Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Britanci predlažu postavljanje carina na granicu s Irskom nakon Brexita
Britanci predlažu postavljanje carina na granicu s Irskom nakon Brexita
Hina
Ilustracija: EPA
VELIKA Britanija predlaže uspostavu carinskih postaja s obje strane irske granice nakon brexita, kako bi se izbjegla potreba za graničnim kontrolama na samoj granici, prenosi irska javna televizija RTE.
"Velika Britanija predložila je stvaranje niza 'centara za carinjenje' s obje strane irske granice, kao ključni dio svog plana za zamjenu backstopa", napisao je na Twitteru urednik RTE-a za Europu, Tony Connelly.
"Ti centri, zapravo carinske postaje, bili bi smješteni između 8 i 16 kilometara od granice", dodao je.
Backstop pokušava izbjeći čvrstu granicu
'Backstop', zaštitni mehanizam kojim se želi spriječiti ponovno podizanje čvrste granice na irskom otoku, predviđen je sporazumom o razdruživanju koji je dogovorila bivša premijerka Theresa May.
Upravo taj zaštitni mehanizam neprihvatljiv je zagovornicima brexita, jer s njime ne dobivaju odriješene ruke za zaključivanje sporazuma o slobodnoj trgovini s trećim zemljama.
Boris Johnson obećao je izvesti Veliku Britaniju iz EU-a do 31. oktobara s ili bez sporazuma.
Predsjednik Europske komisije Jean Claude Juncker rekao je ovoga mjeseca kako postojanje backstopa nije nužno za postizanje sporazuma s Velikom Britanijom.
"Što se tiče tzv. alternativnih aranžmana, koji bi nama i Britaniji omogućili da postignemo glavne ciljeve 'backstopa'... ako bude rezultata, nije me briga za instrument", kazao je.
0 ( + )
*
Nigerijska policija razotkrila "tvornicu beba", oslobođeno 17 otetih žena
Nigerijska policija razotkrila "tvornicu beba", oslobođeno 17 otetih žena
HINA
Screenshot: YouTube
POLICIJA je u najvećem nigerijskom gradu Lagosu oslobodila 19 žena i djevojaka koje su većinom bile otete, nakon čega su ih silovali otmičari koji su planirali prodati bebe.
Žene i djevojke od 15 do 28 godina namamljene su iz raznih krajeva Nigerije obećanjem da će dobiti posao, rekla je lagoška policija u ponedjeljak.
Pronađeno je četvero djece.
"Tvornice beba" najčešće su u dijelovima istočne Nigerije.
"Osumnjičenici su većinom otimali mlade žene kako bi zatrudnjele i prodali djecu potencijalnim kupcima. Djevojke su bile namamljene pričom o zaposlenju u kućanstvima", rekao je glasnogovornik policije Bala Elkana.
"Dječaci su prodani za 500 hiljada naira (otprilike 9500 kuna), a djevojčice za 300 hiljada naira (otprilike 5700 kuna)", dodao je.
Akcija izvedena još u rujnu
Žrtve su dovedene u Lagos iz južnih i istočnih država Rivers, Cross River, Akwa Ibom, Anambra, Abia i Imo.
Elkana je rekao da je akcija izvedena 19. rujna, ali je držana u tajnosti kako bi policija mogla uhapsiti osumnjičene.
Dvije žene, od 40 i 54 godine, uhapšene su, a policija još uvijek traga za trećom.
Prošloga tjedna je oko 400 dječaka i muškaraca, od kojih su neki imali pet godina i bili okovani, oslobođeno u Kaduni, gradu na sjeveru Nigerije.
0 ( + )
*
Novinarka iz Maroka dobila godinu dana zatvora zbog izvanbračne veze i pobačaja
Novinarka iz Maroka dobila godinu dana zatvora zbog izvanbračne veze i pobačaja
T.J.D.
Screenshot: YouTube/FRANCE 24
NOVINARKA iz Maroka osuđena je na godinu dana zatvora zbog ilegalnog pobačaja i seksualnog odnosa izvan bračne zajednice, javlja The New York Times.
Sud u Maroku proglasio je danas novinarku i njenog zaručnika krivim za izvanbračni seks i pobačaj te im je izrekao zatvorske kazne.
Novinarka Hajar Raissouni (28), koja radi za nezavisne novine Akhbar Al Yaoum, i njezin zaručnik Rifaat al-Amin uhapšeni su 31. augusta dok su napuštali ginekološku ordinaciju u marokanskoj prijestolnici Rabat.
Raissouni, njen zaručnik, i ginekolog negirali su da se radilo o pobačaju i tvrdili da je ona zatražila liječničku pomoć zbog krvarenja.
