Info: Ovo nije bogomolja, ovo je samo forum, ovdje ne vaze pravila ponasanja kao za njih ali je uljudnost i tolerancija pozeljna.
Ovdje se raspravlja o religijama i filozofiji, ali forum nije vjerski ni filozofski i ne pripada ni jednoj religiji, ni jednoj filozofiji.
Behram-begova medresa u Tuzli jedna je od najstarijih obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini, ali i Balkana i Evrope. Predstavlja jednu od srednjih škola Islamske zajednice u BiH, u okviru koje i radi. Naša ekipa posjetila je ovu ustanovu, gdje smo se uvjerili u dobre odgojne temelje koji se postavljaju pred uèenike i da se u radu ove škole nastoje spojiti tradicija i modernost. Behram-begova medrese jeste tradicionalna škola, u smislu da se nadovezuje na tradicionalne islamske vrijednosti, ali i moderna jer nastoji pratiti dostignuæa iz oblasti nauke i tehnologije.
O tradiciji obrazovanja u Medresi dugoj 385 godina razgovarali smo sa Ahmedom Hatuniæem, pedagogom i profesorom ahlaka.
- Rad Behram-begove medrese u Tuzli prekinut je 1949. godine, odlukom tadašnjih vlasti, a obnovljen je 1993. godine. Od tada pa do danas, kroz školu su prošle mnoge generacije uèenika i profesora. Ovog 6. oktobra smo obilježili 18 godina od ponovnog poèetka rada škole. Medresa je u ovome obnovljenom periodu dostigla svoje punoljetstvo i to smo obilježili prigodnim manifestacijama, kaže prof. Hatuniæ.
Behram-begovu medresu danas pohaða 500 uèenika, rasporeðenih u 16 odjeljenja. To je škola sa cjelodnevnim boravkom uèenika u školskim internatu.
- Nastava se odvija ujutro, a nakon toga realizuju se vannastavni programi. Ono što Medresu èini drugaèijom od ostalih škola, jeste to što se akcenat stavlja na svakodnevni odgojni i moralni rad sa djecom. Naši profesori sa uèenicima savladavaju odreðene odgojne teme, tumaèe im probleme u našem društvu i nastoje u njima proizvesti jedan odbrambeni mehanizam, izgraditi jak karakter koji æe se moæi suoèiti sa bilo kakvim problemom savremenog društva. Prema našim saznanjima, uspjeh je doista veliki i naši uèenici stasavaju u zdrave liènosti, koji po svom ponašaju, prednjaèe kao primjeri poželjnog i moralnog društvenog ponašanja za kojim treba težiti, istièe Hatuniæ.
Behram-begova medresa u svom programu ima gimnazijske, opšte obrazovne predmete, a to su prirodno-matematièkog, jezièkog, društvenog i multidisciplinarnog podruèja, uz koje dolazi i diskurs islamskih vjerskih predmeta.
- Uèenici se susreæu sa velikim brojem nauka i zbog toga veliku pažnju polažemo opštem obrazovanju uz izuèavanje stranih jezika. Arapski, kao prvi strani jezik i engleski u redovnoj nastavi, a u izbornoj latinski, turski i njemaèki jezik. Uèenici u treæem i èetvrtom razredu su dužni izabrati dva predmeta, shodno svojim sklonostima, èime im se omoguæava izuèavanje gradiva koje æe im olakšati upis na željeni fakultet, pojašnjava Hatuniæ.
Velida Krajiniæ iz Zavidoviæa pohaða èetvrti razred Behram-begove medrese.
- Prva sam djevojka iz svog džemata koja je odluèila upisati Medresu i nisam se nimalo pokajala. Ovdje mi je lijepo, upoznala sam dosta prijatelja iz razlièitih krajeva i proširila svoje vidike. Školske obaveze poèinju u sedam ujutro i traju do dvanaest sati. Nakon toga, odlazim na izbornu nastavu gdje sam se opredijelila za podruèje fizike i matematike, kazala je Velida èija je želja da nakon završene Medrese upiše fakultet arhitekture.
- Moja porodica je vezana za islam, ali sa te strane nije bilo toliko uticaja, koliko je moja želja bila da se upišem u ovu školu. Profesori pružaju kvalitetno obrazovanje za buduænost, a posebno mi se sviða što ova škola, u odnosu na druge, poklanja puno više pažnje na odgoj uèenika. I to je ono što me je privuklo da upišem ovu školu. Siguran sam da æe pohaðanje Medrese mi pomoæi da postanem bolji èovjek koji æe biti spreman na velike izazove, kaže uèenik Muamer Seljubac iz Gornje Tuzle, koga u buduænosti zanima izuèavanje informatike.
Pored redovne nastave, uèenici Medrese aktivni su i u vannastavnim aktivnostima kroz 20 sekcija. Svake godine, uèenici ove škole priprede brojne manifestacije, a jedna takva održana je prije nekoliko dana u Bosanskom kulturnom centru. Povodom Kurban bajrama uèenici su priredili bajramsku akademiju, gdje su srca vjernika ispunili izvedbama odabranih ilahija i kasida. Mi vam donosimo dio atmosfere.
Prema Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u BiH u petak 25. novembra 2011. godine dolaskom akšama nastupio je 1. muharrem 1433. hidžretske godine, a prvi dan Nove hidžretske godine je u subotu 26. novembra 2011. godine. Hidžra, preseljenje muslimana iz Mekke u Medinu, dogaðaj je od kojeg je poèelo raèunanje vremena po islamskom, lunarnom kalendaru. Sama rijeè hidžra u arapskom jeziku je vezana za glagol hadžere, koji u prijevodu na bosanski jezik znaèi izaæi.
Širom naše lijepe Bosne i Hercegovine, pa tako i u džematima Muftijstva tuzlanskog, razlièitim programima obilježen je dolazak Nove hidžretske godine u naše džamije, kuæe i porodice. Centralna sveèanost za podruèje Tuzle održana je u Hadžijskoj džamiji u organizaciji Medžlisa Islamske zajednice Tuzla i džemata Solina. Prigodan program izveli su polaznici mektebske nastave, kojima su uruèene diplome o uspješno završenoj hatmi.
Nakon jacije namaza na platou ispred Hadžijske džamije uprilièeno je „Veèe ilahija i kasida i sevdaha“ na kojem su uèešæe uzeli hor Medžlisa Islamske zajednice Tuzla “Gazi Turali beg” te interpretatori Safet Dedajiæ, Amra Salihoviæ i Edin Šariæ.
- Bosanski muslimani su se pokušavali ogledati u Hidžri. Mi danas imamo svoje muhadžire i svježe sjeæanje na progonstva i patnje koji su imali oni prvi muslimani, kada su napuštali svoje domove u Meki. Bosanski muslimani danas najviše imaju nadu prvih muslimana da æe završiti svoju hidžru onako kako je treba završiti – pobjedonosnim povratkom svojoj kuæi. A svaki je povratak itekako pobjedonosan. Na tom putu su brojni šehidski nišani i mezaristani, reèeno je na skupu u Solini.
Prema kazivanjima starijih, kod nas u Bosni je obièaj da se na dan Nove godine kupi nešto novo za domaæinstvo, nešto što bi koristila èitava porodica. Djeca se obièno daruju novim odjevnim predmetima, dok domaæice peku halvu da kuæa zamiriše melecima.
Re: Islam u Tuzli (vijesti, slike, video fajlovi)
