Iran se priprema za katastrofalne poplave: "Izlila se 141 rijeka"
Iran se priprema za katastrofalne poplave: "Izlila se 141 rijeka"
Hina
Foto: EPA
IRANSKE spasilačke službe pripremaju se na nove velike poplave u pokrajini na zapadu zemlje jer su tokom ožujka Iran već pogodile poplave dosad neviđenih razmjera u kojima je poginulo 45 ljudi diljem zemlje.
Nevrijeme će se premještati na jugozapad, prema pokrajini Huzestanu, gdje će "mnoga sela biti potopljena", upozorila je čelnica iranskog Crvenog polumjeseca Ali Ašgar Peivandi na državnoj televiziji.
"S obzirom na mogućnost popuštanja nasipa, pripremili smo se za žuran smještaj 100.000 ljudi", dodala je.
Voda je puštena iz nekih retencija kako nasipi ne bi popustili, što je unijelo paniku među stanovnike gradova koji su nizvodno.
Prvi val poplava pogodio je sjeveroistok zemlje 19. ožujka, a drugi zapad i jugozapad 25. ožujka, odnijevši ukupno 45 života.
Četiri osobe su smrtno stradale na zapadu i na jugozapadu zemlje ovog tjedna, dok spasilačke službe tek počinju stizati na poplavljena područja.
"U 15 pokrajina se izlila 141 rijeka, a zabilježeno je oko 400 odrona", rekao je glasnogovornik službe za upravljanje katastrofama Behnam Saedi za državnu televiziju.
0 ( + )
*
Britanska policija istražuje sabotažu željeznice povezanu s Brexitom
Britanska policija istražuje sabotažu željeznice povezanu s Brexitom
Hina
Foto: EPA
BRITANSKA prometna policija u utorak je objavila da istražuje dva odvojena pokušaja ometanja željezničkog prometa prošli mjesec za koje se vjeruje da su povezani s izlaskom države iz Europske unije.
Detektivi istražuju "dvije zlonamjerne opstrukcije" željezničke pruge u istočnom okrugu Cambridgeshire 21. ožujka i središnjem okrugu Nottinghamshire 27. istog mjeseca, otkrila je policija.
"U oba incidenta su kolege iz Network Raila identificirali uređaje na tračnicama kojima je cilj bio unijeti kaos u prijevoz. Predmeti nisu ostvarili tu namjeru", priopćila je policija, referirajući se na tvrtku koja upravlja većinom britanskih željeznica.
"Ovo je bio ozbiljan i namjerni pokušaj nekoga da uzrokuje značajnu sabotažu i poremeti britansku željezničku mrežu", stoji u priopćenju okružnog zamjenika šefa policije Seana O'Callaghana.
"Važno je naglasiti da je namjera ovih činova bila samo da usluge kasne, a ne i da načine štetu infrastrukturi, no to oba puta nije uspjelo", istaknuo je i dodao kako vjeruju da su slučajevi povezani s britanskim izlaskom iz Europske unije, no policija nije otkrila zašto.
0 ( + )
*
Rusija otvorila centar za obuku pilota helikoptera u Venezueli
Rusija otvorila centar za obuku pilota helikoptera u Venezueli
HINA
Foto: EPA
RUSIJA je otvorila centar u Venezueli za obuku tamošnjih pilota za upravljanje ruskim helikopterima, objavio je u ponedjeljak ruski državni industrijski konglomerat Rostec.
Rostec je otkrio kako je centar inauguriran prošli četvrtak, isti dan kad je Bijela kuća upozorila Moskvu i druge države koje podržavaju predsjednika Venezuele Nicolasa Madura da mu ne šalju vojsku i vojnu opremu jer će to smatrati "izravnom prijetnjom" sigurnosti regije.
Washington, podržavatelj oporbenog čelnika Juana Guaidoa, izdala je upozorenje nakon što su dva ruska vojna aviona sletila pored Caracasa s gotovo stotinu pripadnika vojnog osoblja koje je Kremlj opisao kao vojne specijaliste.
Rostec je objavio kako će se u centru za obuku piloti učiti kako upravljati ruskim helikopterima Mi-35M, kao i ruskim transportnim helikopterima.
0 ( + )
*
Erdogan je izgubio Istanbul. Je li ovo početak kraja za sultana?
Erdogan je izgubio Istanbul. Je li ovo početak kraja za sultana?
P.S.
Foto: EPA
SADA gotovo više nema sumnje - na lokalnim izborima koji su u nedjelju održani u Turskoj stranka turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana doživjela je dramatičan poraz.
