|
Info: Ako imate neke nejasnoæe, pitanja, primjedbe, sugestije,..i dr. u vezi ovog podforuma javite se privatnom porukom moderatorima.
|
Abulafija
Nivo: Forumski doajen
Registriran(a): 02-07-2004
Odgovori: 28828
IP: Maskiran
  
|
Re: Pèele i med sve što ste željeli znati, pitajte
Mene interesuje, kako to da se na Balkanu konstantno trubi o tom medu, te ima ovakav, te onakav, te, to je toliko zdrav proizvod, aman zaman....
A u ovoj skandinaviji to niti ko jede, niti ga ima sa kupiti u supermarketima u nekim kolicinama u kojima ga ima kod nas.
Izuzev "arapskih" trgovina vrlo rijetko see moze naci npr. ona tegla sa sacem unutra. Ja sam neki dan kupio nekakav tecni, i to u kesi, pa pretreso u galon  pa se navikavam da ujutro uzmem po kasiku prije cigare i kafe. Donio sam ljetos i iz Bosne jedan, njega sam vec smazo
Nit ja kaku razliku osjecam, nit vidim sta tu ima zdravo, al povodim se za nekakvim uvrijezenim misjenjem da je to dobro, pa jedem i ne pitam
|
|
17-11-2009 at 22:21 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ
Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran
|
Re: Pèele i med sve što ste željeli znati, pitajte
citat:
Trucker wrote:
mogao si za pocetak,al' u kratkim crtama objasnit njihov rad
primer;..
-koliko ih moze biti u kosnici..
-kako koje pcele i sta rade...itd
molim te ,samo nemoj capy/paste....svojim rjecima sta znas
Ti k'o profesor.
To što ti tražiš je malo preopširno. Ali ja æu pokušati u što kraæim crtama da to objasnim.
Odgovor na prvo pitanje je dosta šarolik, da ga tako nazovem (jutro je pa mi druga rijeè trenutno ne pada na pamet). Dosta je danas razlièitih naèina pèelarenja, pa tako i raznih savjeta. A broj zavisi i od mjeseca do mjeseca. Najviše ih je u vrijeme cvjetanja bagrema, koji je pèelama nešto kao nama brašno, ulje, šeæer i so. Najmanji broj je tokom zime, taènije na kraju. Veliki broj pèelara zastupa teoriju što veæi broj pèela bolje. Taj broj je oko 60 000 pèela po košnici. U jednu ruku je to i istina ali je to teško postiæi, mislim na posao koji takva košnica zahtjeva. Najèešæe je to košnica sa dvije matice. A ako imaš veliki broj košnica to ispadne zaista povelik posao. Ima i onih mlaðih i modernijih pèelara, sve više, koji kontaju manje meda idr. ali i manje posla. Oni idu oko 30 000-40 000 pèela po košnici. Ispod toliko ne bi trebalo biti. Pèelarski zakon i pojam je jako društvo. To je temelj današnjeg pèelarenja.
Drugo pitanje bi šta koja pèela radi.
Matica je veæina zna stub pèelinjeg društva, majka svim pèelama. Najduže živi od svih pèela i do 7 godina. Ali je veæina pèelara mijenja svake dvije godine. Ima i onih koji je mijenjaju svake godine. A ima i vrijeme kada to same pèele urade, npr. ako je stara matica oslabila. Najinteresantnije je da same pèele odaberu larvu koja æe postati matica, izgrade veæu æeliju i napune je sa matiènom mlijeèi. Zahvaljujuæi iskljuèivo toj mlijeèi postaje matica koja puuuno duže živi od ostalih pèela, i u jeku sezone dnevno nosi, prema nekim procjenama jer ja nisam broj'o  , i do 3000 jaja. Pa sad gledaj šta i kakva je hrana ta matièna mlijeè. A i matica kao i pèela radilica ima žaoku i bode.
Trutovi nemaju i ne bodu nego se ponašaju kao prava gospoda. Niti bodu niti se tuku. Oni se raðaju iz neoploðenih jaja  , što æe reæi da nemaju ovozemaljskog oca nego samo majku. A kažu da imaju djeda po majci. Duže im treba da iz larve postanu odrasle "osobe", baš kao što naše žene govore za nas . Njima taj period traje 24 dana. Kraæi su od matice ali su zato deblji. A trutovi nekad žive kao begovi a nekad su vala i donji. Jedu koliko hoæe a ne donose ništa. Samo ih nekoliko uspije nešta hm .... A ostali .... Utjeha ostalim je da poslije sparivanja oni koji su to uradili gube život. Tako im palo. Ostale pèele hrane jedno vrijeme da bi ih na kraju sezone sve silom "išæerale" (baš tim rijeèima) jadne iz košnice. Nekad se smatralo da su trutovi beskorisni ali se to mišljenje u zadnje vrijeme mijenja. Osim parenja oni održavaju temperaturu u košnici. Osnova svega je da pèele, koliko god ti o tome uèio, na kraju ipak bolje znaju od nas šta im valja a šta ne.
