Sta ocekujete od nove Vlade TK?
Moja lista bi bila:

1.) Cesta Zivinice - Tuzla - Orasje + poboljsanje drugih putnih komunikacija
2.) Smanjenje troskova administracije, ukljucujuci reviziju zaposlenih u istoj
3.) Povecanje naplate poreza
4.) Povecanje broja zaposlenih u privredi
5.) Reformu tuzlanskog univerziteta
6.) Definisanje statusa prosvjetnih radnika
7.) Stabilizacija rada medjunarodnog aerodroma Tuzla


Da dodam, ukidanje poreza na promet nekretninama mladjim od 35, koji prvi puta... bla,bla,bla...
Prosli saziv skupstine je usvojio nacrt zakona, ali ne i zakon.
Ode jos jedan zakon u nepovrat?

[Edited by medic on 06-10-2010 at 17:21 GMT] 

Evo jednog clanka iz 2001. godine:

"Beslagiceva cesta" kontra koridora V C

Izgradnja modernog autoputa na panevropskom koridoru V-c (pet ce) kroz Bosnu i Hercegovinu ponovo je uzburkala strucnu i politicku javnost. Dogodilo se to minule sedmice u Tuzli na simpozijumu posvecenom perspektivama naucno-tehnoloskog razvoja odrzanom u danu kada su u tom gradu o izgradnji brze ceste Tuzla - Brcko - Orasje razgovarali predstavnici Tuzlanskog i Posavskog kantona i distrikta Brcko.

Dvije varijante
Slagvort za buru dao je prof. dr. Sefkija Cekic, dekan Fakulteta za saobracaj i komunikacije Univerziteta u Sarajevu. Tek sto je na na okruglom stolu u okviru pomenutog simpozija zapoceo prezentaciju rada o ukljucivanju Bosne i Hercegovine u programe modernizacije i razvoja evropskih kopnenih saobracajnica, u sali se oglasilo nekoliko prisutnih s namjerom da o tome kazu nesto prije nego cuju dr. Cekica. Predsjedavajuci im to nije dozvolio.
Prema dr. Cekicu, transportni koridor od Osijeka do Sarajeva moguce je razmatrati u dvije varijante i to a) Osijek - Samac- Doboj - Zenica -Sarajevo -Mostar - Ploce, odnosno b) Osijek - Brcko - Lukavac (Tuzla) - Sarajevo - Moostar - Ploce. Prema njemu, varijanta b ima siri nacionalni interes jer omogucava optimalnost medjusobnih saobracajnih veza luke Brcko preko regiona Tuzla, Zenica i Sarajevo sa lukom Ploce jer zadovoljava privredni razvoj ovog regiona i njegov dalji prosperitet.

"Na potezu od Tuzle do Sarajeva sada nema kvalitetne putne komunikacije i koridor koji bi prolazio kroz ovo podrucje otvorio bi velike mogucnosti savremenog drustvenog i privrednog razvoja", naglasio je dr. Cekic.

Brza cesta
Prema njemu, Kanton Tuzla u narednom periodu bi trebalo da izvrsi detaljna istrazivanja svih saobracajnih parametara jer ona do sada nisu bila sveobuhvatna. Sugerisao je da se istrazi gdje bi se Tuzla "vezala" za koridor V-c, odnosno Sarajevo. Dvije su mogucnosti na pravcu Doboj - Gracanica - Lukavac - Tuzla ili Zavidovici - Maglaj -Tuzla.
Kako ovaj kanton jos nema izradjen sveobuhvatni prostorni plan, sugestija je da se kada bude radjen "saobracaj uzme kao njegova okosnica".
Podsjetio je da je u vise navrata sugerisano ranijem kantonalnom rukovodstvu da se uradi saobracajna analiza "jer bez nje je neozbiljno ulaziti u tako znacajne investicije", ali je prijedlog uvijek nailazio na sutnju.
Ucesce na skupu u Tuzli iskoristio je da prvi put prezentira i ideju o izgradnji brze ceste prema Jadranskom moru preko teritorije BiH pravcem Mostar - Dracevo - Gradina - Neum.

