Uzgajalište jelena lopatara predstavlja oazu mira u Bosni i Hercegovini


Samo 20-tak kilometara od samog središta Sarajeva, u mjestu Rakovica koje pripada Općini Ilidža, nalazi se gotovo nepoznati raj na zemlji, bogato lovište i jedno od najvećih uzgajališta jelena lopatara u ovom dijelu Balkana.

Ova oaza mira na gotovo 700 metara nadmorske visine, kojom gospodari Kantonalno javno preduzeće (KJP) „Sarajevo-šume“, proteže se na 190 hektara i spremno očekuje svoje prve veće skupine gostiju iz Bosne i Hercegovine i cijelog svijeta.

Osim što predstavlja mjesto za uzgoj plemenite divljači, ovaj prostor je u ljetnim danima izuzetno pogodan za lov, odmor i rekreaciju. Ambijent upotpunjava čak 30 raznih drvenastih vrsta.

Ideja koja je nastala prije osam godina, već sada se razvila u ozbiljan projekt pred kojim je, kako vjeruju, velika budućnost.

„Imamo osam kilometara staza za šetnje, tu su tereni pogodni za biciklizam i jahanje konja. Na ovom prostoru postoje i četiri izvora pitke vode. Imamo šadrvane i slična mjesta za odmor. Planiramo obnoviti i lovačku kuću koja je u ratu porušena…

Ovdje postoje iznimne prilike za odmor i uživanje u prirodi. Posebice u ovim vrelim danima. Također, u jesen ovo je i stanište raznih vrsta gljiva. Namjera nam je da ovaj projekt i dalje razvijamo. Otvoreni smo za domaće posjetitelje, ali i one iz svijeta. Posebno bi nam bilo drago da ovdje vidimo goste iz prijateljske Turske“

Posjetitelji na uzgajalište u Rakovicu mogu doći svakog dana i uvjeriti se u njegovo bogatstvo.

"Zaista, mi ovdje želimo napraviti jednu oazu mira, gdje će ljudi dolaziti da se odmore, poslovni ljudi da pregovaraju, a ljubitelji prirode da uživaju.

Ovo je prilika da se još jednom pozovu direktori škola iz Sarajeva i cjele BiH da dođu ovdje, da kod djece razvijamo ljubav prema prirodi. Također, s posebnom radošću očekujemo ljubitelje prirodnih ljepota sa cijelog Balkana", ističe Berilo.

U trenutku naše posjete trajali su časovi jahanja. Naime, ove terene, uz ostale, koriste i veoma ljubazni članovi lokalnog jahačkog tima.

Također, dok se iščekuju turisti, ljubitelji prirode i ljudi željni odmora, Rakovicu posjećuju studenti Prirodno-matematičkog, Veterinarskog i Poljoprivrednog fakulteta. Ovdje obavljaju praktičnu nastavu.

Direktor Berilo nam pokazuje krda jelena lopatara, inače životinja znatno manjih od običnih jelena, ali ne i manje lijepih. Ovdje trenutno uzgajaju 130 odraslih životinja. U toku je i faza teljenja, pa će uskoro na svijet doći i novi stanovnici prelijepe Rakovice.

„Ovdje se mogu kupiti jeleni lopatari. Podajemo do 50 jedinki. Namjera nam je bila da ovo matično stado bude reprocentar. Danas jelena lopatara imamo u Prozoru, Busovači, Gračanici, Gornjem Vakufu, Kreševu, Vitezu…Želja nam je da u BiH postoji 100 uzgajališta jelena lopatara“.

Inače, jelenima lopatarima se posebna pažnja posvećuje Americi, Kanadi i Australjii. Direktor Berilo radi ilustracije napominje da samo u Njemačkoj postoji osam hiljada uzgajališta. Jelen lopatar je i u bivšoj Jugoslaviji bio omiljena lovna divljač. Bio je posebna atrakcija ljetovališta Brijuni, gdje je svoju vilu imao i bivši jugoslovenski predsjednik Josip Broz Tito.