I na kraju pèela radilica. Najmanje u košnici i sve žene. Ðaba sve, sa zakržljalim su polnim organom, da ne budem bezobrazan. Prva tri dana larve dobiju za hranu mlijeè koji je slabijeg kvaliteta od onog namjenjenog matici a i manje ga je. Od treæeg dana dobivaju samo smjesu meda, polena i vode. Perriod razvoja radilice je 21 dan. Kada se izleže prvo se, da bi ojaèala, najede polena koji im je najvažnija hrana (vitamini idr.). Zatim èisti æelije i hrani starije larve. Od 6-12 dana života, otprilike, hrani mlade larve a do 18 dana luèi vosak gradi æelije tj. saæe, prima i preraðuje nektar te ga smiješta u æelije saæa. Neke od njih obavljaju stražarski posao na letu tj. ulazu košnice. Pri kraju su malo i izlijetale i upoznavale svoju okolinu. To mi zovemo orijentacioni let. Nakon svega ovoga ostaje im najteži dio posla, sakupljanje nektara, polena, smole za propolis i vode za piæe. Procjene su da im taj period traje 12-15 dana mada i tu u zadnje vrijeme ima nekih drugih teorija. Ovo je u periodu najveæeg prinosa meda. Zimi kad se manje leti i radi život im je dosta duži. Kažu oko 6 mjeseci. Od posljednjeg legla sredinom jeseni pa do poèetka proljeæa. Ovo je samo okvirno jer ima dosta odstupanja.
Zimi se pèele skupljaju u loptu (klube) i, u zavisnosti od vanjske temperature, kad je manja stišæu se a veæa obratno. Održavaju temperaturu u sredini klubeta gdje je matica 20-30°C. Na rubu je naravno temperatura manja te se povremeno rubne pèele mijenjaju kolegijalno sa onima malo bližim sredini. One koje su najbliže matici tamo i ostaju tj. ne mijenjaju se sa onim rubnim. Tako ðuture se kreæu po košnici ka onim mjestima gdje je smjaštena hrana.
U februaru matica zna poèeti nositi jaja. Tada nahajcaju temperaturu i na 35°. Taj mali broj jaja mora biti u klubetu.
Et' ja ne znadoh kraæe. Imam knjigu u kojoj je ova tema zauzela 50% strana. Ko hoæe da èita neka izvoli ko neæe ni ne mora.
Ako ima štamparskih i gramatièkih grešaka sorry. Ne dade mi se još i to da pregledam. I kunem se nije copy-paste. Èasne mi pionirske 
[Edited by bdirlija on 18-11-2009 at 09:47 GMT]
|
|
18-11-2009 at 09:25 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ
Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran
|
Re: Pèele i med sve što ste željeli znati, pitajte
citat:
Abulafija wrote:
Mene interesuje, kako to da se na Balkanu konstantno trubi o tom medu, te ima ovakav, te onakav, te, to je toliko zdrav proizvod, aman zaman....
A u ovoj skandinaviji to niti ko jede, niti ga ima sa kupiti u supermarketima u nekim kolicinama u kojima ga ima kod nas.
Kod vas u Skandinaviji samo loèu alkohol ako i to ima za kupit. Kol'ko ja æu' u Švedskoj ni to ne možeš naæi. Aman nisu do sad èuli za medovaèu. A i Ðe si vidio da pèela noæu leti. Kad im budete napravili one rudarske lampe na æelutak što doðu možda budete i imali meda.
citat:
Izuzev "arapskih" trgovina vrlo rijetko see moze naci npr. ona tegla sa sacem unutra. Ja sam neki dan kupio nekakav tecni, i to u kesi, pa pretreso u galon
Æuj u kesi. Pa to ne možeš ni kod kineza naæ'.
citat:
pa se navikavam da ujutro uzmem po kasiku prije cigare i kafe. Donio sam ljetos i iz Bosne jedan, njega sam vec smazo
Nit ja kaku razliku osjecam, nit vidim sta tu ima zdravo, al povodim se za nekakvim uvrijezenim misjenjem da je to dobro, pa jedem i ne pitam
Samo ti navali. Jebi ga ja kad upadnem na sastanak kakvih pèelara k'o beba se osjeæam. A kad vidim kakvog starog pèelarskog lisca kako pièi uz brdo lijepo me sramota doðe. A cigare bacaj pod hitno. Zar nisi æuo da su pušaèi rizièna kategorija. A najveæi fazon kad uðeš u kancelarije pèelarskih udruženja dim od cigara.