Sa govornice ovog skupa ostro je kritikovao izgradnju juzne zaobilaznice u Sarajevu (otvorena prije nekoliko mjeseci) ocijenivsi je i "finansijskim promasajem jer je na njoj ostvarena najveca cijena po kilometru puta kroz ravnicarski teren".

Dok je jos trajala rasprava za "okruglim stolom", njemu je urucen zakljucak Komisije za bezbjednost saobracaja Opcine Tuzla od 3. aprila ove godine.
"Stav ove komisije i Opcine je da koridor V-c na potezu granica sa Republikom Hrvatskom, sa sjeverne strane, prolazi na jug kroz tuzlanski kanton neposredno izmedju distrikta Brcko i Zupanje i dalje ka Canicima (tzv. istocna varijanta), odakle bi se spustao dalje na jug do Kaknja i Lasve gdje bi se vezao na dionicu Sarajevo-Zenica".
Takav stav, tvrde, unesen je i u odluku kantona Tuzla u vezi sa izgradnjom pomenute saobracajnice.
Na ovaj nacin iskljucena je "zapadna varijanta" dolinom rijeke Bosne, a to je ucinjeno zbog niza prednosti sto ih ima "istocna varijanta", a medju njima najvaznija je akriviranje medjunarodnog financijskog kapitala kojeg iskljucivo interesuje brzina vracanja ulozenih sredstava za izgradnju autoceste.

Tarik Kljucanin iz Tuzle konstatovao je da je cijela trasa koridora V-c rezultat politickih opcija, te da kod tehnickog razmatranja "nije bilo nikakve transparentnosti". Po njemu, brze ceste o kojima se govori u posljednje vrijeme nemaju smisla ukoliko cemo graditi autoput i to takav autoput na ciju ce se centralnu trasu moci povezati svi znacajniji gradovi u BiH.
Kritikujuci svojevremeno polaganje kamena temeljca za cestu Zenica - Sarajevo, predlozio je da se taj kamen izvadi "i bruka sakrije".

Rasprava o cestama nastavljena je i na zavrsnoj plenarnoj sjednici kojom prilikom je guverner Tuzlanskog kantona mr. Selim Beslagic reagovao na zakljucke sa okruglog stola, a u vezi sa koridorom V-c.
"Nas interesuje pravac Tuzla - Brcko - Orasje i hitna izgradnja brze ceste. A na koridor cemo se prikljuciti kad krene pravim putem: s pocetka ili kraja trase, a ne iz sredine", najavio je Beslagic.

Tog dana tuzlanski guverner se susreo sa predstavnicima Posavskog kantona, distrikta Brcko i Zvornika sa kojima je razgovarao o pripremama za izgradnju brze ceste sa cetiri trake sirine 3,75 m i zaustavnim putem. Studija o njoj povjerena je sarajevskom institutu IPSA, a u realizaciji bice zatrazena i podrska Asocijacije regije Dunav - Sava - Drava.

Komentarisuci cinjenicu da prakticno jos nema saglasnosti oko toga kuda ce proci koridor V-c, Beslagic je kazao da tuzlanska regija vise ne moze cekati takvu odluku.

Interes stranih investitora
"Koliko vidim, ima raznih varijanti. Spominje se Zepce, Doboj... Dabogda isla gdje god hoce, ali mi necemo dozvoliti da nas iko zaobilazi. Mi cemo tu cestu izgraditi i ni s kim se vise necemo raspravljati", kazao je Beslagic.
Prema saznanjima do kojih je Oslobodjenje doslo, u Tuzli nekoliko stranih investitora spremno je finansirati izgradnju "Beslagiceve brze ceste".
"Insistiracemo na hitnom donosenju zakona o koncesijama na drzavnom i federalnom nivou, jer nam to stranci traze i cim se on izglasa mi odosmo u Evropu odakle nam vec porucuju - dobro nam dosli", kazao je Beslagic u izjavi za Oslobodjenje.

Hajdar ARIFAGIC


Bajazit je dvije godine kasnije najavio pocetak izgradnje gore navedene, u jesen 2003.
Pocetkom ove, 2010. godine, coskoglavi su ponovo najavli pocetak izgradnje, ovaj put 2011... 

