Info: Svi posjetioci foruma su obavezni da potuju forumska pravila.


FORUM : Ekonomija : Poslovne vijesti - BiH i okruenje
Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41
New Topic Post Reply
Poiljalac Poruka
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat

Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Poslovne vijesti - BiH i okruenje
Bez chatanja molim

Kemal Kozari nas je uredno obavijestio da BiH ulazi u recesiju
Lijepa moja lutka pametna
Da je svoje dupe podigao van Sarajeva bio bi svjestan svoje nesvijesti

19-09-2012 at 10:31 | Ukljui u odgovor
primus inter pares
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 31-01-2008
Odgovori: 20460
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Poslovne vijesti - BiH i okruenje
Bez chatanja molim

emu srcad,zasto mi nisi odmah rekao da volis muskarce
damn,znao sam da pare i sex ne idu zajedno

19-09-2012 at 10:49 | Ukljui u odgovor
fijubriju
Nivo: Forumski doajen
sanjar lutalica

Registriran(a): 21-12-2004
Lokacija: Suncana strana ulice
Odgovori: 28091
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Poslovne vijesti - BiH i okruenje
Bez chatanja molim

Fakat nisu normalni...


By Jennifer Waters, MarketWatch
CHICAGO (MarketWatch) Tucked into the U.S. Supreme Courts busy agenda this fall is a little-known case that could upend your ability to resell everything from your grandmothers antique furniture to your iPhone 4.

At issue in Kirtsaeng v. John Wiley & Sons is the first-sale doctrine in copyright law, which allows you to buy and then sell things like electronics, books, artwork and furniture as well as CDs and DVDs, without getting permission from the copyright holder of those products.

A Supreme Court case could limit the resale of goods made overseas but sold in America.
Under the doctrine, which the Supreme Court has recognized since 1908, you can resell your stuff without worry because the copyright holder only had control over the first sale.

Put simply, though Apple has the copyright on the iPhone and Mark Owen does on the book No Easy Day, you can still sell your copies to whomever you please whenever you want without retribution.

Thats being challenged now for products that are made abroad and if the Supreme Court upholds an appellate court ruling it would mean that the copyright holders of anything you own that has been made in China, Japan or Europe, for example, would have to give you permission to sell it.

It means that its harder for consumers to buy used products and harder for them to sell them, said Jonathan Bland, an adjunct professor at Georgetown University Law Center, who filed a friend-of-the-court brief on behalf of the American Library Association, the Association of College and Research Libraries and the Association for Research Libraries. This has huge consumer impact on all consumer groups.

Another likely result is that it would hit you financially because the copyright holder would now want a piece of that sale.

It could be your personal electronic devices or the family jewels that have been passed down from your great-grandparents who immigrated from Spain. It could be a book that was written by an American writer but printed and bound overseas or an Italian painters artwork.

It has implications for a variety of wide-ranging U.S. entities including libraries, musicians, museums and even resale juggernauts eBay and Craigslist. U.S. libraries, for example, carry some 200 million books from foreign publishers.

It would be absurd to say anything manufactured abroad cant be bought or sold here, said Marvin Ammori, a First Amendment lawyer and Schwartz Fellow at the New American Foundation who specializes in technology issues.

The case stems from Supap Kirtsaengs college experience. A native of Thailand, Kirtsaeng came to the U.S. in 1997 to study at Cornell University. When he discovered that his textbooks, produced by Wiley, were substantially cheaper to buy in Thailand than they were in Ithaca, N.Y., he rallied his Thai relatives to buy the books and ship them to him in the U.S.

He then sold them on eBay, making upwards of $1.2 million, according to court documents.

Wiley, which admitted that it charged less for books sold abroad than it did in the U.S., sued him for copyright infringement. Kirtsaeng countered with the first-sale doctrine.

In August 2011, the U.S. Court of Appeals for the Second Circuit upheld a lower courts ruling that anything that was manufactured overseas is not subject to the first-sale principle. Only American-made products or copies manufactured domestically were.

Thats a non free-market capitalistic idea for something thats pretty fundamental to our modern economy, Ammori said.

