KRIZA POGAĐA FARMERE U USA: NESRETNI FARMER UBIO 51 KRAVU PA SEBE

Policija u američkoj saveznoj državi New York objavila je u petak da je u mjestu Copake jedan farmer ustrijelio svoju 51 mliječnu kravu i na kraju okrenuo pušku na sebe. Policija je pronašla tijelo 59-godišnjeg Deana Piersona u njegovoj štali u Copakeu u četvrtak, javili su američki mediji. Jedan posjetitelj pronašao je poruku koju je Pierson ostavio ...

... na vratima štale, u kojoj je pisalo da ne ulaze već da zovu policiju.

Policija je kazala samo da je Pierson imao osobnih problema, kako je izvijestio lokalni list Register-Star.

Selo Copake nalazi se u okrugu Columbia, 185 kilometara sjeverno od New Yorka.

Lokalni farmeri u petak su zakopali krave izvan štale. Oni nisu željeli raspravljati o Piersonu ili o tome što se dogodilo, ali je jedan od njih rekao da su ovo teška vremena za farmere, navodi Register-Star.

Biznis.ba / Fena

evo prikaz američkih dugova gdje se da primijetiti kako rade republikanci i demokrati.Jedni se zaduže drugi vraćaju dugove i stabiliziraju ekonomiju

Shabane šta se dogovaraju u Davosu?

INDEPENDENT: GRČKA - KATASTROFA PRED VRATIMA
11:46 / 05.02.2010.

Dopisnik Independenta u Atini izvještava da su štrajkovi zaposlenih u javnom sektoru zbog vladinih oštrih mjera štednje Grčku bacili na koljena. Dvodnevni štrajk carinika i poreznika je odgovor na drastičan, i kako oni smatraju, neopravdan paket reformi koje je nova socijalistička administracija morala da donese pod pritiskom Bruxellesa.

Grci su preko noći shvatili da više ne mogu da žive u iluziji.
Stotine radnji u centru Atine je zatvoreno, do nedavno prepuni kafei i taverne zjape prazni, a obični ljudi muku muče da prežive.

Bezbrižni dani su prošli, budućnost je sumorna i neizvjesna a katastrofa je pred vratima, piše Independent.

(Biznis.ba/Fena)

citat:

---

djecko wrote:
Shabane šta se dogovaraju u Davosu?

---

DAVOS OKONČAN BEZ ODGOVORA NA PITANJE KAKO DALJE


Svjetski ekonomski forum u Davosu završen je jučer uz široku saglasnost vodećih poslovnih ljudi i predstavnika vlada da je postignut labilan oporavak svjetske privrede, ali bez konsenzusa kako podstaći rast zaposlenosti i spriječiti novi ekonomski krah.U ovom švajcarskom zimskom ...
... turističkom centru oko 2.500 uticajnih ljudi pet dana žustro je raspravljalo da li je u finansijskoj oblasti potrebno više propisa, kako se suočiti s nezaposlenošću i naći način da se oporavak održi i ove godine.

Atmosfera propasti s prošlogodišnjeg foruma, ove godine je zamjenjena osjećajem zadovoljstva zbog skromnog oporavka ali i neizvesnošću kako dalje i kako bi banke trebalo da reaguju.

Direktor Dojče banke (Deutsće Bank) Jozef Akerman (Josef Ackermann) rekao je na završnom panelu da je najgora finansijska ekonomska kriza "prilično uspješno" savladana, ali da sada treba odgovoriti na pitanje: "Da li treba više rizikovati, biti kreativna snaga rasta ili bi trebalo da se usredsrjedi na sigurnost?" Direktor britanske Standard čarted benk (Standard Ćartered Bank) Piter Sends (Peter Sands) rekao je da se mora uspostaviti ravnoteža "između stvaranja sigurnijeg bankarskog sistema i finansijskog sistema koji može podržati dinamiku i rast u stvaranju radnih mjesta".

