Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Donald i Melania Trump su se cijepili još u siječnju, sad se za to doznalo
Donald i Melania Trump su se cijepili još u siječnju, sad se za to doznalo
Hina
Foto: EPA
BIVŠI američki predsjednik Donald Trump i supruga Melania cijepili su se protiv covida-19 u siječnju dok su još bili u Bijeloj kući, doznaje se u ponedjeljak iz pouzdanih izvora.
Za razliku od Joea Bidena koji se cijepio 21. prosinca, što je televizija izravno prenosila, nekoliko tjedana prije dolaska na vlast, Trump nikada nije javno spomenuo da se cijepio.
"Predsjednik Trump i Prva dama cijepili su se u Bijeloj kući u siječnju", rekao je za France Presse izvor blizak bivšem predsjedniku, ne navodeći druge pojedinosti.
U nedjelju je Donald Trump, u prvom govoru nakon odlaska iz Bijele kuće, izjavio da se "svi trebaju cijepiti".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Njegove su izjave dobile posebnu važnost jer su neki njegovi simpatizeri veoma sumnjičavi prema cjepivu.
Donald Trump koji je početkom oktobara na testu bio pozitivan na covid-19, nekoliko je dana proveo u vojnoj bolnici Walter Reed u predgrađu Washingtona.
0 ( + )
*
SAD traĹľi od Saudijaca da raspuste postrojbu odgovornu za Khashoggijevo ubojst
SAD traži od Saudijaca da raspuste postrojbu odgovornu za Khashoggijevo ubojst
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SJEDINJENE Države su u ponedjeljak pozvale Saudijsku Arabiju da raspusti elitnu saudijsku postrojbu blisku prijestolonasljedniku koja je već sankcionirana zbog svoje uloge u ubojstvu novinara Jamala Khashoggija.
"Pozivamo Saudijsku Arabiju da raspusti tu skupinu te donese sustavne institucijske reforme i kontrolne mehanizme kako bi prestale, i to potpuno, aktivnosti i operacije protiv disidenata", rekao je novinarima glasnogovornik američke diplomacije Ned Price.
U izvješću američke obavještajne službe s kojeg je skinuta oznaka tajnosti a objavljeno je u petak, SAD optužuje moćnog prijestolonasljednika Mohameda bin Salmana da je "odobrio" ubojstvo saudijskog novinara 2018.
No Washington nije sankcionirao mladog čelnika kako ne bi ugrozio veze s Ryadom.
Ali je zato uveo sankcije osobama u njegovu okružju i Snagama za brzo djelovanje, elitnoj postrojbi koja ga štiti, a optužena je da je uvelike umiješana u ubojstvo.
Na kritike zbog izostanka kaznenih mjera protiv Mohameda bin Salmana, administracija Joea Bidena rekla je da želi "promijeniti pravila" u odnosima sa Saudijskom Arabijom kako se takvo ubojstvo ne bi više dogodilo.
Ned Price je istaknuo da će Washington biti "fokusiran na buduće ponašanje Saudijske Arabije" nakon Khashoggijeva ubojstva.
Također je pozvao saudijske vlasti da čine više na polju ljudskih prava. "Pozivamo Saudijsku Arabiju da donese dodatne mjere i ukine zabranu putovanja" za nedavno oslobođene aktiviste, rekao je.Price.
Najavio je i da će se buduće prodaje oružja Saudijskoj Arabiji procjenjivati na temelju američkih interesa i vrijednosti.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Biden najavio izjavu o Saudijskoj Arabiji
Predsjednik Joe Biden rekao je u subotu da će njegova administracija objaviti izjavu o Saudijskoj Arabiji u ponedjeljak, nakon izvješća američke obavještajne službe u kojem se navodi da je princ Mohammed bin Salman odobrio ubojstvo Khashoggija.
Bidenova administracija suočila se s kritikama, posebice u uvodniku Washington Posta, da je predsjednik trebao biti oštriji prema saudijskom prijestolonasljedniku koji nije kažnjen unatoč tome što je okrivljen da je odobrio Khashoggijevo ubojstvo.