05-10-2012 at 10:04 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Poslovne vijesti - BiH i okruenje
Bez chatanja molim

MMF oma oko vrata BiH


Sada je podignut etvrti kredit kod ove meunarodne finansijske institucije da bi se otplatio trei! I laiku je jasno da je to izuzetno loa opcija te da se, dugorono gledano, BiH teko moe izvui iz tog zaaranog kruga. Zbog toga zamjenik ministra finansija BiH Fuad Kasumovi s pravom kae da je novo zaduenje kod MMF-a ustvari samo oma oko vrata BiH te da je MMF trebao, ako eli dobro naoj zemlji, odobriti reprogram treeg kredita, odnosno prolongirati dug koji dospijeva na naplatu 2013. godine, a ne odobravati novi, etvrti kredit

Posljednjih se dana u naoj zemlji najee spominje informacija, bar kada je u pitanju ekonomija, da je Meunarodni monetarni fond (MMF) odobrio novi stand-by aranman Bosni i Hercegovini. Izvrni odbor direktora MMF-a odobrio je, dakle, 27. septembra novi kredit BiH u iznosu od 411 miliona eura, to iznosi oko 803,5 miliona KM. No, odmah potom je zasjedalo i Vijee ministara BiH te donijelo odluku o prihvaanju zaduenja prema MMF po tom etvrtom stand-by aranmanu.

Ovdanji su politiari nakon te sudbonosne odluke pourili da ire pohvale i hvalospjeve o novom stand-by aranmanu, ba kao da se radi o nekoj lijepoj vijesti koja ukazuje na ekonomski napredak zemlje. Meutim, sama sutina zaduenja kod MMF-a je dijametralno suprotna. Kod MMF-a se zaduuju uglavnom propale ekonomije, zemlje ije vlade nisu u stanju da same vre kontrolu nad svojim finansijama. A koliko je zaduenje kod MMF-a lijepa vijest svjedoi i sljedee: veina zemalja koje su se do sada zaduivale kod MMF-a danas su u velikim makroekonomskim problemima.

Pogledajmo, dakle, ta znai zaduivanje kod MMF-a? U naem je sluaju rije o tome da vlade BiH na svim nivoima sada vie ne ne mogu otplaivati prethodni kredit MMF-u iz treeg stand-by aranmana te je sada podignut etvrti kredit kod ove meunarodne finansijske institucije da bi se otplatio trei! Nema ta, zaista lijepa i optimistina vijest! No, naravno, i laiku je jasno da je to izuzetno loa opcija te da se, dugorono gledano, BiH teko moe izvui iz tog zaaranog kruga. Zbog toga zamjenik ministra finansija BiH Fuad Kasumovi s pravom kae da je novo zaduenje kod MMF-a ustvari samo oma oko vrata BiH te da je MMF trebao, ako eli dobro naoj zemlji, odobriti reprogram treeg kredita, odnosno prolongirati dug koji dospijeva na naplatu 2013. godine, a ne odobravati novi, etvrti kredit.

Kasumovi stoga panino upozorava cjelokupnu ovdanju javnost da je novi aranman s MMF-om, koji se predstavlja kao neki grant ili pomo, veoma opasan i teak kredit, koji dospijeva u roku od tri godine. Naalost, ovdanji politiari koji se hvale dogovorom sa MMF-om rado istiu da je u sluaju etvrtog stand-by aranmana rije o veoma povoljnom kreditu, sa kamatom od 1,08 posto, na period od pet godina i sa grace periodom od tri godine. Na prvi pogled reklo bi se da to i jeste povoljno... tri godine se ne otplauje nita, a kamata 1,08 posto. Meutim, naalost, sada se niko osim rijetkih i ne obazire na to to taj novi kredit treba otplatiti za pet godina, pri emu BiH ve sada ne moe servisirati svoje obaveze po prethodnom kreditu!