"Pogriješimo li u jednom, imamo rizik od nove krize; pogrešimo li u drugom, smanjićemo snagu oporavka i šanse za stvaranje novih radnih mjesta", rekao je Sends.

Na ovogodišnjem najvećem svjetskom skupu vodećih poslovnih ljudi i predstavnika vlada dominirala je ekonomija, za razliku od ranijih foruma kada su bile aktuelne i druge goruće svjetske teme.

Francuski predsjednik Nikola Sarkozi (Nicolas Sarkozy) zatražio je u obraćanju učesnicima Svjetskog ekonomskog foruma vraćanje morala u biznis i kritikovao kapitalizam otvorenog tržista.

Osnivač foruma Klaus Švab (Sćwab) zatvorio je sastanak pozivom poslovnim liderima i vodećim političarima da razmišljaju "o vrijednostima" i društvenoj odgovornosti.

Sarkozi je međunarodnim bankarima poručio upravno ono što nisu željeli da čuju: smanjititi bonuse direktorima, pooštriti propise o bankama i uvesti nova pravila u finansije. To je bio odjek zahtjeva radnika u SAD, Evropi i Aziji, ali i podudarno zahtjevu američkog predsjednika Baraka Obame (Barack) da se reformiše Vol strit.

Najvažniji sastanak možda je bio onaj nenajavljen - juče su na marginama foruma zvaničnici vlada, ministri finansija i centralni bankari iz SAD i Evrope na dvočasovnom sastanku s direktorima banaka izložili planove za finansijske reforme.

Slavne ličnosti koje se bave humanitarnim radom, poput Andželine Džoli (Angelina Jolie) i Bonoa, koje su ranije bile u središtu pažnje, ove godine su izostale.

Učesnici su takođe uočili odsustvo visokorangiranih zvaničnika administracije američkog predsjednika - najviši zvaničik je bio Loren Samers (Lawrence Summers), direktor Nacionalnog ekonomskog saveta Bele kuće.


Biznis.ba/Beta

Treba prekinuti praksu maksimalne proizvodnje za maksimalnu potrošnju i započeti praksu razumne proizvodnje za razumnu potrošnju. Dok se to ne desi ekonomska kriza jće biti nešto konstantno. Znam da ovo zvuči kao utopija ali to je jedini način da se svijet spasi od potpune propasti.Ljudska pohlepa je glavni uzrok krize koja vlada na zemlji od kad je izmišljen novac.Ona je glavni uzrok svih ratova.
Zdrava ekonomija u današnjem svijetu je moguća samo na račun bolesnih ljudi.
Ekonomija je danas kao kancer koji se širi i uništava sve oko sebe.
Mislim da krize i ratove u zadnjih par stoljeća izazivaju bankari( postoji odličan dokumentarac koji se zove Zeitgaist-Duh vremena koji obrađuje tu temu.)Njima je stalo da ljudi ratuju, jer ratovi donose razaranje, a popravak razorenog zahtijeva zaduživanje kod banaka.
Jedna zanimljivost iz tog dokumentarca:
Bušev djed( ovog predzadnjeg i najpametnijeg američkog predsjednika) je bio bankar koji je za vrijeme II sv.rata u svojim bankama držao pare mnogih nacističkih oficira.

ZAPOČINJE TJEDAN TURBULENCIJA NA WALL STREETU
08:34 / 08.02.2010.

Na Wall Streetu se i ovoga tjedna očekuju turbulencije, koje bi mogle vodeće indekse gurnuti ispod ključnih razina, jer ulagači strahuju od dužničke krize u eurozoni, a ne ohrabruju ni podaci koji ukazuju na anemičan oporavak američkog gospodarstva. Prošloga je tjedna Dow Jones indeks oslabio 0,6 posto, na 10.012 bodova. S&P 500 pao je 0,7 posto, na 1.066 bodova, a Nasdaq indeks 0,3 posto, na 2.141 bod. To je bio već četvrti tjedan zaredom kako cijene dionica na Wall Streetu padaju.