Upitan o kažnjavanju princa, de facto vladara Saudijske Arabije, Biden je u subotu rekao da će "u ponedjeljak biti izjava o tome što ćemo općenito raditi sa Saudijskom Arabijom".
Khashoggi je živio u SAD-u i pisao je kolumne za Washington Post u kojima je oštro kritizirao politike princa Mohamada bin Salmana poznatog kao MBS.
Ubio ga je 2. oktobara 2018. u saudijskom konzulatu u Istanbulu tim operativaca povezanih s prijestolonasljednikom. Njegovo je tijelo navodno raskomadano, no posmrtni ostaci nikada nisu pronađeni.
Rijad negira bilo kakvu umiješanost MBS-a u likvidaciju Khashoggija.
Saudijska vlada u petak je u potpunosti odbacila američko izvješće u kojem se prijestolonasljednik optužuje da stoji iza tog ubojstva.
Među mjerama koje je SAD poduzeo u petak je zabrana izdavanja viza Saudijcima za koje se vjeruje da su umiješani u Khashoggijevo ubojstvo te sankcije protiv drugih, uključujući zamrzavanje imovine u SAD-u i zabranu američkim tvrtkama da posluju s njima.
0 ( + )
*
Bidenov zračni napad na Siriju - simbolična gesta, uvod u rat ili nešto treće?
Bidenov zračni napad na Siriju - simbolična gesta, uvod u rat ili nešto treće?
Petar Stošić
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
ZRAČNI napad koji je novi američki predsjednik Joe Biden u noći na petak naredio na sjeveroistoku Sirije, uz granicu s Irakom, bio je prva vojna akcija njegove administracije. Meta napada bili su objekti koje su koristile dvije sirijsko-iračke milicije koje uživaju potporu Irana, a koje SAD drži odgovornima za niz nedavnih napada na američke snage u Iraku.
U napadu su dva američka borbena lovca F-15 E sa sedam preciznih bombi pogodila isto toliko meta, odnosno uništila 11 zgrada. U napadu je poginulo 17 ljudi, prema Reutersu koji se poziva na lokalne izvore.
Prema Sirijskom opservatoriju za ljudska prava (SOHR), nevladinoj organizaciji smještenoj u Londonu koja prati rat u Siriji pomoću lokalnih izvora, poginula su 22 pripadnika milicija Kataib Hezbolah i Kataib Sajid al Šuhada. Pogođen je granični prijelaz koji su ovi šijitski paravojni odredi koristili za krijumčarenje oružja i drugih dobara između dviju zemalja. SOHR navodi da su uništena i tri kamiona puna streljiva koja su stizala iz Iraka na ilegalni granični prijelaz južno od sirijskog grada Albu Kamala.
Bidenu je vojno zapovjedništvo i ponudilo više opcija napada, a on je izabrao "srednju" opciju, prema višem obrambenom dužnosniku koji je to otkrio za portal Politico, a mete su odabrane upravo zbog povezanosti s milicijama koje stoje iza napade na Amerikance. Ipak, same mete nisu izravno povezane s napadom, za koji je odgovornost preuzela nova i slabo poznata milicija nazvana Čuvari krvi (Saraja Avlia al-Dam), koju eksperti smatraju paravanom za spomenute proiranske milicije. Kataib Hezbolah, kao i sam Iran, niječe umiješanost u nedavne napade na američke interese.
Odgovor na tri napada proiranskih milicija
Te su paravojne skupine, tvrdi SAD, prošli mjesec izvele tri napada na Amerikance u nekoliko dana. Prvo je 15. veljače napadnuta američka vojna baza u međunarodnoj zračnoj luci u Erbilu, glavnom gradu autonomne pokrajine Kurdistan u Iraku. Ubijen je jedan civilni kooperant filipinske nacionalnosti, dok je još devet ljudi ranjeno, od čega petero Amerikanaca. Zatim je 20. veljače s četiri projektila pogođena zračna baza Balad na sjeveru Iraka, gdje je ranjen jedan južnoafrički civilni kooperant koji je radio za međunarodnu antiterorističku koaliciju predvođenu SAD-om.