A koliko su svi ti krediti opasni svjedoi i sljedee. BiH je na kraju 2008. godine imala ukupan vanjski dug u iznosu od 2,6 milijardi KM, u ta je uraunat i predratni dug kojeg je naa zemlja naslijedila iz sukcesije bive Jugoslavije. Danas se taj dug pribliio iznosu od osam milijardi KM!?! Ili drugaije reeno: ove godine BiH je morala otplatiti 370 miliona KM vanjskog duga i to nije bila u stanju uraditi, a sa novim zaduenjem ve sljedee godine na naplatu pristie 750 miliona KM. Zbog toga predsjedavajui Vijea ministara BiH Vjekoslav Bevanda kae da e 2013. i 2014. biti veoma teke godine, ali, naalost, nije rekao da 2015. i naredne godine nee biti teke nego paklene. Bevandu, kao i veinu ovdanjih politiara, interesira samo kako da preive mirno i udobno za vrijeme svog mandata. A etvrti stand-by aranman je upravo tako tempiran otplata zapravo poinje nakon trogodinjeg grace perioda, dakle kada dananji politiari na vlasti budu u penziji!

Naravno, svjesni su toga i u MMF-u kao i u ovdanjim agencijama bliskim ovoj finansijskoj instituciji. Zbog toga je u ovdanje medije smiljeno i planski nakon odobravanja novog stand-by aranmana putena informacija kako je BiH najmanje zaduena drava u regiji to bi trebalo znaiti da se moe jo dodatno zaduivati ime bi se kod ovdanje javnosti trebao stvoriti dojam da je kredit sa MMF-om dobra stvar koja e nam pomoi kako bi se, kako to kau nai politiari, sauvala konsolidacija budeta dok se investicijama i drugim sredstvima uteda ne obezbijedi stabilnost budeta.

Na nau alost, moderna ekonomska historija nema nijednog primjera u zadnjih pedesetak godina gdje se kreditima MMF-a sauvala konsolidacija budeta. Sve zemlje koje su svojevremeno uzimale kredite MMF-a za konsolidaciju budeta, poput recimo Grke ili Argentine, nikada se nakon toga vie nisu ekonomski oporavile.

No, takav scenarij je i logian. Svima je jasno da porodica koja, recimo, ima problema s vraanjem ve postojeeg kredita ne moe oekivati bolju budunost ako podigne novi kredit da bi otplatila stari. Naalost, kod nas nikoga nije briga to je cijela ta situacija zapravo planski osmiljena. Ameriki ekonomista i nobelovac Edward C. Prescott tvrdi da je danas jedina zadaa Svjetske banke i MMF-a odobravanje sve veeg zaduivanja zemalja u krizi, to on usporeuje sa davanjem droge osobi koja je ovisna o kokainu. Potpuno isto tvrdi i jo jedan ameriki nobelovac, Joseph E. Stiglitz, bivi ekonomski savjetnik Billa Clintona i potpredsjednik Svjetske banke. Stiglitz u svom sada ve legendarnom tekstu etiri koraka do prokletstva taksativno nabraja etiri koraka MMF-a na putu uvlaenja zemlje u duniko ropstvo.

Kada se MMF okomi na neku zemlju, prvi je korak podmiivanje politiara koji inostranim kompanijama preputaju telekomunikacije, energetske pogone, upravljanje vodom i ostalu vitalnu infrastrukturu, kae Stiglitz. A BiH je MMF ve odobrio etvrti kredit, pri emu su i ovdanji mediji odavno obavijestili javnost da su predstavnici ove meunarodne finansijske institucije traili od politiara na vlasti da se krene sa privatizacijom telekoma i elektroprivreda ...

06-10-2012 at 09:18 | Ukljui u odgovor
djecko
Nivo: Forumski doajen
nisam nehljebar

Registriran(a): 28-03-2005
Lokacija: SFRJMAKEDONIJA
Odgovori: 13657
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Poslovne vijesti - BiH i okruenje
Bez chatanja molim

Evo Nestle sa wikipedia:



Die Nestl S.A. (deutsch [ˈnɛstlə]; international [nɛsˈtle]) ist der grsste Lebensmittelkonzern der Welt und das grsste Industrieunternehmen der Schweiz. Die Nestl-Hauptverwaltung befindet sich in Vevey, Kanton Waadt, der Unternehmenssitz in Vevey und Cham, Kanton Zug.