Clanak iz 2002.:

Autoput za obnovu mandata

Iako stenje pod bremenom budžetskih obaveza, tuzlanska se vlast svako malo dosjeti novog saobraćajnog pothvata, koji, bar tako tvrde predstavnici te iste vlasti - naprosto opčini zapadne investitore?! Prvo je to bila moderna saobraćajnica Tuzla - Orašje, sada je to autoput Tuzla - Sava, a u međuvremenu je potrošeno više od dva miliona maraka za krpljenje prastare semaforske mreže, kroz čudne aranžmane sa nekim hrvatskim firmama, iako su lokalni stručnjaci nudili modernije i funkcionalnije rješenje, tako da svaki semafor ne vodi svoju politiku, a sve to za pola miliona KM?!


--------------------------------------------------------------------------------

"Mi odosmo u Evropu, a vi kako hoćete!" - euforično je, u aprilu prošle godine, ostatku BiH poručio guverner Tuzlanskog kantona Selim Bešlagić, najavljujući hitan početak realizacije povijesnog projekta - gradnje "brze ceste" Tuzla - Orašje. S tim u vezi govorilo se o proširenju sadašnjeg magistralnog puta, "peglanju" krivina, itd. Pominjana je opčinjenost velikih zapadnih kompanija ovom idejom i spremnost da uđu u unosan posao kroz koncesionarski angažman, stručne službe iz Kantona, a i šire, prionule su na pripremne poslove, putovalo se, promoviralo, trošene su pare iz opuhanog budžeta TK-a…

A onda je taj saobraćajno-evropski entuzijazam odjednom splasnuo, da bi se vremenom - pod permanentnom opsadom Kantona od strane boraca, te radnika tuzlanske i lukavačke hemijske industrije - prestao pominjati san o modernoj saobraćajnici Tuzla - Orašje. Naročito je o tome bilo degutantno govoriti u situaciji kad je Tuzla bila ušla u višemjesečni haos, uzrokovan raspadom sistema saobraćajne signalizacije, što je, uz inače katastrofalnu uličnu mrežu, građane Tuzle definitivno dotuklo.

Želje globalne, mogućnosti lokalne Pomenuti haos je u žiži interesiranja javnosti nametnuo pitanje: Zašto je Tuzla zadnjih godina dala od dva do tri miliona maraka za krpljenje prastare semaforske mreže, kroz čudne aranžmane sa nekim hrvatskim firmama kad su lokalni stručnjaci nudili modernije i funkcionalnije rješenje, tako da svaki semafor ne vodi svoju politiku, a sve to za pola miliona KM? Tim povodom, prvi put je došlo i do neugodne javne polemike - ko je za šta kriv - između dotadašnja "dva oka u glavi": bivšeg i sadašnjeg gradonačelnika Tuzle, Selima Bešlagića i Jasmina Imamovića.

Međutim, zimska pauza u štrajkačko-protestnim aktivnostima reaktivirala je maštu aktuelnog kantonalnog rukovodstva. Tako je ministar saobraćaja i trgovine u lokalnim medijima lansirao još grandiozniji i povjesniji projekat, odnosno odustajanje od već razmatranog putnog pravca: "Ideja o gradnji autoputa Tuzla - Sava postoji već dvije godine. Njen autor je sadašnji predsjednik Tuzlanskog kantona, koji je tada bio tuzlanski gradonačelnik."

Sada se, dakle, govori o supermodernoj saobraćajnici koja će ići novom trasom, preko Majevice, sa po dvije trake u oba smjera, tunelom od 12,5 kilometara i drugim karakteristikama kakve sadašnja putna mreža u BiH ne poznaje. Izvorna ideja o gradnji ovog puta uopće nije sporna, uz napomenu da je znatno starijeg datuma i da je krajnje neumjesno na njoj graditi ionako nepodnošljivi višak Bešlagićeve povijesne uloge. Tuzli i čitavom kantonu je prijeko potrebno da dobije pristojnu saobraćajnu komunikaciju, ne samo prema Savi nego i prema bh. prijestolnici, jer je sadašnji put Tuzla - Olovo - Sarajevo jedna od najvećih mora za vozače u ovom dijelu Evrope.

