U Irak uskoro stižu američki dupini za otkrivanje mina




ZABORAVITE precizne bombe, bespilotne špijunske letjelice i hightech oružje američka vojska dopremit će u Iraku s Floride dupine specijalno uvježbane za otkrivanje mina.

U južnoiračkoj luci Umm Qasr, koju su nakon višednevnih borbi osigurale američke i britanske snage, vojnici obavljaju posljednje pripreme za dolazak skupine posebno uvježbanih delfina, koji će roniocima pomoći ukloniti mine s obale, prije nego u luku počnu pristajati brodovi s humanitarnom pomoći.

Kapetan američke mornarice Mike Tillotson izjavio je da će u luci djelovati tri ili četiri delfina, koji će pomoću svojih prirodnih sonara otkrivati mine i eksplozivne naprave koje su postavili Iračani.

Tillotson je rekao da delfini nisu uvježbani da izrone mine, nego da u njihovoj neposrednoj blizini postave oznake, što znatno smanjuje opasnost ozljeđivanja tih životinja.

Delfini se služe tijelom kao ljudi riječima




Govor tijela delfina slijedi logiku ljudske verbalne komunikacije, smatraju britanski i španjolski znanstvenici.
Sve se svodi na to da su najčešće riječi ili, u slučaju delfina, pokreti, i najkraći
Obrasci tjelesne komunikacije delfina slijede isti zakon kratkoće kao i jezik ljudi.
Najčešće riječi i znakovi su i najkraći, mišljenje je doktora Ramona Ferrera s Politehničkog sveučilišta u Kataloniji.

U engleskom jeziku to su naprimjer riječi 'the' i 'but', a kod delfina mahanje repom, zaranjanje, okretanje na stranu i ostali kratki pokreti koje najčešće izvode dok plivaju na površini.

Premda delfini uglavnom komuniciraju klikovima i zvižducima, kada su blizu jedan drugog koriste se i govorom tijela.
A svaka takva gesta može se podijeliti na nekoliko komponenti ili, točnije, pokreta.

Tako je gesta nazvana 'špijunski skok' zapravo sastavljena od momenata 'stani', 'izloži se' i 'glava'.

Ključno otkriće je da delfini najčešće koriste pokrete koji imaju samo jednu komponentu, a vrlo rijetko one od više komponenata.

Istraživanje sličnosti ljudi i delfina kao da postaje igra bez granica.

Hodajući delfini

U blizini južne obale Australije, na domak Adelajda, viđeno je jato divljih delfina koji su pomažući se repovima maltene hodali po vodi što je ponašanje koje je svojstveno treniranim delfinima u zatočeništvu, prenosi BBC .

Naučnici iz Društva za zaštitu kitova i delfina, koji su proučavali pomenuto jato, kažu da ne mogu da ustanove razlog za ovakvo ponašanje životinja.

Jedan od praćenih delfina je pre dvadeset godina kratko vreme, oporavljajući se od bolesti i neuhranjenosti, proveo u lokalnom delfinarijumu i veruje se da je, iako sam nije treniran da hoda na repu, savladao tu veštinu i sada je preneo na druge delfine, dodaje BBC.



Izvor:Blic

LOSINJSKI REZERVOAT ZA DUPINE
Dupin

DOBRI DUPINI (Tursiops truncatus) danas su jedini "stalno nastanjeni" morski sisavci Jadranskog mora!

Nazalost OBICNI DUPIN (Delphinus delphis) i SREDOZEMNA MEDVJEDICA (Monachus monachus) vise nisu stalni stanovnici, te Jadran samo povremeno posjecuju kao i neke druge vrste kitova koje zive u Sredozemnom moru.

Kineski riječni delfini pred izumiranjem



Naučnici koji su proveli skoro mjesec dana u uzaludnoj potrazi za kineskim riječnim delfinima, koji su ugroženiji nego vrsta velike pande, izjavili su da je ostalo ne više od 50 živih primjeraka, javila kineska agencija Xinhua.

Baiji, poznati kao Yangtze delfini, žive samo u najdužoj kineskoj rijeci, ali potraga u trajanju od 26 dana i sa pređenih 1700 kilometara, od strane kineskih i stranih eksperata nije uspjela da pronađe nijedan primjerak ovih sisara.