.....
Der Nestl-Konzern erwirtschaftete 2010 einen Umsatz von 109,7 Milliarden Schweizer Franken und erzielte einen Reingewinn von 34,2 Milliarden Schweizer Franken. Laut dem Wirtschaftsmagazin Forbes erzielt Nestl den grssten Gewinn aller weltweit brsennotierter Unternehmen.[2] Nestl betreibt 443 Produktionssttten in 81 Lndern und beschftigt insgesamt rund 328.000 Mitarbeiter.

Rechtsform Aktiengesellschaft
ISIN CH0038863350
Grndung 1866
Sitz Vevey, Schweiz
Leitung Paul Bulcke
(CEO)
Peter Brabeck-Letmathe
(VR-Prsident)
Mitarbeiter ca. 328'000[1]
Umsatz 83,6 Mrd. CHF (2011)
Branche Nahrungsmittel
Produkte Lebensmittel, Getrnke

06-10-2012 at 10:52 | Ukljui u odgovor
Abulafija
Nivo: Forumski doajen

Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Poslovne vijesti - BiH i okruenje
Bez chatanja molim

Spas bh. ekonomije i lini finansijski interesi







06.11.2012. | PIE: Eldar DIZDAREVI
Nema govora o bilo kakvom upumpavanju novca u ovdanju privredu, a posebno nema govora o tome da e sada entitetske vlade biti u poziciji da ne posuuju novac.
Otkako je svijeta i vijeka samo su tri pronalaska obiljeila civilizaciju - vatra, toak i centralno bankarstvo. Ovu uvenu reenicu izrekao je ameriki komiar Will Rogers, aludirajui s njom na nain na koji danas centralno bankarstvo stvara novac iz niega.
I zaista, centralno bankarstvo i s njim povezana monetarna politika veoma jednostavno stvaraju novac, i to na nain koji se, vjerovali ili ne, moe prilino jednostavno i razumljivo objasniti ak i djeci u osnovnim kolama.

Meutim, nasuprot tome, danas se svuda u svijetu sve stvari vezane za centralno bankarstvo i monetarnu politiku smiljeno odravaju jako kompliciranim i nerazumljivim kako bi se ljudi demoralisali da uope razmiljaju, naprimjer, o tome kako nastaje novac. Jer, kada bi ljudi irom svijeta shvatili kako se zapravo stvara novac, onda bi, psiholoki gledano, povjerenje u novac bilo toliko poljuljano da bi svjetske elite bukvalno preko noi ostale i bez uticaja i bez moi. Naprimjer, kada bi nai politiari bili u stanju da shvate koliko je zapravo jednostavno stvoriti novac iz niega, onda bi ih stavovi Evropske komisije, MMF-a i Svjetske banke o BiH interesirali upravo toliko koliko ih danas zanimaju problemi razmnoavanja gljiva iz sporagnija u irokim prostranstvima tundre i stepe u ruskom Sibiru.

Naalost, ta kompliciranost svega vezanog za centralno bankarstvo i monetarnu politiku slui danas irom svijeta i za zbunjivanje javnosti te za pogrene interpretacije svega i svaega. Takvih je primjera bezbroj i kod nas, a ovog puta emo se osvrnuti na samo dva koja su okupirala ovdanju javnost protekle sedmice.

Prole je sedmice, naprimjer, objavljena informacija iz Centralne banke BiH da je u bankama u BiH tokom ove godine zabiljeen rekordan rast depozita stanovnitva za 6,1 posto. Paralelno s tim je objavljena i informacija da je prole godine u naoj zemlji registriran poveani priliv novca iz dijaspore, emu je dodata i vijest Svjetske banke da najvei priliv novca iz dijaspore na Balkanu imaju BiH i Srbija. Lokalni su mediji prenijeli ovu vijest sa naslovima tipa "dijaspora spaava ekonomiju BiH".