Činjenica da ovo uzgajalište jelena lopatara nalazi u blizini putnih komunikacija prema već afirmiranim destinacijama na Bjelašnici, Igmanu, Bijambarama ili izletištu Skakavci, vjerujemo da će to biti prilika za mnoge da istraže i dotaknu ovaj biser netaknute prirode u Bosni i Hercegovini.

Nema ozbiljnijeg projekta dok se ne razrijese neke politicke prepreke, odnosno dok se ne svari ambijent za sigurna ekonomska ulaganja u BiH - stranih ili domaceg kapitala, ovo sve ostalo je od danas do sutra, jer nema stimulativnih mjera na bilo kom nivou vlasti, nego naprotiv...

citat:

---

Inspektor wrote:
Nema ozbiljnijeg projekta dok se ne razrijese neke politicke prepreke, odnosno dok se ne svari ambijent za sigurna ekonomska ulaganja u BiH - stranih ili domaceg kapitala, ovo sve ostalo je od danas do sutra, jer nema stimulativnih mjera na bilo kom nivou vlasti, nego naprotiv...

---

Turističkoj radnici iz Hrvatske: Bosnu Bosnom ne čine piramide već sevdah koji ne znaš prepoznati


Hrvatski portal "Lupiga.com" u zanimljivom i opširnom tekstu na neobičan način predstavio je sve ljepote Bosne i Hercegovine.

Vodopad u Jajcu
Tekst objavljen na ovom portalu, kojeg ćemo prenijeti u cjelosti, svojevrstan je odgovor njihovoj čitateljki kako su u našoj zemlji najveća turistička atrakcija piramide u Visokom, te da BiH više i nema šta drugo pokazati turistima.

Odgovor čitateljki, koja se predstavila kao turistička radnica, i preporuka potencijalnim turistima u BiH slijedi:

Stari grad Bihać

Neka prohodaju po starom gradu Bihaću, neka idu na rafting na Unu, neka krenu brati gljive na Kupreškoj visoravni, neka se prošeću Baščaršijom, neka odu u Jajce, vide vodopad Plive i okupaju se u Jezeru, neka splavare kanjonom Vrbasa, neka otiđu u likovnu koloniju starog grada Počitelja, neka pogledaju kako se skače s mostarskog Starog mosta, neka se spuste do Jablaničkog jezera, neka pojedu pastrmku u pećini kod Konjica, neka odu i na Boračko jezero, neka prenoće na mističnoj Vranici, neka se onda spuste do nedirnutog Prokoškog jezera, a onda džipovima preko planina odu do Kukavičjeg jezera.


Kupreška visoravan Plivin vodopad u Jajcu

Neka vide stari kraljevski grad Ključ, posjete franjevački samostan u Fojnici, neka se okupaju u Trebižatu, neka odmore u Neumu, neka se jednu noć obliju šljivovicom uživajući u sevdahu, neka probaju pecati u Neretvi, tamo gdje se rijeka pije golim rukama, neka se popnu na kraljevsku palaču u Bobovac, neka poslušaju Indekse i rano Bijelo dugme, neka čuju o čemu je pjevalo Zabranjeno pušenje, neka se napiju s izvora Kiseljaka, neka odmah i pojedu pogačice s kajmakom, neka se prošetaju drvoredom na vrelu Bosne, neka otiđu brati smokve u Čapljinu, a grožđe u Čitluk.


Baščaršija, Sarajevo

Neka skoče do tekije u Blagaju, neka prohodaju do vodopada Skakavac, neka gledaju izlazak sunca sa Čvrsnice, neka upoznaju Mogorjelo, neka se zaprepaste Hutovim Blatom i Ramskim jezerom, neka vide divlje konje po stepama oko Livna, neka probaju i livanjski sir, neka okuse i kupreški, vlašićki, vranički, neka se prejedu tufahija, baklava i hurmašica, neka vide šta je bosanska sofra.