Stranka pravde i razvoja (AKP) izgubila je najveći grad Istanbul, prvi put od svog osnutka prije 17 godina. Štoviše, Istanbul je bio pod vlašću stranaka povezanih s Erdoganom još od 1994. - on sam je bio gradonačelnik od 1994. do 1998. Utrka za Istanbul bila je izuzetno tijesna, ali prema neslužbenim rezultatima državne agencije Anadolu, kandidat AKP-a Binali Yildirim na kraju je dobio 48.5% glasova, a kandidat Republikanske narodne stranke (CHP) Ekrem Imamoglu 48.8%. Riječ je o razlici od jedva 25 hiljada glasova, u gradu od 15 milijuna ljudi.
Erdogan izgubio Istanbul, Ankaru, Izmir...
AKP je izgubio i glavni grad Ankaru, gdje je kandidat CHP-a Mansur Yavas dobio 50.9%, a kandidat AKP-a Mehmet Ozhaseki 47.2% glasova. Izgubio je, i to uz razliku od gotovo 20%, i treći najveći grad, Izmir - kandidat CHP-a Mustafa Tunc Soyer dobio je 58%, a kandidat AKP-a Nihat Zeybekci 38.5% glasova. Ukupno su izgubili kontrolu nad osam od 13 najvećih gradova.
A sve se to dogodilo uz, za naše pojmove, nevjerojatnu, ali za Tursku uobičajenu izlaznost od 84.5% glasača. Koalicija AKP-a i ekstremno desne Stranke nacionalističkog pokreta (MHP) je, doduše, na nacionalnoj razini dobila 51% glasova, zahvaljujući glasovima iz manjih gradova i ruralnih krajeva ove zemlje od 81 milijuna stanovnika, ali to će Erdoganu biti slaba utjeha.
AKP je u međuvremenu već krenuo u protunapad. U Ankari je prijavio "neispravne glasove i nepravilnosti u većini od 12.518 biračkih mjesta", izjavio je glavni tajnik stranke Fateh Sahin na Twitteru i dodao: "Iskoristit ćemo naša zakonska prava do kraja i nećemo dozvoliti da volja naših glasača bude izmijenjena u Ankari." Službeni rezultati bit će objavljeni nakon što se pregledaju pritužbe političkih stranaka.
Erdoganova stranka dosad je bila nepobjediva - pobijedila je na svim izborima od dolaska na vlast 2002. Na nekima od čak šest posljednjih parlamentarnih izbora osvajala je apsolutnu većinu glasova, na nekima samo relativnu većinu, ali uvijek je nakon toga formirala vladu. No s ovim lokalnim izborima je drukčije - na čelu najvećih turskih gradova više neće biti Erdoganovi ljudi. A oporba je dobila unatoč sustavnoj kontroli Erdoganove stranke nad većinom medija, uhapšenjima oporbenih kandidata na većinski kurdskom jugoistoku, kao i navodnom namještanju glasova od strane AKP-a.
Nisu mu pomogle ni masovne čistke ni goleme predsjedničke ovlasti
S obzirom na to da je Erdogan u posljednje tri godine, od neuspješnog pokušaja puča 2016., učinio sve u svojoj moći da nametne apsolutnu vlast u zemlji, ovaj je ishod još neočekivaniji. Nakon što je puč propao, turske su vlasti provele čistke dotad neviđenih razmjera. Vjerojatno nitko osim najžešćih Erdoganovih lojalista ne vjeruje da su sve one hiljade vojnika i časnika, policajaca, sveučilišnih profesora, sudaca, državnih službenika, novinara i urednika, koji su otada do danas otpušteni i zatvoreni, zaista sudjelovale u puču ili surađivale s teroristima - bilo tzv. gulenistima ili zabranjenom Kurdskom radničkom partijom (PKK) - kao što im se stavlja na teret.
Erdogan je usto u travnju 2017. proveo referendum o ustavnim reformama koji su pratile optužbe za krađu dva milijuna glasova, a kojim je uveden predsjednički sustav s gotovo diktatorskim ovlastima za predsjednika. A oporbu je u međuvremenu, barem kako je mislio, neutralizirao - prvenstveno prokurdsku Narodnu demokratsku stranku (HDP), koju vlasti u Turskoj uporno optužuju da surađuje sa zabranjenim PKK-om, što HDP jednako uporno poriče. Lider HDP-a Selahattin Demirtas još je od studenog 2016. u zatvoru, a u rujnu prošle godine osuđen je na skoro pet godina zatvora zbog "širenja terorističke propagande", uobičajene izlike turskih vlasti za obračun s političkim protivnicima. Za karizmatičnog kurdskog lidera zauzeo se i Europski sud za ljudska prava, ali Erdogan, koji ionako posljednjih godina vodi verbalni rat s EU-om, samo se oglušio.
Turci su ga kaznili zbog ekonomije?
