Drugog dana posjete našoj zemlji, turski predsjednik Abdulah Gül, u pratnji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića posjetio je Mostar gdje se sastao s gradskim čelnicima.

Obnova Aerodroma Mostar, razvitak turističkih potencijala grada i ulaganje turskih privrednika na ovo područje bile su teme mostarskih razgovora. Predsjednik Gül je naglasio kako je Turska spremna pomoći u obnovi i modernizaciji grada. Morate biti hrabri u provedbi svih reformi jer je pravi smjer za BiH kretanje prema euroatlantskim integracijama, a onda će ovo postati zemlja za sigurna ulaganja, poručio je turski predsjednik. Kasno popodne Gül je obišao i Stari grad.

Prethodno, predsjednik Republike Turske Abdulah Gül, sa suprugom, i Haris Silajdžić, predsjedavajući Predsjedništva BiH, položili su vijence na spomen-obilježje poginulim borcima Armije RBiH na Kovačima. Predsjednik Turske susreo se s članovima Međureligijskog vijeća BiH, koji su ga pozvali da, koliko može, utječe na to da bude vraćena imovina crkvama i vjerskim zajednicama u BiH, jer one od toga žive.

A na Ilidži, predsjednik Turske zajedno s predsjedavajućim i članom Predsjedništva BiH Harisom Silajdžićem i Željkom Komšićem, otvorio je novu zgradu Internacionalnog Burč univerziteta. Istakao je da je zadovoljan činjenicom da u Sarajevu postoji jedna ovakva obrazovna institucija.

S pažnjom očekivana posjeta Potočarima francuskog generala Filipa Moriona koji je bio komandant UNPROFOR-a u vrijeme kada je Srebrenica proglašena zaštićenom zonom neuspješno je završena. Žene Srebrenice su zatražile od Moriona da napusti Memorijalni centar, te mu nisu dozvolile da oda počast žrtvama genocida.

Žene Srebrenice nisu željele čuti Morionov govor jer ga smatraju odgovornim za genocid, te su mu poručile da je nepoželjan. Morion je izjavio kako osjeća veliku odgovornost za sve što se desilo u Srebrenici, ali da krivicu podjednako snose i UN i tadašnje bosanske vlasti, te napomenuo kako se genocid u Srebrenici mogao spriječiti.

Nisu održani planirani razgovori u sali Tvornice akumulatora, a Filip Morion je, nakon žestokih polemika pred Memorijalnim centrom, iz Potočara otišao u Sarajevo. 

Grupa od 134 bivša radnika „Krivaje“, koju zastupa advokat Nermina Pivić, podnijela je Općinskom sudu Zenica prijedlog za otvaranje diretnog stečajnog postupka u državnom dijelu „Krivaje“. Na ovaj korak su se odlučili jer nisu osigurani uvjeti da im se isplate potraživanja od oko 3,1 milion maraka. Ta je sredstva u junu ove godine Vlada Federacije BiH deponovala na računu Općinskog suda Zavidovići kako bi potraživanja radnika bila izmirena nakon što se registrira Mješovito preduzeće „Krivaja 1884“.

Grupa od 134 bivša radnika, povjerioci Industrijskog preduzeća „Krivaja“, predložila je Općinskom sudu Zenica da otvori direktni stečajni postupak u tom preduzeću jer je u prethodnom postupku sudski vještak utvrdio postojanje osnova za stečaj. Razlog  za ponovno pokretanje stečaja je, navodi se u obrazloženju podneska, to što Vlada FBiH, s kojom su postigli Sporazum o  izmirenju dugovanja Industrijskog preduzeća „Krivaja“, nije u dogovorenom roku od 60 dana osigurala uvjete da im se isplati 3,1 milion maraka potraživanja. Ta je sredstva u junu ove godine Vlada FBiH deponovala na računu Općinskog suda Zavidovići kako bi potraživanja radnika bila izmirena nakon što se registrira Mješovito preduzeće „Krivaja 1884“.

Podsjećamo, u junu ove godine, nakon pregovora s Vladom, ova grupa radnika je odgodila pokretanje stečajnog postupka kako bi se osigurali uvjeti za registraciju Mješovitog preduzeća „Krivaja 1884“, čiji su osnivači kompanija FERIMPEX i Industrijsko preduzeće „Krivaja“. Podnošenje prijedloga za direktni stečaj u Industrijskom preduzeću „Krivaja“ događa se u trenutku  dok osnivači pokušavaju aneksima na Ugovor otkloniti ostale prepreke za registraciju novog preduzeća i, sasvim je izvjesno, cijelu priču o  privatizacijskom projektu „Krivaja 1884“, u kojoj je proteklih dvije godine radilo oko 2.000 radnika, vraća na početak.