U petak je Dow Jones indeks zaronio čak ispod ključne razine od 10.000 bodova, dok je S&P 500, nakon prošlotjednog pada, u minusu za 7,3 posto u odnosu na najvišu razinu u 15 mjeseci, koju je dosegnuo 19. siječnja.

Na tržištu je sve raširenije mišljenje da je trend uspona cijena dionica, započet u ožujku prošle godine, skliznuo s kursa.

"U skupini sam onih koji misle da smo u fazi korekcije. Raspoloženje je kratkoročno postalo negativno. Trend uspona cijena dionica, koji je trajao devet mjeseci, oslabio je, entuzijazam ulagača je splasnuo, pa je teško gurati tržište prema gore", kaže Eric Kuby, direktor u fondu NorthStar Investment Management.

Na početku ove godine ulagači su 'igrali' na to da će se oporavak gospodarstva ubrzati, što bi podržalo visoke razine cijena dionica, nakon njihovog snažnog rasta prošle godine. No, slabost američkog tržišta rada i strahovanja od mogućeg proširenja dužničke krize u eurozoni, nakon što su na vidjelo izašli proračunski problemi Grčke, Portugala i Španjolske, natjerali su posljednjih tjedana ulagače na prodaju dionica.

Proračunski problemi u članicama eurozone izazvali su pad tečaja eura, a jačanje dolara, što je, pak, izazvalo pad cijena sirovina i dionica.

"Tržišta ne uzima zarobljenike. Ulagači ne gledaju na stvari kao izolirane događaje, nego kao mogućnost širenja zaraze. A trenutno nije jasno hoće li se ti proračunski problemi u Europi zaustaviti ili proširiti", kaže John Praveen, strateg u tvrtki Prudential International Investments.

Nesigurnost na tržištu posljedica je, također, političke napetosti u SAD-u u vezi reforma zdravstvenog i bankarskog sustava, ali i nastojanja kineskih monetarnih vlasti da uspore rast kreditiranja kako bi spriječile izbijanje inflacije.

Uz to, ni makroekonomski podaci ne daju jasnu krvnu sliku najvećeg svjetskog gospodarstva. Doduše, u petak je objavljeno da je stopa nezaposlenosti u SAD-u pala s 10 na 9,7 posto, no broj zaposlenih neočekivano je smanjen za 20.000.

Zbog toga je u petak u jednom trenutku Dow Jones indeks, po prvi puta od studenoga prošle godine, zaronio ispod razine od 10.000 bodova. Istodobno je S&P 500 indeks potonuo ispod ključne razine podrške od 1.085 bodova, na samo 1.044 boda.

Premda su se u petak vodeći indeksi u posljednjim satima trgovanja oporavili od prethodnog pada, tehnički analitičari upozoravaju da bi daljnji pritisak mogao spustiti S&P indeks na 1.036 bodova, što bi bilo 10 posto ispod njegovog vrhunca, dosegnutog 19. siječnja. To bi, po definiciji, značilo korekciju cijena dionica.

No, hoće li se to i dogoditi, ovisi o novim makroekonomskim izvješćima, kao i kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija.

Tako će ovoga tjedna, među ostalim, biti objavljena izvješća o potrošnji u SAD-u u siječnju, kao i raspoloženju potrošača u veljači.

Tromjesečna poslovna izvješća objavit će, pak, Coca-Cola, Walt Disney, PepsiCo...



Hina

Stigla i službena potvrda: Otkazan Zagreb Auto Show



GLOBALNA kriza donosi novu lošu vijest svim hrvatskim zaljubljenicima u automobile. Zagreb Auto Show ove se godine neće održati, potvrđeno je.

Sajam se trebao održati od 18. do 28. ožujka, ali katastrofalno stanje na hrvatskom automobilskom tržištu ipak je uzeo maha kod brojnih izlagača.

