drugom potvrdili kaznu od 13 godina zatvora. Njemu je takoðer trebala biti izreèena doživotna robija. Više ne znam šta bih kazala, makar su došli pred lice pravde i da se zna da su zloèin poèinili. Jedino smo s tim zadovoljni – kazala je Rejha Avdiæ iz Udruženja "Žene Srebrenice" Tuzla.
Naza Hasanoviæ je za naš portal rekla da je iznenaðena nekim presudama i da je oèekivala doživotne kazne zatvora i za Radivoja Miletiæa, Dragana Nikoliæa i Vinka Pandureviæa.
- Toliko se svaki put potresemo gledajuæi suðenja da ni sama ne znam šta bih rekla. Posebno sam iznenaðena presudom Pandureviæu jer je moj muž strijeljan u Kozluku, a on se dovodi u vezu upravo sa tim zloèinom – kazala je Hasanoviæ.
Pogledajte kako su žene Srebrenice pratile tok izricanja presude i njihove reakcije na kazne.
Reakcije na presudu stigle su i iz Koalicije "Prvi mart". Oni upozoravaju da je Završni izvještaj Komisije za istraživanje dogaðaja u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine "imenuje 810 lica-sauèesnika u poèinjenom zloèinu genocida, a da je nedavno u javnost izašao spisak s imenima njih 400 koji i danas rade kao službenici u razlièitim javnim službama, te da kroz to treba posmatrati i vijesti o presudama iz Haškog tribunala".
- Presude, poput ove današnje Ljubiši Beari i Vujadinu Popoviæu, znaèajne su za svijest o poèinjenom zloèinu na globalnoj razini, ali nas dogaðaji u lokalnoj zajednici, poput imenovanja i izbora lica koja su pružala podršku haškim optuženicima na visoke pozicije u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, upozoravaju da je sistem još živ, da nema suoèavanja sa zloèincima, te da živimo stanje u kojem je faktièko stanje uspostavljeno genocidom prihvaæeno, samo što se o tome još uvijek šuti - kazao je Almir Salihoviæ, koordinator "Prvog marta", saopæeno je iz te koalicije.
Re: Jos jedna presuda za genocid u Srebrenici