Na kraju su 22. veljače dva projektila pala pored američkog veleposlanstva u Bagdadu, inače najvećeg veleposlanstva na svijetu, unutar ograđene i strogo štićene zelene zone u iračkoj metropoli.
SAD je, po svemu sudeći, odabrao izvršiti protunapad na teritoriju Sirije umjesto Iraka kako ne bi doveo savezničku vladu u Bagdadu u tešku poziciju, objasnio je za Politico bivši vojni dužnosnik Pentagona Mick Mulroy, dodavši da su udari vjerojatno bili "proračunati i kalibrirani" kako bi se izbjegla eskalacija sukoba s Iranom, dok su u isto vrijeme poslali poruku da "Iranu neće biti dozvoljeno da korištenjem milicija kao posrednika izbjegne odgovornost". Iračka vlada je ranije bijesno reagirala na napade koje je naredio bivši predsjednik Donald Trump na teritoriju Iraka, optužujući Washington da krši irački suverenitet.
Neimenovani američki dužnosnik također je za portal Vox naveo kako je Bidenova administracija htjela "poslati poruku kako SAD neće žmiriti na napade na američke snage od strane milicija koje sponzorira Iran".
Glasnogovornik Pentagona John Kirby saopštio je da je Biden naredio "defenzivni" i "razmjerni vojni odgovor" kako bi poslao "nedvosmislenu poruku: predsjednik Biden će štititi američko i koalicijsko osoblje", dok će u isto vrijeme "težiti umirivanju cjelokupne situacije u istočnoj Siriji i Iraku".
"Sigurni smo da su metu (našeg napada) koristili isti šijitski militanti koji su napali američke snage", rekao je ministar obrane Lloyd Austin novinarima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kritike s ljevice: Biden bombardira Siriju i ubija povećanje minimalne plaće
Ipak, napad je izazvao snažne kritike s ljevice. Phyllis Bennis iz Instituta za političke studije nazvala je odluku o napadu "provokativnom i opasnom".
"Je li to ono što je (Bidenova poruka) 'Amerika se vratila' trebalo značiti", zapitala se Bennis retorički.
So, @JoeBiden bombs Syria and kills the minimum wage hike, confirming every fear progressives had. Soon they'll renege on getting $2000 checks to everyone in the middle class by limiting who gets it (to appease their donors). The establishment is back! And it absolutely sucks.
"Znači, Biden bombardira Siriju i ubija povećanje minimalne plaće, potvrđujući sve strahove koje su progresivci imali. Uskoro će odustati od isplaćivanja čekova od po 2000 dolara svima iz srednje klase tako što će ograničiti tko ga može dobiti (kako bi zadovoljili svoje donatore). Establišment se vratio! I apsolutno je grozan", komentirao je Cenk Uygur, voditelj popularnog ljevičarskog YouTube kanala The Young Turks.
Napad su kritizirali i neki zastupnici iz Bidenove Demokratske stranke, fokusirajući se na izostanak odobrenja samog Kongresa.
"Ofenzivna vojna akcija bez odobrenja Kongresa nije u skladu s ustavom, osim u izvanrednim okolnostima. Kongres mora biti u potpunosti informiran o ovom pitanju što prije", izjavio je senator Tim Kaine.
"Kongres mora pozivati ovu administraciju na iste standarde kao i ranije administracije te tražiti jasno pravno opravdanje za vojnu akciju, posebno u ratnim zonama kao što je Sirija, gdje Kongres nije eksplicitno odobrio bilo kakvu američku vojnu akciju", izjavio je i senator Chris Murphy.
Kongresnik Ro Khanna otišao je još dalje i konstatirao da "nema apsolutno nikakvog opravdanja da predsjednik odobri vojni udar koji nije u samoobrani od neposredne prijetnje bez odobrenja Kongresa" te dodao kako se "trebamo izvući s Bliskog istoka, a ne eskalirati".