[Edited by bdirlija on 18-11-2009 at 12:23 GMT]
|
|
18-11-2009 at 09:41 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
bdirlija
Nivo: Forumski doajen
http://youtu.be/E4OqAa9pcGQ
Registriran(a): 26-02-2009
Lokacija: Tuzla
Odgovori: 1638
IP: Maskiran
|
Re: Pèele i med sve što ste željeli znati, pitajte
Pošto se danas ne radi ništa posebno da odgovorim na jedno pitanje unaprijed. Uvjeren sam da æe ga neko postaviti kad tad. Ono se odnosi na falsifikovani med. Neki se mogu onako na prvi pogled procijeniti. Upadljiva bistrina kao npr. Ice tee ili skoro kao sok od jabuke bistri. Još kad unutra ubace komad saæa meni zlo. Naèešæe ga se može vidjeti po pijacama. Jedan od važnih sastojaka meda je i polen radi kojeg i med ne može biti skroz bistar. Recimo èak i na pèelarskim sajmovima je, u takmièarskoj konkurenciji, bivalo da npr. u medu od kadulje ne bude traga od kaduljinog polena.
Neke vrste falsifikata je dosta teže otkriti. Neke bez labaratorijske analize nije ni moguæe. Ima nekih metoda koje narod koristi dugo (med curi bez prekidanja "niti") ali u današnje vrijeme kad falsifikuju i jedan Ferrari (nevjerovatno ali istinito u Rusiji ni manje ni više nego F50) ništa nije sigurno. Kao u svemu, danas je važan samo profit ili što neki kažu tiraž pa se prema tome sve podreðuje. Nekad je medicina bila èasno zanimanje a danas kao i sve drugo profitabilno i podložno iskljuèivo zaradi.
Med vam se se može pred oèima izvaditi iz košnice i na licu mjesta izvrcati a da opet bude falsifikat. Jedini savjet, koliko to god zvuèalo kao fraza, je naæi i upoznati nekog lokalnog pèelara i od njega kupovati med. Ja ne znam bolji naèin. U prodavnici nisam nikad kupio med kao i na pijaci. Ja sam se vazda uzdavao u odokativnu procjenu ljudskog karaktera. Kod nas u gradu postoje neka pèelarskih udruženja koja i prodaju med. I u njima ima jako dobrih i poštenih ljudi, kao uostalom i svugdje. I to bi moglo biti rješenje da sad ne bi bilo da koga reklamiram.
I da ne bude zabune, ima onih koji još misle da med koji se "ušeæeri", kako to neki i dalje govore, nije pravi. prirodno svojstvo meda je kristalizacija. U zavisnosti od omjera grožðanog (glukoze) i voænog (fruktoze). Glukoza se brzo kristališe pa tako i med koji je više sadrži (od uljane repice, medljika...), dok oni sa veæim procentom fruktoze (bagremov,, kestenov...) polako.
Kristalisan med se može ponovo vratiti u teèno stanje izlaganjem temperaturi ne veæoj od 39°C mada ni to nije više prporuèljivo. Takav med gubio dio svojih korisnih svojstava. A vala iskren da budem k'o klinac i nisam baš nešto volio teèni med. Više ga je bilo po i oko mene nego u meni. . Savjet maamama i taatama koji mažu med svojoj djeèici da malo omekšan puter pomiješaju sa medom pa ga tako namažu na šnitu.
E baš sam danas bio vrijedan. Jedino se nadam da æe ovo neko i èitati. 
Još æu ja na ovu temu pisati. Samo polako kako mi bude dolazilo u glavu.
[Edited by bdirlija on 18-11-2009 at 12:21 GMT]
|
|
18-11-2009 at 11:58 |
| Ukljuèi u odgovor
|
|
| Trenutno aktivni korisnici |
Aktivni gosti: 32
Skriveni clanovi: 0
Aktivni èlanovi: 0
Sretan roðendan: 2zla, darijo, dijanaaa, flower2166, GT1, jomba, minka84, nea84, pickup, Stojak, Vojsek
|
| FORUM : Zdravlje : Pèele i med sve što ste željeli znati, pitajte |
  |
Pregled tema u posljednjih 24 sata
Pregled poruka u posljednjih 24 sata
(dva dana, sedam, 30 dana)
Pregled pisanja foruma�a u posljednjih 24 sata
|
Ne znam , svi valjda imamo razlièita iskustva , amožda je i do klime 