Stari most u Mostaru

Neka odu na ćupriju u Višegrad, neka sjednu u hlad bagrema u Trebinju, neka lutaju pustopoljinama istočne Hercegovine, neka odu na Kravice u Ljubuški, neka odu i na izvor Bune, neka pregledaju travničke džamije, neka vide crkvu u Bugojnu, samostane u Gučoj Gori i Kraljevoj Sutjesci, neka rukama piju vodu s tamošnjih potoka, neka se ubiju od pita.

Mlinovi u Jajcu

Neka otiđu u kanjon Drine, neka se popnu na gradačačku kulu i neka oberu tamošnje šljive, neka probaju ćevape, sogan dolmu, japrak, janjetinu kod Gojka…

Svratih juce u najpoznatiju prodavnicu musicarskog probora i materijala (ribolovni pribor) u Malmö-u.

I vidim, cojk ima plakat, organizuje ribolovne ture u Sloveniji, na Savi, Soci itd....

Sad, znajuci, da je musicarenje u Sloveniji jako skupo, cijena dozvola, smjestaja hrane itd., a opet, zeleci da pokazem, da znam ponesto o tim mjestima, poceh ga ispitivati o detaljima.

Kaze sedam dana s prevozom, smjestajem, hranom i dozvolama, kosta oko 1000eura.

Interesantno.

Jesi li rekoh, probao musicariti u Bosni?

Kaze, jesam, i nabroja mi najmanje desetak rijeka gore po krajini, na kojima je lovio.

Kaze, takodje, da je i vodio ljude u Bosnu, ali to vise ne radi.

Zasto, upitah ga.

Zato sto imam utisak, da ljudi u Bosni zele zaraditi pare na brzinu.

Zato sto jednom odem, bude ok, drugi put dodjem, oni poribili revir kalifornijskom pastrmkom, usluga nikakva....

Jednostavno mislim, da u Sloveniji dobijem bolju uslugu i bolji ribolov za svoje musterije, kaze mi on.

Jos malo popricasmo i ja razgulih.

I zao mi.

Zao mi sto smo takvi, kakvi smo.

Zao mi sto je ova Svedska puna ljudi koji su spremni dati 1000eura za sedam dana ribolova, a ovi nasi dzukci nisu spremni prepoznati mogucnosti, iako sam do sad bio ubijedjen, da to, barem gore u krajini funkcionise na zadovoljavajucem nivou.

Pa zar je moguce, da jedan Slovenac, sebe moze naci u tih 1000 eura, uz sve te cijene koje su na snazi u Sloveniji, a mi sa onakvim ljepoticama od voda, ne mozemo, ili ne znamo.

Zna li iko u tom ribolovnom savezu, koliko jedna takva negativna reklama znaci??

Pa kod tog covjeka u radnju dolazi hiljade ljudi u toku jednog mjeseca, i svi oni vide taj plakat.

Poneko ce i kupiti taj aranzman, poneko ce otici u vlastitom.

Zar ne bi bilo lijepo, da mu u radnji visi i plakat na kojem ce Bosna i njene ljepote biti pokazani, pa da poneko ode i kod nas, i ostavi koji dinar.

Zar bas moramo biti takvi, da u svemu gledamo da sto vise opeljesimo tog gosta, bez razmisljanja o tome, da bi taj covjek mogao opet doci. Povesti i jarane......

Hebo ti nas

Bosanske piramide senzacija u Bugarskoj: Četiri autobusa volontera stižu u Visoko!
Dvije turističke agencije koje prate pronalazača bosanskih piramida su dogovorile dolazak četiri autobusa turista u BiH krajem maja i početkom juna ove godine.

Stručnjaci za trakijsko-ilirsku kulturu i pismo su izrazili želju da se priključe epigrafskim naporima u dešifriranju uklesanih simbola u Podzemnom labirintu Ravne i da učestvuju na Međunarodnoj naučnoj konferenciji o bosanskim piramidama koja će biti održana u septembru u Visokom, piše Depo Portal.

Prvi dan boravka dr. Semira Osmanagića u Bugarskoj 16. maja 2013. izazvao je pravu senzaciju. U jutarnjim satima pronalazač bosanskih piramida održao je pres konferenciju u glavnom gradu ove zemlje, Sofiji. Nakon prezentacije otkrića prvih europskih piramida brojni mediji su zadržali Osmanagića dva sata s brojnim pitanjima.