Vodstvo ZG Auto Showa 2010. već je smanjilo cijene najma, ali to nije pomoglo.

Žrtve recesije

Još je 2. veljače, kad je prisustvo na Showu otkazao PZ Auto, zastupnik Volkswagena, bilo jasno da od sajma u prvoj polovici godine neće biti ništa.

Postoji mogućnost da se ZG Auto Show održi u drugoj polovici godine, ali tako nešto je s obzirom na anemičnu sliku prodaje automobila u Hrvatskoj, teško za očekivati. Zadnji put, od 28. ožujka do 6. travnja 2008. godine, na sajmu je bilo 634 izlagača iz 35 zemalja. Predstavljena je 51 automobilska marka sa 348 modela, a održane su dvije svjetske premijere, 11 europskih vicepremijera te 23 hrvatske premijere. Predstavljeno je pet koncepata.

Kriza teško pogodila tržište

Kad se uzmu katastrofalni podaci o prodaji automobila u Hrvatskoj samo u ovoj godini, jasno je o čemu je riječ. Tijekom siječnja registriran je tek 2.601 novi automobil, što predstavlja drastičan pad, čak i u odnosu na prošlogodišnji prosjek.

Podaci su još više poražavajući, ako se prisjetimo tzv. predkriznog razdoblja. Naime, u siječnju 2008. godine prodano je 7.263 novih automobila, a godinu dana kasnije (siječanj 2009) prodaja pada za 42,5 posto na 4.163 primjeraka. Ovogodišnji siječanj donosi daljnji pad od čak 37,5%, odnosno nevjerojatnih 64,2 posto u odnosu na stara dobra vremena kad su vlast i njeni vrli "stručnjaci" bili odlučni u negiranju mogućnosti da kriza uopće zaviri u naše krajeve.

Prodavači u Hrvatskoj lošim rezultatima pokušavaju doskočiti brojnim akcijama, ali sve to ima jako malo učinka. Dok se opća slika gospodarstva ne popravi, a tako nešto je teško očekivati u ovoj godini, zastupništvima ostaje samo raditi ono što već rade - operirati s kosturskim postavama, smanjivati plaće radnicima i čekati bolja vremena.

SVJETSKA TRAŽNJA KAFE MOGLA BI DA PREMAŠI PONUDU
00:13 / 09.02.2010.

Svjetska tražnja kafe u poljoprivrednoj sezoni 2009/2010. mogla bi da premaši ponudu, prognozirao je izvršni direktor Međunarodne organizacije za kafu Nestor Osorio. Na svjetsko tržište će od 1. oktobra 2009. do 30. septembra 2010. godine biti isproučeno 124 do 125 miliona vreća (od po 60 kilograma) kafe, dok se očekuje...

... tražnja od 130 do 132 miliona vreća, prenijela je agencija Blumberg. Cijena arabike je na berzi u Njujorku porasla za 6,7 odsto u posljednjih 12 mjeseci, dok je robusta pojeftinila za 22 odsto. Kolumbija, gdje se gaji arabika, najvjerovatnije će u ovoj poljoprivrednoj sezoni proizvesti najviše 9,5 miliona vreća, u poređenju sa 12,5 miliona u sezoni 2007/2008. Zbog jakih kissa u Brazilu, Kolumbiji i Vijetnamu, koji ulaze u četvorku najvećhih proizvođača kafe, prinosi kafe su smanjeni, dok tražnja u tim zemljama raste, zbog čega će izvoz najvjerovatnije biti manji, piše Danas.

Međunarodna organizacija za kafu objedinjuje 77 zemalja - 45 izvoznika i 32 uvoznika - pri čemu članice izvoznice obezbeđuju više od 97 odsto svjetske proizvodnje, dok uvoznice u svjetskoj potrošnji učestvuju sa oko 80 odsto. Kafa se svrstava u sirovine kojom se najviše trguje u svijetu, a proizvodi se u više od 60 zemalja.

Biznis.ba