Turski predsjednik, koji sve više podsjeća na sultana iz osmanlijskih vremena na koja se rado poziva, danonoćno je nastupao na stranačkim skupovima diljem zemlje prije ovih izbora, iako bi kao predsjednik trebao biti formalno nepristran. Grmio je da je pobjeda AKP-a "stvar preživljavanja nacije" i da su njegovi protivnici povezani s teroristima. Kako piše The Guardian, dosegao je dno čak i prema svojim beskrupuloznim standardima kad je emitirao jezivu snimku terorističkog napada na muslimane na Novom Zelandu, predstavljajući ga kao dio organiziranog progona muslimana na Zapadu, uključujući Turke.
Turci nisu kaznili Erdogana zbog potkopavanja demokracije na lanjskim parlamentarnim i predsjedničkim izborima, ali ovog se puta nisu ni dali pridobiti njegovom nacionalističkom demagogijom. Kaznili su ga, ne zbog autoritarne vladavine, nego zbog alarmantnog stanja turske ekonomije. The Guardian je već prije nekoliko dana upozorio da bi upravo Turska, koja je već u recesiji, lako mogla izazvati i svjetsku recesiju, a iskra koja bi mogla izazvati eksploziju je državna intervencija kojom je Turska pokušala zaustaviti nagli pad lire. Zabrana rasprodaje lire od strane špekulanata izazvala je pad burze od 6%.
Erdogan je usto, pokrećući megalomanske građevinske i infrastrukturne projekte, nagomilao javni dug. A uz dosadašnji 30-postotni pad vrijednosti lire i 20-postotnu inflaciju, predvidljiva posljedica bila je rast cijena osnovnih namirnica. U jednom od svojih brojnih paranoičnih i nebuloznih ispada Erdogan je optužio strane špekulante za poskupljenje - luka. Na kraju bi, kako stvari izgledaju, upravo cijena luka mogla presuditi.
"U Turskoj ljudi podržavaju političke stranke kao da su nogometne ekipe. Ali i dalje imamo savjest. Požar se proširio iz kuhinje. Ljudi čekaju u redu za luk. Svaka autoritarna vlada traje samo određeni period, tako da je ovo bilo očekivano", komentirao je za The Guardian turski umirovljenik Oznur Turunk. I upravo je to možda i najrječitija presuda Erdoganu. No s obzirom na to da postmoderni sultan i dalje čvrsto drži sve poluge ove države na pragu Europe, još uvijek bi on mogao biti taj koji se posljednji smije.
0 ( + )
*
Na aerodromu u Njemačkoj uhićen Hrvat, bio je u bijegu od 2015.
Hrvat uhapšen na aerodromu u Njemačkoj, bio je u bijegu od 2015.
R.I.
Foto: 123rf
SAVEZNA policija uhapsila je u petak poslijepodne na aerodromu Berlin-Schönefeld 24-godišnjeg Hrvata te ga je privela u zatvor u Berlinu.
Oko 15 sati 24-godišnji Hrvat je planirao letjeti za Makedoniju. Prilikom kontrole dokumenata, službenici su otkrili da je Okružni sud u Tiergartenu za njim izdao nalog za hapšenje, javlja magazin Fenix.
Hrvat je u lipnju 2013. osuđen na četiri godine maloljetničkog zatvora za nanošenje teških tjelesnih ozljeda.
Budući da je bio u bijegu, Okružni sud Tiergarten raspisao je nalog za njegovo hapšenje u ožujku 2015. godine.
Osim da se radi o hrvatskom državljaninu, policija ne navodi ostale podatke o uhapšenom.
0 ( + )
*
Cijene nafte na korak od 69 dolara
Cijene nafte na korak od 69 dolara
HINA
Foto: EPA
CIJENE nafte zadržale su se u utorak na međunarodnim tržištima na korak od 69 dolara, poduprte mogućnošću proširenja američkih sankcija Iranu, uz prigušenu zabrinutost za potražnju s obzirom na ohrabrujuće makroekonomske podatke iz SAD-a i Kine.
Na londonskom je tržištu cijena barela bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 68,99 dolara. Jučer je zaključila trgovanje u plusu 1,43 dolara. Na američkom se tržištu barelom danas trgovalo po 43 centa višoj cijeni. Jučer je zaključila trgovanje u plusu 1,45 dolara.
Malo ohrabrenje
Tržišta su jučer ohrabrile naznake tješnje opskrbe i bolji makroekonomski podaci, nadovezujući se na već smanjenu opskrbu iz vodećih proizvođača koji žele poduprijeti cijene.
Trgovce su ugodno iznenadili podaci iz vodećih svjetskih gospodarstava, SAD-a i Kine, pokazujući oporavak aktivnosti u industriji u ožujku. Time je ublažena zabrinutost da bi usporavanje svjetskog gospodarstva moglo oslabiti potražnju za naftom.