Uslijedili su intervjui za prvi program Bugarske državne televizije, prvi program državnog radija, drugi program državnog radija (Radio Sofija) te za nekoliko bugarskih časopisa (“Usuri”, “Magazin 8”, i dr.).

U popodnevnim satima dr. Osmanagić je posjetio drugi najveći grad u Bugarskoj, Plovdiv. Riječ je o jednom od najstarijih gradova, ovog civilizacijskog ciklusa, s 8.000 godina kontinuiranog življenja. Posjeta Osmanagića je danima bila najavljivana na naslovnim stranicama jedinog gradskog dnevnika “Marice”. Osmanagić je dao intervju uživo za TV program Plovdiv koji je ujedno i drugi program državne televizije, a zatim su slijedili intervjui na bugarskom nacionalnom radiju.

Predavanje o bosanskim piramidama održano je u zgradi Muzeja i Kulturnog centra Plovdiv u Starom gradu. Dvije stotine stolica koje su postavili organizatori ni izbliza nije bilo dovoljno jer se više od 400 ljudi naguralo u prostor Muzeja. Oni su s velikom pažnjom saslušali “Balkanskog Indianu Jonesa”, kako su ga bugarski mediji prozvali.

Više puta je trosatno predavanje Osmanagića prekidano pljeskom. Gromoglasan aplauz je uslijedio nakon njegovog poziva da historiju balkanskih prostora, koji su druga najstarija kulturna oaza u Europi i kolijevka civilizacija, istražuju domaći stručnjaci a ne da iskrivljenu sliku povijesti nameću izvana. Kraj prezentacije je dočekan ovacijama prisutnih.

Nakon predavanja prisutni se se interesovali kako mogu volontirati u Visokom. Dvije turističke agencije koje prate pronalazača bosanskih piramida su dogovorile dolazak četiri autobusa turista u BiH krajem maja i početkom juna ove godine. Stručnjaci za trakijsko-ilirsku kulturu i pismo su izrazili želju da se priključe epigrafskim naporima u dešifriranju uklesanih simbola u Podzemnom labirintu Ravne i da učestvuju na Međunarodnoj naučnoj konferenciji o bosanskim piramidama koja će biti održana u septembru u Visokom.

Turneju po Bugarskoj Osmanagić nastavlja posjetom Shumenu na istoku ove zemlje i novim predavanjem koje se željno iščekuje. Uz njega su organizatori gostovanja, inače volonteri i posjetioci iz 2012. koji su se oduševljeni vratili u svoju zemlju nakon posjete piramidama u Bosni.

BiH od turizma u prvih pola godine zaradila 405 miliona KM


Turizam u BiH je privredna grana u usponu, a značajan dio turističke ponude predstavljaju različite aktivnosti vezane za rijeke, jezera, more i močvarna staništa. Velika je odgovornost i obaveza turističkih subjekata u odgovornom ponašanju prema vodnim resursima.

Čista i dostupna voda je od životne važnosti ne samo lokalnom stanovništvu, već i za potrebe turizma – rečeno je Feni u Turističkoj zajednici Federacije BiH u povodu ovogodišnjeg obilježavanja Svjetskog dana turizma.

Turistička zajednica Federacije BiH, s obzirom na izuzetno smanjena finansijska sredstva kojima raspolaže, neće na formalan način obilježavati Svjetski dan turizma, nego će maksimalan napor uložiti u završetak promotivnog filma “Prirodna lednička jezera u Federaciji Bosne i Hercegovine”.

Osim promocije atraktivnog prirodnog naslijeđa, ovim projektom se zagovara i odgovoran odnos krajnjih korisnika prema vodama, navode iz Turističke zajednice FBiH.

U prvih sedam mjeseci 2013. godine zabilježeno je 467.264 dolazaka turista u Bosnu i Hercegovinu, što je više za 9,3 posto u odnosu na isti period prethodne godine. U istom periodu je ostvareno 1.003.503, 7,4 posto više nego u 2012.godini.