Međutim, postavlja se pitanje - otkud pravo čelnim kantonalnim funkcionerima da realizaciju tako zahtjevnog projekta smještaju u period od 2002. do 2005. godine, kako piše u dokumentima resornog ministarstva? Čuvši na radiju tu informaciju, taksista koji je autora ovog teksta vozio na sastanak u vezi baš sa ovom temom, najprije je sočno opsovao tuzlanske ulične kratere, a zatim ironično dobacio: "Ovi, se očigledno, ubiše za još jednim mandatom. Pa nek nam bar uvale neki bolji štos od ovih evropskih koridora".

U kampanji koja se trenutno vodi, sve je zasnovano na dobrim namjerama i značaju puta; punoj podršci Skupštine TK-a, povoljnoj klimi u općinskim vijećima Živinica, Srebrenika i Čelića; na neimenovanim, a svjetski poznatim kompanijama, koje jedva čekaju da - kroz koncesije - ovdje ulože velike pare; na kreditima i sredstvima Evropske unije. Sve to treba da zatvori procijenjenu financijsku konstrukciju od 850 miliona KM.

S tim u vezi nameću se mnoga logična pitanja: Ko će to sa Zapada pohrliti za ovdašnjim koncesijama na osnovu službenog optimizma i kantonalnog zakona o koncesijama kad još nema odgovarajućeg federalnog zakona, a postojeći federalni propisi, naprimjer o vodama, kose se sa odredbama pomenutog kantonalnog zakona? Isuviše je iluzorno očekivati da će bilo koja ozbiljna kompanija imati toliko avanturističkog duha da se upusti u džunglu ovdašnjih, često zaraćenih propisa.

Dalje, ako će ovo biti lokalni projekat, kako će Tuzlanski kanton, sa svojim katastrofalnim budžetom, moći biti garant enormno visokih kredita, sve i da ih neko odobri? Da li je majka rodila čudotvorca koji će, uz to, izmirivati redovne budžetske obaveze, te otplaćivati famozni kredit kojim Vlada Senahida Šakovića namjerava da kupi mir zaposlenih u obrazovanju, što joj, zbog očekivane lančane reakcije, mnogi tretiraju kao konačnu omču oko vrata.

Zaziranje od partijskih centrala Poseban je problem podrška državnih i entitetskih institucija, koje su u dosadašnjim pripremnim aktivnostima za gradnju autoputa Tuzla - Orašje imale isključivo posmatračku misiju. S tim u vezi treba podsjetiti da je još 1998. godine tadašnja kantonalna vlada na čelu sa premijerom Hazimom Vikalom ozbiljno kandidirala baš ovaj projekat pred nadležnim domaćim i međunarodnim institucijama. Dobijena je načelna podrška Evropskog komiteta za međunarodne koridore, ali je Bičakčićeva vlada što tihom opstrukcijom, što poznatim kriminalnim žigosanjem i personalnim obezglavljivanjem Tuzlanskog kantona, onemogućila početak realizacije ovog posla. Navodno je tadašnjem guverneru Seadu Jamakosmanoviću i sam Alija Izetbegović sugerirao splašnjavanje naraslih ambicija u TK-u, a u korist vrhu SDA dražih koridora i regija.

Hazim Vikalo se čak jednom prilikom požalio da tadašnje opozicione snage u TK-u nisu ispoljile zainteresovanost da se uključe u lokalpatriotski front naspram centralne vlade. Ti nekadašnji opozicionari, sada iz čelnih kantonalnih fotelja za sve svoje neuspjehe krivicu svaljuju na Sarajevo, ali tiho, da oni u prijestolnici ne bi čuli. Ovaj novinar "primio" je bezbroj pisama njihovih diskretnih žalbi zbog monopola koji drže drugovi u Sarajevu. Jedna od njih je glasila: "Lahko je njima planirati i graditi svoje puteve kad imaju zlatni rudnik - Telekom - u čijem upravnom odboru je čak sedam Sarajlija i jedan Mostarac, a nas nema nigdje." Pa ključni problem i jeste u tome što ih nema nigdje, a građani TK-a s pravom očekuju da imaju svoje predstavnike u svim centrima odlučivanja. A nema ih zato što se klone da ne dođu na hator svojim partijskim centralama, koje su se prema Tuzli uvijek odnosile po principu: "Zavadi ih, pa ti ništa neće tražiti."