Pokrivala političke teme
Sudac je Raissouni i Al-Amina osudio na godinu dana zatvora, a ginekologa Jamala Belkeziza na dvije godine. Drugi liječnik i zaposlenik ordinacije također su proglašeni krivima za sudjelovanje u postupku abortusa, ali im je sud izrekao uvjetne kazne.
Akhbar Al Yaoum jedne su od rijetkih nezavisnih novina u Maroku. Raissouni je pisala o ljudskim pravima i politici, a pokrivala je i demonstracije u regiji Rif na sjeveru zemlje pri kojima je uhapšeno na stotinu protestanata.
Zbog slučaja Raissouni, zemljom su izbili mnogi prosvjedi. Građani su pozvali na veću slobodu tiska i na preispitivanje konzervativnog kaznenog zakona.
Prije nekoliko dana, hiljade Marokanaca potpisale su manifest u kojem se traži legalizacija pobačaja i seksualnog odnosa izvan braka.
Reagirale organizacije za ljudska prava
Prema marokanskom zakonu o informativnim medijima iz 2016. ukinuta je zatvorska kazna za novinare koja je određena na temelju njihovog rada, no sud je u ovom slučaju utvrdio kako slučaj Raissouni nije povezan s njenim novinarskim angažmanom već s činjenicom da je ona uhvaćena kako posjećuje ordinaciju koja je bila pod nadzorom zbog sumnje da se u njoj izvode ilegalni pobačaji.
Kad je Raissouni uhapšena u augustu, organizacija Amnesty International zatražila je njezino trenutno puštanje na slobodu, rekavši da su optužbe "nepravedne". Human Rights Watch također je osudio miješanje u njen privatan život i naveo takav postupak kao ilustraciju "nedostatka slobode pojedinca i selektivne primjene nepravednih zakona kako bi se spriječilo djelovanje kritičkog novinarstva i aktivizma".
0 ( + )
*
Ledenjak težak 315 milijardi tona odvojio se od Antarktike
Ledenjak težak 315 milijardi tona odvojio se od Antarktike
HINA
Ilustracija: EPA
SANTA leda teška 315 milijardi tona odvojila se od velike ledene ploče Amery na Antarktici.
Ipak, čini se da taj događaj nije povezan s klimatskim promjenama, piše BBC.
Površina sante nazvane D28 iznosi 1,5 četvornih kilometara.
Stručnjaci će kretanje tako velikog ledenog bloka morati pažljivo motriti jer bi mogao postati opasan za plovidbu.
Od Ameryja se od ranih 1960-ih nije odvojila veća santa leda. Ona koja se tada odvalila imala je površinu devet hiljada četvornih kilometara.
Amery je treća najveća ledena ploča na Antarktici i ključan odvodni kanal za istočni dio kontinenta.
Radi se o prirodnom procesu
Ploče su zapravo plutajući produžetak brojnih ledenjaka koji se s kopna spuštaju u more.
Odvajanje santi prirodan je proces kojim ledene ploče održavaju ravnotežu jer se tako balansira nanos novoga snijega.
Znanstvenici su stoga unaprijed znali da će doći do odvajanja, ali područje na kojem se to dogodilo nije bilo u njihovu fokusu.
Helen Fricker s Instituta za oceanografiju Scripps ističe da taj događaj nije povezan s klimatskim promjenama.
Satelitske snimke iz 1990-ih pokazuju da je Amery bio u ravnoteži, usprkos snažnom otapanju ljeti.
"Iako ima puno razloga za zabrinutost za Antarktiku, zbog ove ledene ploče zasad ne treba dizati uzbunu", rekla je Fricker.
Procjenjuje se da je D28 debeo 210 metara i da sadrži oko 315 milijardi tona leda.
D28 je patuljak u usporedbi s ogromnom santom A68 koja se 2017. odvojila od ledene ploče Larsen C.
Struje i vjetrovi usmjerit će D28 zapadno te će vjerojatno proći godine do njezina potpunog otapanja, kažu stručnjaci.
0 ( + )
*
Bivši Trumpov savjetnik: Sjeverna Koreja se nikada neće odreći nuklearnog oružja
Bivši Trumpov savjetnik: Sjeverna Koreja se nikada neće odreći nuklearnog oružja
Hina
Foto: EPA
SJEVERNA Koreja ne namjerava se odreći nuklearnog oružja i Pjongjangu koristi zastoj u odnosima s Washingtonom, rekao je John Bolton, bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Donalda Trumpa.
"Jasno je da S. Koreja nije donijela stratešku odluku da se odriče nuklearnog oružja. Zapravo, mislim da je točno upravo suprotno", rekao je Bolton, tvrdolinijaš u odnosima sa S. Korejom i Iranom kojega je Trump otpustio prije tri tjedna.