"Progovarao sam protiv beskrajnog rata s Trumpom i govorit ću protiv toga i kad imamo demokratskog predsjednika", zaključio je Khanna.
Bidenova glasnogovornica: Ovo je bila samoobrana u skladu s međunarodnim pravom
Bidenova glasnogovornica Jen Psaki odgovorila je pak da je Biden imao ovlasti narediti ovaj udar kako bi "zaštitio američko osoblje", prema članku 2 američkog ustava, te da se radi o samoobrani koja je u skladu i s međunarodnim pravom, prema članku 51 Povelje Ujedinjenih naroda.
SAD trenutno drži oko 2500 vojnika u Iraku i oko 900 u Siriji, na teritoriju koji ne kontrolira režim Bašara al-Asada.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Sirija najoštrije osuđuje američki kukavički napad na područja Deir al-Zor u blizini sirijsko-iračke granice. Američka administracija bi trebala poštivati međunarodni legitimitet, a ne slijediti zakon džungle kao prijašnja administracija", osudilo je sirijsko ministarstvo vanjskih poslova ovaj napad.
I ministarstvo vanjskih poslova Irana, vjernog saveznika sirijskog režima, osudilo je napad kao "nastavak konstantnih napada cionističkih režima na sirijsko tlo". To je pak aluzija na učestale izraelske napade na proiranske milicije u Siriji. Izraelska vojska je u prosincu potvrdila da je pogodila pedesetak ciljeva u Siriji u 2020., a od početka rata u toj zemlji 2011. izvela je više stotina zračnih udara kako bi zaustavila gomilanje proiranskih snaga u blizini svoje granice. Ti su izraelski napadi često bili razorniji za proiranske snage od ovog koji je sad izveo Biden.
Rusija, druga ključna saveznica čija je vojna intervencija vjerojatno spasila Asadov režim od poraza u devetogodišnjem građanskom ratu, također je kritizirala napade i pozvala na "bezuvjetno poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Sirije".
Irak i Sirija kao šahovska ploča na kojoj Iran i SAD pomiču figure
Irak i Sirija su tako još jednom postali poprište posredničkog sukoba između Irana i SAD-a, starih neprijatelja, i to baš kad bi nakon Trumpovog odlaska trebali početi pregovore o obnovi nuklearnog sporazuma kojim bi se zaustavio iranski nuklearni program u zamjenu za ukidanje sankcija.
Tenzije između Washingtona i Teherana dramatično su eskalirale početkom prošle godine, kad je u američkom zračnom udaru ubijen general Kasim Sulejmani, što je također bila odmazda na prethodne napade proiranskih snaga na američke snage u Iraku, pri čemu je ubijen jedan američki kooperant. Iran se tada zarekao na osvetu i izveo novi raketni napad u kojem je ranjeno stotinjak američkih vojnika.
Po mišljenju CNN-ovog dopisnika s Bliskog istoka, Bena Wedemana, iranski režim je ustvari podijeljen po pitanju odnosa sa SAD-om. Dok umjerenije struje žele obnovu sporazuma, one tvrdokornije, prvenstveno moćna Revolucionarna garda koja je izgradila mrežu paravojnih posrednika od Teherana do Bejruta, pokušava sabotirati nove pregovore ovakvim napadima na američke položaje u regiji.
"Irak je na neki način šahovska ploča na kojoj se ove figure pomiču, oni su na neki način publika sukoba koji se događa u njihovom dvorištu, a o kojem naposljetku nemaju pravo glasa", zaključio je Wedeman.
0 ( + )
*
WHO: Koronavirus nećemo pobijediti do kraja godine
KORONAVIRUS
WHO: Koronavirus nećemo pobijediti do kraja godine
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SVJETSKA zdravstvena organizacija ocijenila je u ponedjeljak nerealnim mišljenje da će se čovječanstvo osloboditi covida-19 do kraja godine.
Michael Ryan, ravnatelj WHO-a za izvanredne operacije, ocijenio je da će se do kraja godine ipak smanjiti broj hospitalizacija i umrlih.