Pomenute dvije informacije jasno sugeriu da graani u BiH tede vie, te da dijaspora spaava ekonomiju BiH. Meutim, svima koji ive u BiH je prilino jasno da to nije tano. Veina ovdanjih graana nema novca da podmiri osnovne ivotne potrebe, a o spaavanju bh. ekonomije od dijaspore je bespredmetno razgovarati jer, naprimjer, doznake iz dijaspore ve godinama konstantno rastu a, paralelno tome, stanje u bh. ekonomiji je svake godine sve gore i gore. O emu se zapravo radi u ovom sluaju lucidno je primijetio makroekonomista Igor Gavran iz Vanjskotrgovinske komore BiH, koji je kazao da znaajan dio tednje u naoj zemlji potie od dijaspore i to, iskljuivo, zbog toga to su kamatne stope na tednju u BiH uglavnom znatno vie nego u veini razvijenih zemalja u kojima naa dijaspora ostvaruje prihode od posla, penzija, socijalne pomoi i slino. Dakle, veoma jednostavno, ljudi iz dijaspore dre novac u bankama u BiH zbog toga to su im ovdje pasivne kamate vee nego drugdje, a ti se rezultati tumae kako kome odgovaraju.

Slijedei sluaj vezan za centralno bankarstvo i monetarnu politiku proizlazi iz nedavno potpisanog sporazuma SNSD - SDP, odnosno sporazuma Dodik - Lagumdija. U taci 2.5. pomenutog sporazuma se precizira izmjena lana 36. Zakona o Centralnoj banci BiH kojim se omoguava koritenje obveznica BiH, entiteta, kantona ili opina do 10 posto ukupnih obveznih rezervi banaka. Sam Lagumdija je pojasnio da se tim eli omoguiti bankama da kupuju obveznice drave, entiteta, kantona i opina u BiH, ime bi se, prema njemu, dobilo 150 miliona KM koji se mogu upumpati u nau privredu. Dodao je jo i da danas entitetske vlade za krpljenje budetskih rupa uzimaju kredite od komercijalnih banaka po kamatnoj stopi od 6 do 9 posto, a da bi sa pomenutim izmjenama komercijalne banke mogle kupovati ovdanje obveznice ime entitetske vlade ne bi vie bile u poziciji da uzimaju od banaka svoj kapital sa kamatom!

Na prvi pogled, zaista zvui sjajno! Naalost, situacija je potpuno suprotna, ali lijepo je zamaskirana kompliciranou karakteristinim za centralno bankarstvo i monetarnu politiku. Evo o emu se radi. Prema vaeim zakonskim propisima, Centralna banka BiH primjenjuje takozvani valutni odbor (engleski Currency Board) kojim je njena uloga potpuno minimizirana i svedena na funkciju jedne malo vee mjenjanice. Od svih poluga monetarne politike koje danas postoje, naoj je Centralnoj banci ostavljena samo jedna - korekcija stope obvezne rezerve. Komercijalne banke dune su drati na raunima Centralne banke BiH odreeni iznos novca koji se naziva obveznom rezervom. Centralna banka odreuje taj iznos procentualnim brojem i on predstavlja postotak u rasponu od depozitnog novca do dugoronih depozita svake pojedinane banke. Promjena stope obvezne rezerve se primjenjuje kada se eli smanjiti ili poveati likvidnost (i kreditna aktivnost) banaka. No, u naem sluaju ova mjera nema nekog prevelikog znaaja jer banke ionako dre znatno vie novca od propisanog na raunima Centralne banke BiH.

To su, naravno, primijetili lideri SNSD-a i SDP-a i dogovorili su se da "oslobode" i taj novac kako bi banke mogle nastaviti kupovati entitetske obveznice. Ovdanje su banke, naime, glavni kupci ovdanjih obveznica (ak 95 posto tih vrijednosnih papira do sada su kupile banke), ali je zbog drugih propisa koji reguliraju stabilnost bankarskog sektora za entitetske vlade "presahnula i ta esma". Zbog toga Dodik i Lagumdija ele promijeniti taj propis, ak uprkos injenici da se BiH obavezala prilikom sklapanja posljednjeg sporazuma sa MMF-om da e se uzdrati od svih promjena u Zakonu o CBBiH sve dok je na snazi stand by aranman?!?