Glavni odbor Saveza samostalnih sindikata BiH na vanrednoj sjednici utvrdio je stavove ove organizacije u vezi s općim izborima koji će biti predočeni svim političkim partijama i nezavisnim kandidatima da se o njima izjasne.

Dokument „Stavovi Saveza samostalnih sindikata BiH u vezi s predstojećim izborima“ sadrži konkretne zahtjeve u oblasti rada i socijalne politike, ekonomije, investicija i zapošljavanja, privatizacije i dr.

U preambuli tog dokumenta Sindikat, bez namjere da učestvuje u kampanji za bilo koju partiju ili nezavisnog kandidata, upozorava svoje članstvo na građansku dužnost izlaska na izbore i da je to šansa da sami odlučuju o svojoj budućnosti.

Također, Sindikat od političkih partija traži konkretne odgovore - kako i u kojim rokovima će riješiti ključne zahtjeve iz oblasti ekonomske i socijalne politike, a čije ostvarivanje najdirektnije utiče na materijalni i socijalni položaj članova sindikata.

Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Ismet Bajramović i član Glavnog odbora Selvedin Šatorović kazali su na konferenciji za novinare u Sarajevu da će ovaj dokument danas biti dostavljen svim političkim subjektima koji su se kandidovali za učešće na izborima.

Šatorović je kazao da političke partije trebaju do 15. septembra dostaviti jasne i konkretne odgovore na koji način će raditi na rješavanju zahtjeva istaknutih u dokumentu.

Čelni ljudi Sindikata su napomenuli da ova organizacija nema namjeru preferirati nijednu političku opciju i da dokument predstavlja jednaku šansu za sve političke opcije, a članstvo Sindikata će odlučiti koja je to politička opcija koja će ponuditi izlaz iz postojeće situacije.

Počela je predizborna kampanja za šeste poslijeratne opće izbore na kojima će učestvovati 39 stranaka, 11 koalicija i 13 nezavisnih kandidata. Za izbore je ovjereno 8.149 kandidata od kojih su 63,13 posto muškarci, odnosno 5.145, a 36,86 posto žena, odnosno 3.004 kandidata. Prema starosnoj strukturi, 6.253 kandidata ili 76,73 posto stariji su od 30 godina, a mlađih od 30 godina je 23,26 posto, odnosno 1.896.

Prema nivou obrazovanja, oko 3.500 kandidata, odnosno 43,60 posto je sa visokom školskom spremom, oko 970 ili 11,94 posto sa višom, a 366 kandidata, odnosno 4,49 posto nekvalifikovanih radnika.

Za izbore je registrovano 3.126.529 birača, od kojih u Federaciji BiH 1.934.417, a u Republici Srpskoj 1.192.182 birača.

Iz inozemstva je registrovano 35.644 birača, dok je 5.199 zahtjeva odbijeno, a najčešći razlozi za odbijanje su nedostatak dokaza o identitetu i državljanstvu. Najviše registrovanih birača je iz Hrvatske, Švedske i Njemačke. Smanjen je broj birača iz SAD-a i Švicarske, a povećan je broj birača iz Austrije, Danske i Norveške. Prema odluci CIK-a BiH o određivanju biračkih mjesta za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH, biračka mjesta na dan izbora bit će otvorena u Beču, Berlinu, Minhenu, Štutgartu, Frankfurtu, Oslu i Kopenhagenu.

Izbori se organizuju za Predsjedništvo BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, Narodnu skupštinu Republike Srpske, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH i skupštine kantona u FBiH.

Prema pravilima ponašanja u izbornoj kampanji Izbornog zakona BiH, političke stranke, koalicije, liste nezavisnih kandidata i nezavisni kandidati imaju pravo da vode izbornu kampanju u mirnom okruženju, organizovati i održavati javne skupove na kojima mogu slobodno iznositi svoje stavove, te štampati i dijeliti plakate, postere i druge materijale u vezi s izbornom kampanjom.

Ovaj zakon nalaže da mediji u BiH pravedno, stručno i profesionalno prate izborne aktivnosti uz dosljedno poštivanje novinarskog kodeksa i opšte prihvaćenih demokratskih principa i pravila, posebno osnovnog principa slobode izražavanja. Političke partije u BiH najavile su da će na ovogodišnju izbornu kampanju potrošiti od 50.000 KM do milion KM.