No pandemija i dalje hara i ovog tjedna, nakon sedam uzastopnih tjedana pada, ponovo raste broj zaraženih.
"Bilo bi prerano i, mislim, nerealno tvrditi da ćemo virus pobijediti do kraja godine", rekao je Ryan novinarima. "No budemo li pametni možemo smanjiti broj hospitalizacija, umrlih i tragedija koje prate pandemiju".
Po njegovim riječima, WHO se usredotočio na zadaću da zadrži prijenos virusa na niskoj razini, pomogne u prevenciji pojave novih sojeva i smanji broj zaraženih.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus želi da cijepljenje medicinskog osoblja u svim zemljama svijeta počne u prvih sto dana 2021., što znači da za to ostaje još 40 dana.
Usto je izrazio zadovoljstvo zbog toga što su stanovnici Gane i Obale Bjelokosti u ponedjeljak počeli primati prve doze cjepiva zahvaljujući međunarodnom programu Covax.
"Ulijeva nadu kada vidimo da se počinje cijepiti zdravstveno osoblje u zemljama s niskim prihodima, ali nas žalosti što se to događa gotovo tri mjeseca nakon nekih najbogatijih zemalja", rekao je.
"Žalosno je i to da neke zemlje cijepe mlađe zdrave osobe koje su manje rizične, dok zdravstveni radnici i stariji u drugim državama nisu cijepljeni", dodao je Tedros.
0 ( + )
*
IstraĹľivanje: Pfizerovo i AstraZenecino cjepivo smanjuju teĹľe oblike covida za 80%
KORONAVIRUS
Istraživanje: Pfizerovo i AstraZenecino cjepivo smanjuju teže oblike covida za 80%
Hina
Foto: EPA
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PFIZEROVO i AstraZenecino cjepivo protiv koronavirusa je nakon jedne doze 80 posto učinkovito u sprječavanju hospitalizacija osoba iznad 80 godina, objavile su danas britanske zdravstvene vlasti.
Britanski zavod za javno zdravstvo (PHE) predstavio je rezultate istraživanja na temelju dosadašnjeg cijepljenja u Britaniji.
Utvrđeno je da zaštita protiv covida-19 starijih od 70 godina varira između 57 i 61 posto nakon primanja jedne doze Pfizer-BioNTechovog cjepiva i između 60 i 73 posto nakon primanja cjepiva Oxforda i AstraZenece četiri tjedna nakon prve doze.
"Ovakvi rezultati bi također mogli objasniti zašto je pao broj prijema covid-bolesnika na jedinice intenzivne njege među ljudima iznad 80 godina u Velikoj Britaniji u nekoliko proteklih tjedana, što svi pozdravljamo", rekao je na konferenciji za medije ministar zdravstva Matt Hancock.
"To je zaista ohrabrujuće", istaknuo je.
PHE je dodao da se analogijom može pretpostaviti da je u slučaju Pfizerova cjepiva smrtnost od posljedica covida-19 manja za 83 posto. Za AstraZenecu ne postoje ekvivalentni podaci jer je cijepljenje počelo kasnije.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Voditeljica imunizacije u PHE-u Mary Ramsay rekla je da je učinak cijepljenja već očit iako je potrebno provesti više istraživanja da bi se shvatio učinak cjepiva na prijenos koronavirusa.
"Ovo je samo dodatak rastućim dokazima koji pokazuju da cjepiva funkcioniraju u smanjenu zaraze i spašavanju života", rekla je. "Iako trebamo još podataka, ovo je ohrabrujuće i jako smo uvjereni da cjepiva imaju stvaran učinak."
Drugi službenik PHE-a rekao je da je potrebno još vremena kako bi se odredila učinkovitost cjepiva protiv takozvanog britanskog soja koronavirusa.
Prvu dozu cjepiva primilo je više od 20 milijuna Britanaca ili trećina odrasle populacije.
0 ( + )
*
U Hrvatskoj se pojavio njujorški soj. Što se zna o njemu?