U pomenutom sluaju, dakle, nema govora o bilo kakvom upumpavanju novca u ovdanju privredu, a posebno nema govora o tome da e sada entitetske vlade biti u poziciji da ne posuuju novac. Jedina razlika izmeu ove dvije opcije, to jeste izmeu opcije da entitetska vlada uzme kredit ili da proda obveznice banci, u tome je da e u prvom sluaju vlada odmah, ve prvog mjeseca, morati poeti plaati rate kredita, dok e u drugom sluaju, pri prodaji obveznica, dug isplatiti na kraju roka emisije obveznica. Naprimjer, ako federalna Vlada sada uzme kredit, ve e narednog mjeseca pristii joj prva rata na naplatu. A ako proda obveznice sa rokom dospijea od pet godina, onda e taj dug koji e napraviti i potroiti sadanja izvrna vlast vraati tek neka naredna vlada. I da ne zaboravimo - i u jednom i u drugom sluaju, bez obzira na to da li podigle kredit ili prodale obveznice, entitetske vlade morat e platiti kamatu i to u rasponu od 6 do 9 posto!

Eto, tako se dakle koristi sistemski iskonstruisana kompliciranost i nerazumljivost centralnog bankarstva i monetarne politike u dnevnopolitike svrhe i u naoj zemlji. Deklarativno, svima su usta puna pria o spaavanju bh. ekonomije, a svi ustvari samo gledaju svoj finansijski interes.

06-11-2012 at 10:31 | Ukljui u odgovor
diwna
Nivo: Forumski doajen
***

Registriran(a): 17-05-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 3577
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Poslovne vijesti - BiH i okruenje
Bez chatanja molim

MMF: Ekonomija BiH ove godine raste 0,5%, u 2014. godini 2,0%


Bosanskohercegovaka ekonomija e u ovoj godini zabiljeiti blagi rast i oporaviti se tek u 2014. godini, procjenjuje
Meunarodni monetarni fond (MMF) u danas objavljenim najnovijim redovnim prognozama.
Ove godine bh. ekonomija e se poveati za 0,5 posto, procjenjuju u MMF-u, nakon to je, takoe prema njihovim procjenama, zabiljeila pad u 2012. godini od 0,7%.
Oporavak oekuju u 2014., uz prognozirani rast aktivnosti za 2,0 posto, a u 2018. godini dostizanje rasta od 4 posto.
Godinja stopa inflacije u ovoj godini trebala bi iznositi 1,8 koliko i u 2014.
Bilanca tekueg rauna plaanja za BiH bi u ovoj godini, po najnovijim izraunima MMF-a, trebala imati manjak od 8,7 posto BDP-a u odnosu na 9,7 posto u 2012. godini. Projekcije za 2014. godinu su 7.9 posto.
MMF objavljuje redovne prognoze ekonomskog rasta dva puta godinje, u proljee i u jesen.
MMF je snizio i prognozu rasta cijelog svjetske ekonomije u ovoj godini, na 3,3 posto, s ranije procijenjenih 3,5 posto. Prognoza rasta u 2014. potvrena je na etiri posto.
U 2012. svjetska ekonomija je porasla 3,2 posto, procjenjuju sada u MMF-u.



17-04-2013 at 09:38 | Ukljui u odgovor
diwna
Nivo: Forumski doajen
***

Registriran(a): 17-05-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 3577
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Poslovne vijesti - BiH i okruenje
Bez chatanja molim

EEH- HIDROGRADNJA CE GRADITI MHE NA RIJECI SPRECI


Skuptina optine Petrovo jue je dala saglasnost za izdavanje prethodne vodne saglasnosti preduzeu "EEH- Hidroenergija" iz Graanice u Federaciji BiH /FBiH/ radi izgradnje protone mini hidroelektrane na rijeci Sprei, koja je meuentiteska linija izmeu Republike Srpske i FBiH, odnosno optina Petrovo i Graanica.
Centrala, u koju e biti investirano vie od etiri miliona maraka, treba da bude izgraena u naredne tri godine ukoliko investitor obezbijedi sve potrebne preduslove, posebno ekoloke i garantuje da nee biti plavljeno obradivo zemljite u Spreanskom Polju, na podruju optine Petrovo.