Trump rekao da se duboko ne slaže s njim
Pod sadašnjim uvjetima, sjevernokorejski čelnik Kim Jong-un se "nikada neće dobrovoljno odreći nuklearnog oružja", dodao je Bolton na predavanju u Centru za strateške i međunarodne studije u Washingtonu.
Otpuštajući Boltona, Trump je rekao da se "duboko ne slaže s njegovim brojnim savjetima" i da je Bolton pogriješio kada je tražio da se na Kima primijeni "libijski model" po kojem bi bio prisiljen jednostrano se odreći nuklearnog arsenala.
Trump se nekoliko puta sastao s Kimom, ali su razgovori zastali nakon drugog samita u Hanoju u februaru.
Bolton, vanjskopolitički 'jastreb' i treći Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, pritiskao je Trumpa da ne popusti Kimu unatoč diplomatskim naporima.
Bolton je u govoru kritizirao način na koji Washington tretira prijetnju S. Koreje, od sankcija koje nisu provedene učinkovito, preko mirnog promatranja raketnih testova do ukidanja vojnih vježbi s Južnom Korejom.
Otkako je preuzeo dužnost 2017., Trump je prošao put od vrijeđanja Kima kao "malog raketnog čovjeka" do pohvala njegovim diplomatskim vještinama te je branio sastanke s njime kao način da se postigne ono što se nije postiglo formalnim pregovorima.
0 ( + )
*
Saudijski Aramco ponovno proizvodi iste količine nafte kao i prije napada
Saudijski Aramco ponovno proizvodi iste količine nafte kao i prije napada
T.J.D.
Foto: Epa
SAUDIJSKO naftno postrojenje Aramco vratilo se na puni kapacitet proizvodnje nafte, odnosno na razinu prije napada 14. rujna, izjavio je danas Ibrahim Al-Buainain, izvršni direktor kompanije Aramco, a prenosi Reuters.
Povratak proizvodnog kapaciteta ostvaren je 25. rujna, izjavio je Al-Buainain na konferenciji u gradu Fujairah u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
0 ( + )
*
Danas se širom svijeta slavi bogohuljenje i to s jako dobrim razlogom
Danas se širom svijeta slavi bogohuljenje i to s jako dobrim razlogom
Petar Stošić
Foto: Charlie Hebdo
DANAS je Međunarodni dan prava na blasfemiju, odnosno bogohuljenje.
Ovaj neslužbeni praznik organizira se svake godine 30. rujna, u spomen na objavljivanje satiričnih karikatura muslimanskog proroka Muhameda u danskim novinama Jyllands-Posten 2005.
Ta je, sama po sebi prilično bezazlena serija karikatura, izazvala rijetko viđen međunarodni incident i niz bijesnih i često nasilnih prosvjeda u većinski muslimanskim zemljama i među muslimanskim zajednicama na Zapadu. Sve je bilo popraćeno i napadima na danska veleposlanstva u tim zemljama, a u sukobima policije i protestanata u tim zemljama poginulo je više od 100 ljudi.
Sve počelo nakon nereda zbog danskih karikatura 2005., eskaliralo pokoljem u Charlieju Hebdou
Usto, karikaturist Kurt Westergard, urednik Fleming Rosea, i čitava redakcija Jyllands-Postena i drugih novina koje su objavile "bogohulne" karikature, bili su meta nekoliko planiranih, ali na vrijeme spriječenih pokušaja napada.
Westergard je, međutim, i napadnut u vlastitom stanu. Islamistički ekstremist mu je provalio u stan naoružan sjekirom, a karikaturist se spasio od sigurne smrti tako što je pobjegao u posebno uređenu sigurnu sobu. Westergard se otada nalazi pod policijskom zaštitom.
A nekoliko godina kasnije uslijedio je još strašniji slučaj islamističkog terora zbog navodnog bogohuljenja protiv islama. Francuski satirični list Charlie Hebdo, koji je i sam iz solidarnosti objavio karikature iz Jyllands-Postena, napadnut je zbog vlastitih karikatura Muhameda i Alaha. 7. siječnja 2015. islamistički teroristi su upali u redakciju i ubili 12 njenih članova te ozlijedili još 11. Među ubijenima su bili ikone francuske karikature i satire, Cabu, Charb i Wolinski.
2015. je napadnut još jedan "bogohulni" karikaturist, Šveđanin Lars Vilks, na tribini o umjetnosti, blasfemiji i slobodi govora u Kopenhagenu. Ubijen je jedan civil, ozlijeđeno troje policajaca, a islamistički terorist ubijen je u razmjeni vatre s policijom nakon što je napao i sinagogu i ubio židovskog čuvara.