KORONAVIRUS
U Hrvatskoj se pojavio njujorški soj. Što se zna o njemu?
Index Vijesti
Foto: EPA/Index
Tekst se nastavlja ispod oglasa
KAKO JE na današnjoj press-konferenciji Nacionalnog stožera civilne zaštite saopštio ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, u Hrvatskoj su, osim 60 slučajeva britanskog soja koronavirusa i tri slučaja južnoafričkog soja, otkrivena i dva slučaja novog, njujorškog soja.
"O njujorškom soju, o kojemu su se informacije pojavile krajem prošloga tjedna, malo se zna, osim da se širi brže i da udio tog soja u New Yorku raste", rekao je tako Capak.
No ono što se zasad zna daje određenog razloga za brigu. Ovaj novi soj koronavirusa, nazvan B.1.526, ubrzano se širi New Yorkom i okolicom, a nosi zabrinjavajuću mutaciju koja bi mogla oslabiti učinkovitost cjepiva, prema saznanjima dvaju istraživačkih timova, kako piše New York Times.
U New Yorku zabilježen u čak 27% novih slučajeva
Njujorški soj se prvo pojavio u uzorcima za testiranje i sekvenciranje prikupljenima u gradu, po kojem je i dobio ime, još u studenom prošle godine. No, do sredine prošlog mjeseca na ovaj je soj otpadalo čak 27% sekvenci virusa iz New Yorka u bazi podataka za različite sojeve koronavirusa.
Jednu je studiju novog soja provela skupina istraživača na California Institute of Technology (Caltech), dok su drugu proveli istraživači na Columbia University. Ni jedna ni druga još nisu prošle stručnu recenziju niti su objavljene u znanstvenom časopisu, ali rezultati se poklapaju i sugeriraju da je širenje novog soja stvarno, smatraju stručnjaci.
"To nisu baš sretne vijesti. Ali dobro je da znamo o tome jer onda možda možemo nešto napraviti u vezi toga", kaže imunolog Michel Nussenzweig s Rockefeller University, koji nije bio uključen u dotične studije.
Fauci: Ne treba očajavati, cjepivo će svejedno štititi
Ipak, Anthony Fauci, poznati američki imunolog i glavni medicinski savjetnik američkog predsjednika Joea Bidena, kaže kako nove varijante treba shvatiti "vrlo ozbiljno", ali da Njujorčani ne trebaju "očajavati" zbog soja otkrivenog u njihovom gradu jer će cjepivo i dalje pružati određenu zaštitu.
"Ako dobijete dobro cjepivo koje ima visok titar antitijela, možda nećete dobiti najbolji mogući odgovor, ali i dalje će biti unutar raspona u kojem je učinkovito, što nam govori da ne očajavamo zbog činjenice da imamo nove varijante", rekao je dr. Fauci u nedjelju u intervjuu za CNN.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Istraživači s Caltecha otkrili su rast B.1.526 tragajući za mutacijama među stotinama hiljada genetskih sekvenci u bazi podataka zvanoj GISAID.
"Jedan uzorak se ponavljao i našli smo grupu izolata koncentriranih u regiji New Yorka koju nisam vidio prije", objasnio je za New York Times komputacijski biolog s Caltecha, Anthony West. On i njegovi kolege našli su dvije varijante koronavirusa koje su bile sve učestalije. Jedna je imala mutaciju E484, karakterističnu za južnoafrički i brazilski soj, za koju znanstvenici smatraju da pomaže virusu djelomično zaobići imunološku zaštitu koju pružaju cjepiva protiv koronavirusa. Druga je varijanta imala mutaciju zvanu S477N, koja može utjecati na to koliko se čvrsto virus veže uz ljudske stanice. Obje su varijante trenutno kategorizirane zajedno kao soj B.1.526.
Imunolog: Oni koji su preboljeli ili su cijepljeni vjerojatno će se izboriti s ovim sojem
Istraživači s Columbia University analizirali su pak 1142 uzorka pacijenata testiranih u njihovom medicinskom centru i pronašli mutaciju E484 kod 12% ljudi pozitivnih na koronavirus. Ta je mutacija, međutim, neovisno pronađena u mnogim drugim dijelovima svijeta, što je naznaka da ta mutacija nudi značajnu evolucijsku prednost koronavirusu.