U Federaciji BiH je u ovom periodu boravilo 67,3 posto ukupnog broja turista (314.551 turista, 11,9 posto više nego 2012.godine) i ostvareno 61,1 posto ukupnog broja noćenja (612.958, 10,5 posto više nego u 2012.godini).

Prema podacima Centralne banke BiH, prihod od turizma u BiH u prvih šest mjeseci 2013. godine je iznosio 405,9 miliona KM, što je 3,6 posto više nego u istom periodu 2012..

Odlukom Svjetske turističke organizacije (UNWTO) 27. septembar se već 33 godine obilježava kao Svjetski dan turizma. Ovogodišnjom temom „Turizam i vode: štitimo zajedničku budućnost“, želi se naglasiti odgovornost turističkih sudionika, ali i potreba preuzimanja obaveze da se zaštite globalni resursi vode.

Posljednjih nekoliko godina teme obilježavanja se biraju u skladu s tematskim godinama Ujedinjenih naroda, a 2013. godinu UN je proglasio Međunarodnom godinom vode.

Izbrisano zbog dupliranja.

[Edited by hanumicag on 13-12-2013 at 19:05 GMT]

Ovo sam našla na stranici turističke zajednice BiH (lijepa "reklama" tj. opis Bosanaca: http://www.bhtourism.ba/loc/interactingwithlocalpeople.wbsp):

citat:

---

Druženje sa domaćim stanovništvom u zemlji u obliku srca

Čak i bez porasta broja turista koji posjećuju Bosnu i Hercegovinu, lokalno stanovništvo je već naviknuto na goste koji dolaze iz svih dijelova Evrope, Sjeverne Amerike, Bliskog i Srednjeg Istoka.


Čak i bez porasta broja turista koji posjećuju Bosnu i Hercegovinu, lokalno stanovništvo je već naviknuto na goste koji dolaze iz svih dijelova Evrope, Sjeverne Amerike, Bliskog i Srednjeg Istoka.

Lokalno stanovništvo je uvijek prijateljski raspoloženo. Ovo je tipično za cijeli region ali je Bosansko gostoprimstvo ipak nešto posebno. Bosanci će se ostaviti svoga posla kako bi vam pomogli da nađete to što tražite i nerijetko pozivaju ljude u svoj dom na kafu. A jednom kada se nađete u nečijem domu kao gost, možete očekivati kraljevski tretman..Neovisno da li su domaćini bogati ili siromašni, sigurno će vas poslužiti kafom i cigaretama. Nepisano je pravilo da prije nego li zapalite cigaretu ponudite sve oko sebe. Nakon toga slijede slatkiši (keksi ili čokolada) i ako je atmosfera odgovarajuća slijedi domaća rakija sa mezom. Ako dolazite sa zapada ovo vam se može činiti pretjerano, ali tradicija da se gost smatra jednim od svojih ovdje se veoma ozbiljno shvata. Većina mladih ljudi govori engleski, obzirom da se isti aktivno podučava u školama. Američki filmovi su veoma popularni, tako da su i kroz to mladi ljudi naučili engleski jezik. U zapadnoj Hercegovini i sjevernoj Bosni znatan broj ljudi govori njemački. Preko 300,000 izbjeglica živjelo je u Njemačkoj tokom rata, a mnogi su tamo emigrirali još mnogo prije izbijanja konflikta. U većini slučajeva mladi ljudi ovdje ne žele da govore o ratu i politici, on će radije razgovarati o muzici, filmovima, knjigama ili jednostavno neobavezno ćaskati. Starije generacije su često te koje unose teme rata i politike u konverzaciju. Kao posjetitelj primijeti ćete da u Bosni i Hercegovini postoje raznovrsni oblici životnih stilova. Neke od žena se i danas oblače sukladno tradiciji ili su pak pokrivene, no to ih ipak ne razlikuje od ostalih, jer bosanska gostoljubivost ne poznaje granice.

---