Danas je počela isplata penzija za august tekuće godine u Federaciji BiH.  Penzije će biti isplaćene po istim koefecijnetima kao i za prethodni mjesec. Ukupno osigurana sredstva za isplatu penzija za august iznose oko 135 miliona maraka. Minimalna redovna penzija za august u Federaciji BiH iznosi 296,36 KM, dok je maksimalna 1.975,71 KM. Prosječna penzija iznosi 339,78 KM.

Sudsko vijeće Haškog tribunala upozorilo je na današnjoj statusnoj konferenciji da bi suđenje Radovanu Karadžiću moglo potrajati četiri godine. To bi bilo dvije godine duže nego što je planirano, te je Sudsko vijeće zatražilo od Tužitilaštva i odbrane da budu djelotvorniji i ubrzaju proces. Predsjedavajući Sudskog vijeća sudac O-Gon naveo je da je Sudsko vijeće od 13. aprila ove godine pratilo opseg i kvalitetu izvođenja dokaza i zaključilo da suđenje ne bi moglo biti završeno prije jula 2013. godine. Uz optimističke prognoze, glavna rasprava mogla biti okončana u aprilu iste godine, a presuda bi mogla biti izrečena tek augusta 2014. Suđenje Karadžiću bi će nastavljeno u ponedjeljak, 6. septembra.

Tri osobe ubijene su u kada je naoružani muškarac sinoć pucao u jednom restoranu u Skoplju. Neimenovani policijski izvori kažu da je ubijen policijski inspektor i dvojica narkodilera. Meta ubice navodno je bio Jordan Jordanov, zvani Rakula, koji je član takozvane frankfurtske mafije. U obračunu je preživjela jedino devojka, koja je sjedila za stolom sa trojicom ubijenih. Policija nije otkrila imena učesnika obračuna ni okolnosti pod kojim je visoki policijski zvaničnik sjedio sa kriminalcima. Makedonski mediji su javili da je ubica Toni Dimkovski koji se predao policiji.

Suđenje Vojislavu Šešelju po novoj optužnici za nepoštovanje suda bit će održano tek kada bude donijeta odluka o njegovom zahtjevu za izuzeće dvojice sudija, saopćeno je danas na Statusnoj konferenciji u Haškom tribunalu.

Pretresno vijeće Tribunala je 3. februara ove godine po drugi put optužilo Šešelja za nepoštovanje suda jer je u jednoj svojoj knjizi, čiji naslov nije naveden, iznio podatke o svjedocima, uključujući njihova imena, zanimanja i mjesto stanovanja.

Lider radikala je zbog nepoštovanja suda već proglašen krivim i pravosnažno osuđen na 15 mjeseci zatvora, pošto je utvrđeno da je u jednoj od svojih knjiga objelodanio lične podatke na osnovu kojih se može otkriti identitet tri zaštićena svjedoka tužilaštva.

Predsedavajući Vijeća na statusnoj konferenciji, sudija Barton Hol objasnio je da bi suđenje po novoj optužnici moglo početi "u dogledno vrijeme", ali tek pošto bude donijeta odluka po Šešeljevom zahtjevu za izuzeće sudija Kevina Parkera i O' Gon Kvona.

Šešelj je izuzeće ovih sudija tražio uz obrazloženje da su bili u vijeću koje mu je već izreklo kaznu za nepoštovanje suda i da su naslovi dvije njegove knjige, koje su nedavno objavljene, "vrlo uvredljivi za sudije Kvona i Parkera".

Zahtjev tužilaštva za podizanjem nove optužnice protiv Šešelja zbog nepoštovanja suda odbijen je na pretresu od 6. maja kada je sudsko vijeće zaključilo da nema dovoljno dokaza da su informacije koje je iznio u knjizi mogle dovesti do identifikacije zaštićenih svedoka. Optužnica protiv Šešelja je, ipak, podignuta na osnovu odluke Apelacionog vijeća koje je usvojilo žalbu Tužilaštva.

Bivši kubanski predsjednik Fidel Castro pojavio se u vojničkoj uniformi, prvi put otkako je prije četiri godine zbog bolesti prepustio upravljanje državom svome bratu Raulu.