"Varijante koje imaju prednost prilično će brzo rasti u učestalosti, posebno kada brojevi (zaraženih) općenito padaju", ističe evolucijski mikrobiolog dr. Andrew Read s Penn State University. A znanstvenici su utvrdili da ova mutacija potkopava aktivnost vrste antitijela koju stvaraju gotovo sva cjepiva protiv koronavirusa, upozorava dr. Nussenzweig.
Dr. Nussenzweig napominje kako će ljudi koji su preboljeli covid-19 ili oni koji su cijepljeni "vrlo vjerojatno biti u stanju izboriti se s ovom varijantom", ali kako bi se "mogli blago razboljeti". U isto vrijeme, mogli bi zaraziti druge i tako odgoditi postizanje kolektivnog imuniteta.
Ipak, dr. Read kaže kako su ovakve varijante "malo manje pod kontrolom cjepiva, ali ne za nekoliko redova veličine manje". Cjepiva će trebati prilagođavati, ali "u široj slici stvari, ovo nisu golemi razlozi za brigu, u usporedbi sa scenarijem u kojem nemamo cjepivo", dodaje.
Primajte na mail pregled najčitanijih vijesti dana, na kraju svakog dana. Pretplatite se na Index Newsletter.
0 ( + )
*
Za ovogodišnjeg Nobela za mir nominirani Navalni, Greta Thunberg, WHO, Trump...
Za ovogodišnjeg Nobela za mir nominirani Navalni, Greta Thunberg, WHO, Trump...
Hina
Foto: EPA, Index
Tekst se nastavlja ispod oglasa
PRIBLIŽNO 329 nominacija stiglo je za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir, što zrcali veliki broj gorućih pitanja diljem svijeta na polju ljudskih prava, rekao je u ponedjeljak tajnik odbora koji dodjeljuje nagradu.
"Ovo je treći najveći broj nominiranih ikad", rekao je Reutersu tajnik norveškog Nobelovog odbora Olav Njoelstad. Rekordnih je bilo 376 kandidata 2016. godine.
Od ukupnog ovogodišnjeg broja, 234 su pojedinca i 95 organizacija.
"To odražava veliki međunarodni interes za Nobelovu nagradu za mir", rekao je. "Vjerojatno ukazuje na postojanje određenog broja neriješenih sukoba, ratova i problema koji se tiču ljudskih prava diljem svijeta."
Nobelov odbor ne komentira tko je nominiran, no oni koji su ih nominirali, a među kojima se nalaze članovi parlamenata diljem svijeta te bivši dobitnici, mogu otkriti svoje kandidate.
Rus Aleksej Navalni, Svjetska zdravstvena organizacija i Šveđanka Greta Thunberg među nominiranima su za ovogodišnju nagradu, prema Reutersovoj anketi norveških zastupnika čije su nominacije pobijedile proteklih godina.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
COVAX program koji osigurava pošten pristup cjepivima protiv covida-19 za siromašne zemlje također je u igri, kao i američka aktivistica za ljudska prava Stacey Abrams i bjeloruske disidentice Svetlana Tihanovskaja, Marija Kolesnikova i Veronika Cepkalo.
Reporteri bez granica, Međunarodna mreža za provjeru činjenica i Odbor za zaštitu novinara također su nominirani.
Na listi je i bivši američki predsjednik Donald Trump, njegov zet Jared Kushner i Kushnerov pomoćnik iz Bijele Kuće Avi Berkowitz, nominiran zbog svoje uloge u posredovanju pri normalizaciji odnosa između Izraela i nekoliko arapskih nacija.
Odbor od pet članova održao je prvi sastanak u petak, rekao je Njoelstad. Sastajat će se približno jednom mjesečno kako bi raspravio o kandidatima prije nego što proglase laureata u oktobaru.