''Ne možemo reći da su kineski riječni delifini izumrijeli'', rekao je Wang Ding, zamjenik direktora hidrobiološkog instituta na kineskoj akademiji nauka. ''

Ipak, populacija delfina je drastično opala u zadnjoj deceniji... Ako se situacija ne poboljša, kineski riječni delfin će biti izumrla vrsta za 10 godina'', dodao je Wang, koji je populaciju delfina procjenio na ne više od 50.

Posljednja ekspedicija iz 1997. godine, pronašla je 13 delfina, čija vrsta pati od zagađenja, pretjeranog ribolova, riječnih brodova i brana koje su postavljene na rijeci.

Kina je uspostavila rezervat za delfine na jezeru u centralnoj kineskoj provinciji Hubei, ali pošto nijedan delfin nije uhvaćen zadnjih godina, nade za uspjeh ovog programa razmnožavanja polako se gase.

Na majicu se može još njih dodati.

citat:

---

bdirlija wrote:



Na majicu se može još njih dodati.

---

Delfinarijumi


ORKA - Gorostas u ulozi klovna


Orcinus orca, orka ili kit ubica, vrsta je kitova koja najčešće živi u arktičkim i antarktičkim vodama.
Ime kit ubica dobio je jer se u prošlosti smatrao kitom ljudožderom.
To nije opravdana tvrdnja, jer se ustanovilo da su orke vrlo društvene, inteligentne i nježne životinje.

Ubrajamo ih u podred kitova zubana (Odontocenti) tj. porodicu (Delphinidae). Najčešće žive u porodicnim grupama do 8 jedinki, iako se povremeno javljaju i veže skupine od 30 do 40 jedinki.

Orke s okolinom komuniciraju eholo-kacijom tj. proizvode niskofrekventne zvukove, koji im vraćaju grubu sliku njihova okruženja. Proizvodeći visokofrekventne zvukove mogu ustanoviti krajnje detalje u njihovom okruženju, mogu odrediti položaj drugog stvorenja i kojom brzinom se kreće.

Čulo sluha toliko im je razvijeno da mogu otkriti kojoj vrsti plijen pripada, proučiti površinu njegove kože i zaviriti u unutrašnjost njegova tijela.

Smatra se da je to jedno od najsavršenijih čula u životinjskom svijetu.

Evo još nekih zanimljivih podataka o orkama:

- mužjaci su obično dugi oko osam metara i teški pet tona;
- ženke narastu do sedam metara, a teže tri tone;
- dnevno im je potrebno oko 60 kilograma hrane;
- pod vodom mogu izdržati oko četiri minute, a zatim izranjanju udahnuti zrak;
- u divljini mužjaci žive oko 35, a ženke prosječno 50 godina;
- razlikuju se po leđnoj peraji: mužjakova je u obliku trokuta, a ženkina u obliku srpa;
- pripadaju skupini sisavaca, što znači da na svijet donose žive mladunce;
- novorođena orke teži oko 180 kilograma.

Moć telepatije i izvantjelesna iskustva delfina




Najnovija znanstvena otkrića pokazuju da delfini posjeduju duhovne sposobnosti koje smo do sada držali svojstvenim samo ljudima

Ozbiljna znanstvena proučavanja delfina započela su prije četrdesetak godina.
Osim zapanjujućih rezultata o njihovoj visokoj razini inteligencije.
jedno od najfascinantnijih otkrića je do danas nedovoljno objašnjena sličnost između genetske strukture ljudi i delfina.

Njemački znanstvenik Horst Hameister je svakako jedan od prvih koji je ukazao na ovu neobičnost.
Nove rezultate njegovih istraživanja, kao i radove njegovih kolega u drugim zemljama, očekujemo s nestrpljenjem.

No, ono što je nama posebno zanimljivo su neke druge, još čudnije činjenice o delfinu.
Postoji mnogo znanstvenih projekata koji neporecivo dokazuju da delfini posjeduju duhovne sposobnosti, koje smo do sada uglavnom smatrali svojstvenim samo ljudima.

Konkretno, radi se o kreativnosti, sposobnosti prenošenja znanja na potomstvo te o telepatiji!