Castro (84) stavio je kapu i obukao uniformu - ali bez zvijezde i medalja koje je nosio dok je bio glavni zapovjednik vojske - da bi održao govor studentima na sveučilištu u Havani.

On je u govoru ponovio upozorenje da se svijet nalazi na rubu nuklearnog rata zbog tenzija između Sjedinjenih Američkih Država i Izraela, s jedne, i Irana s druge strane.

Castro, koji je u julu počeo ponovo da se pojavljuje u javnosti, već je upućivao istu poruku, naveo je Associated Press.

To što je Castro obukao uniformu predstavlja simboličan čin, ali u njegovoj komunističkoj zemlji mali signali često imaju ogromni značaj, i to će gotovo sigurno pokrenuti spekulacije da on namjerava ponovno preuzeti veću ulogu u kubanskoj politici.

Dva policajca su poginula, a 25 ljudi je ranjeno, u samoubilačkom bombaškom napadu na policijsku stanicu na sjeveru Tadžikistana. Eksplozija se dogodila u Kudžandu, oko 340 kilometara sjeverno od glavnog grada Dušanbea, blizu granice sa Uzbekistanom.

Vlasti su za ovaj napad optužile Islamski pokret Uzbekistana, koji se zalaže za uspostavljanje islamske vlasti u toj bivšoj sovjetskoj republici i bori se rame uz rame sa talibanima i terorističkom organizacijom Al-Kaida u Afganistanu.

Vlada u Tadžikistanu, koji se graniči sa Afganistanom, pokušava da suzbije sve veći radikalizam u većinski muslimanskom regionu i ove godine je uhapšeno 115 osoba zbog sumnje da pripadaju zabranjenim, uglavnom islamističkim organizacijama. U Kudžandu je prošlog mjeseca uhapšeno 10 pripadnika zabranjene islamističke grupe, osuđenih na tri do 15 godina zatvora, naveo je Rojters.

Mlada nogometna reprezentacija Bosne i Hercegovine je u sedmoj utakmici grupe 3 kvalifikacija za EP za igrače do 21 godine u Danskoj danas u Sarajevu, na stadionu "Grbavica" poražena od Italije sa 0:1. Strijelac jedinog gola bio je Soriano  u 76. minuti.

Nogometaši BiH pretrpjeli su četvrti poraz, nakon kojeg su ostali na pretposljednjem mjestu u grupi. S druge strane, Italija se ovom pobjedom vratila u igru za plasman u baraž, za što će joj biti potrebna pobjeda nad Velsom u posljednjem kolu.

Susret je protekao u potpunoj dominaciji gostujućih nogometaša, koji su napravili mnogo više prilika od vršanjaka iz BiH. Gol odluke postigao je Soriano u 76. minuti nakon brzog kontranapada i duplog pasa s Marilungom.

Do kraja susreta izabranici selektora Branimira Tulića zaigrali su nešto ofanzivnije, ali nisu uspjeli da ozbiljnije zaprijete golu Italije.

U posljednjoj utakmici u kvalifikacijama BiH 7. septembra gostuje u Mađarskoj.

Tabela grupe 3 kvalifikacija:

1. Vels 6 4 1 1 14:5 13
2. Italija 7 4 1 2 11:5 13
3. Mađarska 6 4 0 2 9:6 12
4. Bosna i Hercegovina 7 2 1 4 4:8 7
5. Luksemburg 8 1 1 6 2:16 4

U dodatne kvalifikacije plasirat će se pobjednici deset grupa i četiri najbolje drugoplasirane ekipe.

Mladi bosanskohercegovački teniser Damir Džumhur plasirao se u polufinale singla i finale dubla na juniorskom ITF Canadian Open turniru u Monteralu. Aktualni evropski juniorski prvaki i treći igrač svijeta u toj konkurenciji u četvrtfinalu je savladao hrvatskog tenisera Matu Pavića sa 6:2, 7:6 (2).

U paru sa ovim hrvatskim igračem Džumhur je izborio nastup u finalu savladavši u polufinalu slovački dubl Horansky - Kovalik sa 6:3, 6:4.

U polufinalu singla 18-godišnjeg Sarajliju očekuje Francuz Mathias Bourgue (37. igrač na ITF listi), dok će u meču za titulu u dublu igrati protiv peruansko-ekvadorske kombinacije Beretta - Quiroz.

Po završetku ovog turnira najveću nadu bh. tenisa u ponedjeljak očekuje nastup na juniorskom US Open turniru u New Yorku na kojem je postavljen za drugog nosioca.