citat:

---

MelMel wrote:
Svidja mi se naslov, FILOZOFIJA -LOGIKA. Samo sto ja ove dvije rijeci ne bih ni pod tackom razno stavila jednu do druge.
;hanka nekako mi nema logike.

---

citat:

---

MelMel wrote:
Svidja mi se naslov, FILOZOFIJA -LOGIKA. Samo sto ja ove dvije rijeci ne bih ni pod tackom razno stavila jednu do druge.
;hanka nekako mi nema logike.

---

citat:

---

MelMel wrote:


Logika elektronski sklopova, zvuci i radi logicno. Ali ja bih preporucila logiku kao ispravnu metodu svacanja i razumjevanja i kod teoretisanja, a ne samo praktikovanja.

---

Da prepišem koji interesantan citat iz jednog filozofijskog leksikona

APSOLUTNA i RELATIVNA ISTINA, dva suprotna pojma, od kojih prvi označava potpunu, bezuvjetnu, konačnu i nepromjenjivu istinu, a drugi suprotno tome, vremenski i realno ograničenu istinu, uvjetovanu spoznajnim mogućnostima, zatim stupnjem razvoja određenih znanosti i, najposlije, mogućnošću spoznatljivosti samog objekta zbog njegovih vlastitih kvaliteta, zbog stupnja njegove transparentnosti, pronicnja u njegove stvarne osobine ( Filozofija -Danko Grlić, Panorama, Zagreb 1967)

Svjedoci smo da se danas kao apsolutna istina predstavljaju "relativne istine". Npr. Bog se neopravdano predstavlja kao apsolutna istina iako ne ispunjava kriterije kojima se apsolutna istina definiše.

Ako kome zatreba može copy paste

SUD, u logici, vrsta iskaza kojim se nešto tvrdi ili odriče; uz pojam i zaključak jedan od bitnih elemenata logige. Logički sud je sastavljen od subjekta(S), predikata (P), kopule koja izriče različit odnos između SiP i tzv. >>četvrtog elementa<<, tj. elementa tvrdnje.

POJAM,općenito zamisao, misaoni korelat bitnih svojstava, karakteristika i odnosa odrređenog predmeta i objekta.Najveći broj pojmova nastaje apstrakcijom, generalizacijom, odnosno sintezom pojednih svojstava realnog svijeta

APSURD, u kolokvijalnom smislu sve što je besmisleno, što se suprotstavlja normalnom razboritom mišljenju. U logici apsurdni su oni sudovi ili pojmovi koji stoje u nesuvislim, protuslovnim sklopovima protivnim elementarnim logičkim principima.

Također, ono što moramo reći jeste razlika u metodološkom pristupu shvatanja i razumijevanja onog što jeste sama filozofija. Evropski klasici definiraju filozofiju kao misaono razmatranje stvari i oni su vrlo sumnjičavi spram bilo kojeg metoda izuzev onog razuma. Vrlo rijetko bi koji zapadnjački filozof uzeo na znanje prikraćenosti samog intelekta. Međutim, u orijentu se vrlo rano uočilo da cjelokupna zbiljnost koja predstavlja sadržaj filozofije ne može biti adekvatno spoznata kroz intelekciju. Analiza je glavna funkcija intelekta, ali pomoću analiza nismo u stanju da uhvatimo ili iskusimo zbiljnost. Logičko umovanje može jedino proizvesti posredovano znanje. Cilj filozofije nije da se zaustavi sa teoretskim razumijevanjem zbilje, već da ima izravno znanje o njojzi. Otuda je metod o kojemu je riječ u orijentalnoj filozofiji onaj sublimarnog karaktera, budući da je spoznaja koja dolazi kroz revalaciju izravna i nedvojbena. Ona nije niže racionalna već iznad ili supra-racionalnog karaktera. Sama činjenica da je takav slučaj pokazuje da revalacija ne može biti iracionalni instrument spoznaje. Otuda orijentalni filozof uistinu priznaje da sublimarno iskustvo mora biti učinjeno razumljivim, a ovo je naročita zadaća razumskog zaključivanja. Ono što je više ne može biti niže. Naime, ono što premašuje razum ne može biti manjkavim u udovoljavanju zahtjevima razuma te sukladno tome filozofski krajnji predmet nije posredna spoznaja zbiljnosti, već njeno divajno iskustvo.