Ujedno je opskrba naftom iz Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pala u ožujku na najnižu razinu u četiri godine, prema Reutersovom istraživanju, jer je najveća izvoznica Saudijska Arabija smanjila proizvodnju više no što je predviđeno prošlogodišnjim sporazumom.
Dodatnu potporu cijenama pruža mogućnost dodatnog smanjenja opskrbe iz Irana i Venezuele. Sjedinjene Države razmišljaju o proširenju sankcija Iranu iako je izvoz nafte iz te zemlje već prepolovljen postojećim mjerama, kazao je jedan dužnosnik.
Ponovno obustavljen rad ključnog naftnog terminala u Venezueli
Ujedno je - također zbog američkih sankcija - ponovno obustavljen rad ključnog naftnog terminala u Venezueli.
"Opskrba se smanjuje već neko vrijeme ali stanje se u Venezueli ne poboljšava. Zbog toga je s tržišta uklonjeno puno nafte", konstatira Olivier Jakob iz Petromatrixa.
Paralelno se očekuje da će ovotjedna izvješća o američkim zalihama pokazati pad zaliha sirove nafte u prošlom tjednu, što bi značilo da OPEC-ovi rezovi donose željene rezultate. Analitičari iz Reutersovog istraživanja procjenjuju da su zalihe sirove nafte u SAD-u pale u prošlom tjednu za 1,2 milijuna barela.
Odvojeno je OPEC jutros izvijestio da je cijena barela referentne košarice nafte njegovih članica u ponedjeljak iznosila 68,31 dolar, što znači da je porasla 1,07 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.
0 ( + )
*
Grčki premijer stigao u Sjevernu Makedoniju: "Ovo je povijesni dan"
Grčki premijer stigao u Sjevernu Makedoniju: "Ovo je povijesni dan"
HINA
Foto: EPA
GRČKI premijer Aleksis Cipras u utorak je stigao u Skoplje kako bi obilježio "novo poglavlje" u odnosima njegove države sa Sjevernom Makedonijom, nakon završetka nekoliko desetljeća dugog spora.
Zaev: Ovo je povijesni dan
"Ovo je povijesni dan. Do sad smo samo promatrali kako prilike prolaze i gubi vrijeme", poručio je sjevernomakedonski premijer Zoran Zaev koji je grčkog kolegu dočekao ispred zgrade vlade, s njim napravio selfie i potom mu pokazao svoj ured.
"Naše nacije pokazuju kako hrabre odluke pretvaraju u stvarnost nešto što je do jučer bilo nemoguće", kazao je Zaev.
Cipras je prvi grčki premijer koji je posjetio susjednu državu od osnivanja Makedonije, prvo kao federalne jugoslavenske republike 1945., a potom kao neovisne države 1991. godine.
Grčki čelnik u Sjevernu Makedoniju stiže manje od dva mjeseca nakon što je Skoplje pristalo na promjenu imena države i time završilo 28 godina dug diplomatski spor.
Prespanski sporazum iz lipnja 2018., a koji su u siječnju potvrdili parlamenti obiju susjednih zemalja, omogućio je Skoplju da u februaru obavijesti Ujedinjene narode o službenoj promjeni imena zemlje. Cipras i Zaev zbog toga su nominirani za Nobelovu nagradu za mir.
Grčka je tada ukinula veto sjevernoj susjedi na članstvo u NATO i omogućila joj da pokrene proces pristupanja Europskoj uniji.
Atena tvrdi da je ime Makedonija rezervirana za njezinu antičku sjevernu provinciju i njezinu ostavštinu, no na kraju je pristala dopustiti susjedima da ga koriste uz dodatak geografske odrednice.
Novo poglavlje
Dvije države sada kreću u "novo poglavlje" na "čvrstim temeljima" sporazuma o imenu, kazao je Cipras.
Dva čelnika usvojila su dogovor usprkos žestokom protivljenju nacionalista s obje strane granice koji su smatrali da je njihova država dala previše ustupaka.
U razgovoru za sjevernomakedonsku agenciju MIA objavljenom u ponedjeljak Cipras je istaknuo kako je dogovor nosio ogromnu političku cijenu.
Naglasio je kako je sad na njemu i Zaevu pokazati stanovnicima da im "put koji je otvoren" samo može donijeti dobrobit.
Cipras je u Skoplju poručio kako je svrha njegovog posjeta gospodarstvo. S njim je u Sjevernu Makedoniju stigla velika poslovna delegacija, a dvije su strane potpisale niz energetskih, prometnih, trgovinskih i vojnih sporazuma.
Između ostalog, Grčka će preuzeti zaštitu sjevernomakedonskog zračnog prostora.