12-07-2013 at 08:27 | Ukljui u odgovor
Shaban
Nivo: Moderator podforuma
Taxirat

Registriran(a): 17-01-2008
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 12510
IP: Maskiran


View Profile Send Email to User Send Private Mesage to User
icon Re: Poslovne vijesti - BiH i okruenje
Bez chatanja molim

Neiskoriteno skoro 1,9 milijardi km odobrenih kredita

Neiskoriteno skoro 1,9 milijardi km odobrenih kreditaKrediti koje su institucije iz BiH uzele od meunarodnih finansijskih organizacija, a koji nisu iskoriteni, 30. septembra dostigli su iznos od ak 1.875.297.904 KM, podaci su Ministarstva finansija i trezora BiH. Zbog toga je samo za devet mjeseci ove godine plaeno ukupno 1.293.224 KM komitmenta - naknada koja se plaa za neiskoriteni dio kredita.

"Komitment je definisan generalnim uslovima poslovanja nekih kreditora kao to su Meunarodni monetarni fond, Evropska banka za obnovu i razvoj /EBRD/, Njemaka razvojna banka. Obino je odreen kao fiksni procent koji se obraunava na neiskoriteni iznos" - pojanjavaju u Ministarstvu.

Takoe, zajmoprimac plaa ovu naknadu kao kompenzaciju za dranje sredstava na otvorenoj kreditnoj liniji, a uz to ovo je i naknada za garanciju da e kreditor obezbijediti sredstva na ugovoreno vrijeme u budunosti po ugovorenim kamatnim stopama, bez obzira na uslove na finansijskom i kreditnom tritu, pie "Dnevni avaz".

Najvie neiskoritenih kredita u iznosu od 753 miliona KM institucije iz BiH imaju u Evropskoj investicijskoj banci, a meu projektima koji nisu realizovani su Koridor "Pet ce" - druga faza /256 miliona/, bolnice u Republici Srpskoj /170 miliona/, voda i kanalizacija u Federaciji BiH /115 miliona/ i drugi.

Njemaka razvojna banka je, takoe, odobrila niz kredita za projekte u BiH koji nikada nisu ugledali svjetlo dana, a meu ukupno odobrenim kreditima /273 miliona KM/ su i sredstva za Vjetroelektranu "Mesihovina", sanaciju Hidroelektrane "Rama", sanaciju vodovoda u Unsko-sanskoj regiji, Hidroelektranu "Cijevna 3", vodosnabdijevanje Banjaluke i drugi.

Nisu utroena, izmeu ostalog, ni sredstva japanske Vlade, koja je odobrila 181 milion KM kredita za Termoelektranu "Ugljevik", kao ni 166 miliona KM koje je odobrila EBRD za regionalne puteve, eljeznice, vazduni saobraaj, Koridor "Pet ce", petlju Mahovljani, gasifikaciju Srednjobosanskog kantona i druge projekte.

21-10-2013 at 09:07 | Ukljui u odgovor
Trenutno aktivni korisnici
Aktivni gosti: 32
Skriveni clanovi: 0
Aktivni lanovi: 0
Sretan roendan: dr.best, ebakalovic, Enver, Fudbal u srcu!, kec, Mala_Curica, Mala_Curicaa, selvir-tz(CH), vrbas
FORUM : Ekonomija : Poslovne vijesti - BiH i okruenje New Topic Post Reply

Strana: 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41


Niste logirani? Nadimak / Username: Password: Sakrij mi ime
Zaboravili ste password?




Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)

Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata

Skokni do foruma:

Kontaktiraj nas | tuzlarije.net

Powered by: STRING FORUM Version 1.0
Copyright 2001 STRING
Osmrtnicama ba smrtovnice