Dakle, cilj orijentalne filozofije nije puko intelektualno razumijevanje zbiljnosti, već njena sublimarna spoznaja. Stoga se ova filozofija ne može samo naučavati, već se zahtijeva i moralna čistota, odnosno da je se živi i protežira, budući da je metafizička kontemplacija moguća samo onome ko je u sebi kultivirao takve kvalitete kao što su staloženost, samokontrola, zadovoljstvo i njima slične. Sve filozofske škole, ortodoksne i heterodoksne, slažu se u pogledu ovoga, tj. da tražitelj metafizičke istine treba odustati od naklonosti spram ovog svijeta te da se treba okrenuti vječitoj zbiljnosti za konačnu pripomoć i zadovoljenje. Jer, tek tad je pripravan da otpočne sa istinskim filozofiranjem.




[Edited by Fini on 10-10-2010 at 10:35 GMT]

Evo mene, opet prepisujem

METAFIZIKA (grč. meta ta fysika, tj. iza fizike, odnosno iza fizičkih knjiga), u prvobitnom smislu filozofijska disciplina koja raspravlja o onom što prelazi ( transcendira) iskustvo, o prvim temeljnim principima i uzrocima bića. Naziv je nastao tako što je Aristotelovo djelo koje istražuje temeljne zasade njegove cjelokupne filozofije dolazilo po redu iza fizike, te su ga peripatetici ( prvi je to učinio Andronik s roda) nazvali metafizikom. Metafizika se često kao naziv upotrebljava i za filozofiju uopšte, a posebno kako bi se označila težnja da se špekulativnim putem dođe do konačnih spoznaja u biti svijeta i života, da se spozna šta je sve što je iznad iii iza prirode, pravo, nepromjenjivo i istinito bivstvo svega postojećeg. Tako su nekad uobičajena metafizička pitanja bila pitanja osnovne supstancije, kozmološko pitanje,pitanje božijeg postojanja, slobode volje, preegzistencije ili besmrtnost duše itd.

Moj stav je da je cjelokupna filozofija, a i metafizika kao njen dio, preteča nauke. Filozofijska promišljanja davala su materijal na osnovu kojeg su se u glavama naučnika rađale hipoteze koje su naučnim metodama potvrđivane ili osporavane. Na taj način se dolazilo do naučnih istina, a jedino naučna istina se može proglasiti apsolutnom istinom.

citat:

---

Aidatuzla wrote:



mozemo mi sada raspravljati o tome da li apsolutna istina uopste postiji ali to je druga tema. ovdje, ja mislim da to ne moze nuzno biti naucna istina... istina po nauci se cesto a ponekad i drasticno mijenja

---

citat:

---

Aidatuzla wrote:



mogu ja tebi sad pricati o apsolutnoj istini (i ja znam za jednu ) ali otici cemo daleko

nego,mene zanima kako ti znas da se cesto pogresno interpretiraju i faslifikuju rezultati naučnih istraživanja s ciljem opravdavanja neke već postojeće "istine"

---

citat:

---

Aidatuzla wrote:


gdje si procitao da islamski post LIJECI rak i mnostvo drugih teskih bolesti? mozda je neko zaista rekao da post lijeci rak i ti si na osnovu toga i nekih slicnih izjava sa kojima se i ne treba tako lako sloziti postao previse kritican prema svemu sto kazuje da religija ima veze sa zdravim razumom bez da si istrazio o cemu ta religija (cini mi se da ti najcesece spominjes islam) prica. ali to je tezi posao, zar ne?

ispravi me ako grijesim, ali ti a priori zakljucis da su rezultati naucnih istrazivanja pogresni ako dokazuju nesto sto ima veze sa religijom

---