Naime, zna se da Selimu Bešlagiću protivnički tabor u kantonalnom SDP-u, koji predvodi doktor Sead Avdić, nikada ne bi ustupio guvernersku fotelju da nije bilo ozbiljnog pritiska iz "centralnog komiteta". A pogotovo se to odnosi na Bešlagićevog premijera Šakovića, poznatog po dosljednom nemiješanju u svoj posao. I danas se svi pitaju kakva su zakulisna čuda ovog gračaničkog bankarskog činovnika dovela na premijersko mjesto kad je podrška baze njegovom sugrađaninu Reufu Sokoloviću bila monolitna.

U takvoj konstelaciji snaga i odnosa još dugo iz TK-a neće biti tvrđih zahtjeva i inicijativa za otklanjanje nesumnjivih hendikepa koji u već pomenutim oblastima, zatim poreskoj politici i na drugim poljima guše najmnogoljudniji kanton. Ali zato će sigurno biti nastavljena farsa oko autoputa Tuzla - Sava. Ako su, prema nezavisnim i objektivnim procjenama, do sada urađene studije, promocije i lobiranja "pojeli" stotine hiljada maraka - koliko li će tek koštati izrada generalnog projekta i drugi strateški pripremni poslovi.

U odsustvu volje i umijeća da se uhvati u koštac sa najaktuelnijim ključnim problemima u TK-u, Bešlagićev tim svako malo skokne u "bolju budućnost" nudeći utopiju za utopijom: ekskluzivnu fabriku vode (a Tuzla umire u restrikcijama), gorivo od uljane repice ili repa-dizel, autoputeve… Šta je slijedeće? Almazaga Ćatović, ministar trgovine, turizma i saobraćaja u Vladi TK-a
Nema euforije
DANI: Gospodine Ćatoviću, prije godinu dana čelnici TK-a euforično su najavljivali gradnju "brze ceste" Tuzla - Orašje, a sada se rasplamsala kampanja za autoput Tuzla - Sava. Kako objašnjavate ovakav zaokret?
ĆATOVIĆ: Nikakve euforije nije bilo. Stručne institucije IPSA institut Sarajevo i Zavod za saobraćaj pri Građevinskom fakultetu u Sarajevu su procijenili da brza cesta Tuzla - rijeka Sava ima potpunu funkcionalnu i ekonomsku opravdanost. Oni su proteklu godinu dana radili na ovom projektu. Na tome se radilo u kontinuitetu, pa nema nikakvog rasplamsavanja kampanje niti bilo kakvog zaokreta. Riječ je samo o tome da su nedavno završene tri studije u vezi brze ceste Tuzla - rijeka Sava.

DANI: Devedeset osme, bez obzira na nečelnu podršku nadležnih zapadnoevropskih institucija, istovjetni projekat tadašnje kantonalne vlade je propao zbog opstrukcije Bičakčićevog lobija. Kako vrh sadašnje vlasti u Sarajevu reagira na ovu ideju?

ĆATOVIĆ: Prvi dio pitanja ne bih komentarisao, a što se tiče podrške vrha aktuelne federalne vlasti, ovaj projekat od njih ima punu podršku. Poznato je da su se na prezentaciji studije ovog puta o njoj pozitivno izrazili resorni ministar Besim Mehmedić i direktor Federalne direkcije za puteve Arif Dilberović.

DANI: Kao moguće načine zatvaranja financijske konstrukcije pominjali ste koncesije, kredite i sredstva Evropske unije. Koji su najozbiljniji potencijalni koncesionari i ko će biti nosilac kreditnog zaduženja?

ĆATOVIĆ: Svi su modeli finansiranja u opciji. Izabrat ćemo najpovoljniji model o čemu će se izjasniti Vlada i Skupština Kantona.

DANI: Da li je tačno da u Brčko Distriktu oklijevaju oko davanja zvanične podrške ovom projektu?