Četvrtina zemalja svijeta (26%) i dalje ima zakone ili vrši politike zabrane bogohuljenja, a više od jedne desetine (13%) ima zakone ili politike kojima se kažnjava napuštanje vjere, prema analizi Centra za istraživanje Pew iz 2016. Pravne sankcije za ove prijestupe variraju od novčanih kazni do smrtne kazne, prvenstveno u muslimanskim zemljama.
Čak 18 od 20 zemalja Bliskog istoka i Sjeverne Afrike imaju zakone protiv bogohuljenja, a njih 14 protiv apostaze (napuštanja vjere). 14 zemalja svijeta ima smrtnu kaznu, i to svih 14 po šerijatu, odnosno islamskom zakonu, kako je danas u objavi na Facebooku upozorila i bivša muslimanka i sekularna aktivistkinja Miryam Namazie. Među njima su Pakistan, Iran, Saudijska Arabija, Nigerija i Somalija.
I Frljić se našao na udaru fanatika zbog "bogohuljenja"
Jedan od najpoznatijih nedavnih slučajeva takvih surovih i nazadnih kazni za navodno bogohuljenje je slučaj pakistanske kršćanke Asije Bibi koja je osuđena na smrt. Nakon masovnog zgražanja i kritika iz inozemstva, ali i nasilnih prosvjeda muslimanskih fanatika u zemlji, pakistanski Vrhovni sud ipak je ukinuo presudu i oslobodio Bibi.
No da ne kažnjavaju samo muslimanske zemlje "bogohulnike", svjedoči slučaj iz Rusije gdje je 2016. Viktor Krasnov optužen za bogohuljenje i smješten na psihijatriju. Prijetila mu je i kazna od godinu dana zatvora, ali na kraju je 2018. oslobođen. Njegov "zločin" je bio taj što je na društvenim mrežama napisao: "Ako kažem da je kolekcija židovskih bajki naslovljena Biblija totalno sranje, onda je tako. Ako se mene pita, Bog ne postoji."
Tu je i slučaj Poljakinje, iz svibnja ove godine, koja je uhapšena i optužena pred sudom za skrnavljenje religijske slike djevice Marije. Ona je, naime, izradila poster s Djevicom Marijom i Isusom, ali s aureolama u duginim bojama.
A naravno, ne možemo ne spomenuti ni "bogohulnu" predstavu našeg svjetski poznatog redatelja Olivera Frljića "Naše nasilje i vaše nasilje" iz 2017. koja je isprovocirala katoličke i nacionalističke fanatike u Češkoj, Poljskoj, ali i u Hrvatskoj, gdje su upali u HNK u Splitu i prekinuli predstavu.
"Nema ljudskog prava da se ne bude uvrijeđen"
Sve ovo, kao i nebrojeni drugi slučajevi nasilne odmazde ili sudskih kazni za bogohuljenje diljem svijeta, pokazuju zbog čega je Međunarodni dan bogohuljenja itekako potreban. Njega je inače utemeljio američki Centar za istragu 2009. Riječ je o neprofitnoj organizaciji čija je primarna misija kultivirati sekularno društvo utemeljeno na znanosti, razumu, slobodi istrage i sekularno humanističkim vrijednostima.
Ova se organizacija 2016. spojila sa Zakladom Richarda Dawkinsa za razum i znanost, nazvanom po čuvenom biologu, popularizatoru znanosti i ateističkom autoru i polemičaru.
"Mi smatramo da religiozna uvjerenja trebaju biti predmet ispitivanja i kritike baš kao što su to politička uvjerenja, ali imamo tabu na religiju", komentirao je direktor Centra za istragu Ronald Lindsay u intervjuu za CNN pri proslavi prvog Dana bogohuljenja 2009.
"Ne želimo vrijeđati, ali ako se tijeku dijaloga i debate ljudi uvrijede, to nije naš problem. Nema ljudskog prava da se ne bude uvrijeđen", komentirao je iste godine koordinator iz Toronta Justin Trottier.
"Iako mnogi vide 'bogohuljenje' kao uvredljivo, ovaj događaj nije namijenjen za izrugivanje i vrijeđanje drugih. On je u biti utemeljen kao reakcija na one koji žele oduzeti naše pravo da satiriziramo i kritiziramo određeni set vjerovanja koja imaju privilegirani status nad drugim vjerovanjima. Obilježavanje Međunarodnog dana prava na bogohuljenje je način da se pokaže protivljenje bilo kakvim rezolucijama ili zakonima, obvezujućim ili ne, koji obeshrabruju ili suzbijaju slobodu govora bilo koje vrste", stoji u objavi Centra za istragu povodom Dana bogohuljenja.