ĆATOVIĆ: Ne! Zvaničnici Brčko Distrikta bili su prisutni na sve tri prezentacije dosadašnjeg studija i već su inkorporirani u ovaj projekat. Nedavno sam sa saradnicima na ovu temu razgovarao sa predsjednikom Skupštine Mirsadom Đapom i gradonačelnikom Sinišom Kisićem, sa ciljem da i njihova Vlada i Skupština donesu odluke o izgradnji puta, odnosno potvrde dosadašnje aktivnosti i da se aktivno uključe u ovaj projekat. Također na isti način je uključena Posavska županija, u kojoj smo razgovarali sa predsjednikom Skupštine Katom Kopić i županom Mijom Matanovićem.

DANI: Koliko su koštali dosadašnji stručni poslovi, promocije, lobiranja i ostalo, te koliki je procijenjeni iznos ukupnih troškova do donošenja konačne odluke o gradnji?

ĆATOVIĆ: Vlada TK-a je naručila izradu studija kod odgovarajućih institucija. Studija saobraćaja je koštala 76.000 KM, Studija izbora trase 90.000 KM i Preliminarna studija 35.000 KM. Drugih troškova nije bilo.

--------------------------------------------------------------------------------

Izet Žigić, predsjednik skupštine TK-a
Gospodo, uozbiljite se
- Priča o savremenom putu Tuzla - Sava stara je četiri-pet godina i tekla je paralelno sa pričom o koridoru 5-C. Međutim, put od ideje do realizacije je znatno duži i teži nego što se javnosti nastoji prikazati. Mi smo u Skupštini samo dali zeleno svjetlo za nastavak pripremnih aktivnosti, jer je interes za takvom saobraćajnicom nesumnjiv. Ali nismo se opredjeljivali oko trase i drugih kapitalnih pitanja, jer zato nemamo dovoljno stručno verifikovanih elemenata. Po meni je, naprimjer, put Kalesija - Sapna samo jedna obična pješačka staza spram projekta željenog autoputa, a zna se koliko smo na toj "stazi" imali promašaja i ogromnih šteta uzrokovanih klizištima i drugim nepovoljnim uvjetima. I najgore je što se spasonosno rješenje ne nazire, a godine prolaze.

Kao geologu mi je poznato da detaljna istraživanja, nakon izbora trase, traju po godinu i više, kako bi bili kvalitetno definirani svi uvjeti gradnje te predviđena rješenja za usjeke, tunele i slično. Još jednom ističem da ovo nije nova ideja, da je prije četiri godine tadašnji resorni ministar Šemsudin Šaković, uz podršku Vlade i Skupštine, naručio stručno-istraživačke poslove. Dakle, što se Skupštine tiče, podupirali smo, podupiremo i dalje ćemo podržavati ovaj projekat, ali uz obavezu da se sve to planira i odvija na jedan realističan način. Tražimo da se uozbilji, da ne bismo dobili još jedan u nizu megalomanskih projekata koji traju samo dok traju izborne kampanje. Politika je ovdje dala načelnu podršku i treba da se povuče, a posao treba konačno da preuzmu ljudi od struke i znanja.






 

Sve ce biti isto.
Jedini spas za drzavu je u izmjeni ustava.

Očekujem neočekivano

citat:

---

blackout wrote:
Sve ce biti isto.
Jedini spas za drzavu je u izmjeni ustava.

---

1.Ocekujem da nas ovi nasi politicari manje pljackaju.

2.Zelim da se cccetnici i ustasse nikad visse ne dogovore na sstetu Bosne.

3.Occekujem da se IZ konaccno odredi spram vehabizma.

4.A sad lokalno...da se Kreka i Miladije konaccno stave na noge, da budu TZ, a ne "Grozni".
I naravno, svim dobrim Bosancima i Hercegovcima, puno zdravlja i bericeta.  

citat:

---

Ego wrote:
1.Ocekujem da nas ovi nasi politicari manje pljackaju.

2.Zelim da se cccetnici i ustasse nikad visse ne dogovore na sstetu Bosne.

3.Occekujem da se IZ konaccno odredi spram vehabizma.

4.A sad lokalno...da se Kreka i Miladije konaccno stave na noge, da budu TZ, a ne "Grozni".
I naravno, svim dobrim Bosancima i Hercegovcima, puno zdravlja i bericeta.

---

Akobogda kucu napravit i useliti se u svome rodnom selu

Nesumnjivo, bice bolje