Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Nedavno je održao veliki govor o stanju nacije, na kraju kojeg je zaprijetio cijelom Zapadu "nepobjedivim" nuklearnim oružjem, koje ima neograničen domet i koji je, tvrdi Putin, savršeno otporan na sve zapadne proturaketne sustave.
Putinov govor o stanju nacije pred oba doma ruskog parlamenta stoga je poslužio kao njegov glavni (možda i jedini) predizborni nastup, a ništa nije bolje za zadobivanje simpatija ruskih glasača od poruka o snazi, dominaciji i nepobjedivosti majke Rusije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Putin u predizbornom govoru obećavao i prijetio
To je, na kraju krajeva, Putinova središnja poruka posljednjih godina, otkad su pad cijene nafte i američko-europske sankcije ostavili svoj danak na ruskom gospodarstvu i negirale Putinovo obećanje o dobrom životnom standardu za prosječnog ruskog građanina. Umjesto toga, Kremlj mu obećava povratak Rusije na zasluženo središnje mjesto na svjetskoj pozornici, čemu govori u prilog i uvelike uspješna (iako humanitarno katastrofalna) vojna intervencija u Siriji.
Putin je poznat po nemilosrdnom odnosu prema opoziciji. Oporbeni čelnici u Rusiji redovito završavaju u zatvorima, a kritički nastrojeni novinari se ušutkavaju, a u najgorem slučaju završe mrtvi.
Sličnost s Orwellovim Velikim Bratom
Najpoznatije literarno upozorenje protiv totalitarnih režima napisao je George Orwell - radi se o njegovom čuvenom distopijskom romanu "1984", po kojem je 1984. godine snimljen i istoimeni film.
Jedan je ruski tviteraš pod znakovitim nadimkom "Darth Putin" nakon govora ruskog predsjednika pred oba doma parlamenta uočio zanimljivu povezanost s legendarim Orwellovim romanom, u kojem fiktivnom zemljom Oceanijom vlada nedodirljivi šef Partije poznat po imenu Veliki Brat.
Iako ga nitko nije vidio uživo, a Orwell ne daje odgovor na pitanje je li Veliki Brat stvarna osoba ili tek personifikacija svemoćne partije koja kontrolira svaki aspekt života stanovnika Oceanije, jedan screenshot iz filma snimljenog po Orwellovu romanu neodoljivo podsjeća na nedavni Putinov govor pred ruskim parlamentom.
U svakom slučaju - ako vas Putin podsjeća na Orwellovog Velikog Brata, znajte da niste jedini.
*
Pred Bijelom kućom odjeknuo pucanj, muškarac ustrijelio sam sebe
Pred Bijelom kućom odjeknuo pucanj, muškarac ustrijelio sam sebe
Screenshot: Index/EST
AMERIČKI mediji javljaju o pucnjavi pred Bijelom kućom.
Tajna služba, koja brine za sigurnost američkog predsjednika, potvrdila je da je muškarac pred Bijelom kućom pucao u sebe.
BREAKING: Secret Service personnel are responding to reports of a person who allegedly suffered a self-inflicted gun shot wound along the north fence line of @WhiteHouse.
— U.S. Secret Service (@SecretService) March 3, 2018
Muškarac koji je pucao je ozlijeđen i pruža mu se prva pomoć. Njegovo stanje još uvijek je nepoznato. U incidentu nitko drugi nije ozlijeđen.
Sav promet pred Bijelom kućom je obustavljen.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Američki predsjednik trenutno se nalazi na svom posjedu Mar-a-Lago na Floridi, ali je obaviješten o situaciji. Novinari koji prate Bijelu kuću su zbog predostrožnosti premješteni u podrum zgrade.
"Ovo pokazuje koliko blizu Bijele kuće možete doći s oružjem", komentirao je CBS-ov sigurnosni analitičar Ron Hosko, dodajući kako je osiguranje oko Bijele kuće vrlo čvrsto, ali posjetiocima se ipak dozvoljava da ipak priđu blizu rezidenciji američkog predsjednika.
Podsjetimo, ovo je već drugi incident u 10 dana pred Bijelom kućom. Naime, 23. veljače jedna se žena automobilom zabila u sigurnosnu barijeru pred Bijelom kućom, nakon čega je privedena.
Uskoro opširnije...
*
Muškarac u Leicesteru pokušao ubiti ženu i dijete iz osvete za terorističke napade
Muškarac u Leicesteru pokušao ubiti ženu i dijete iz osvete za terorističke napade
Foto: Facebook
PAUL Moore (21) zabio se autom u ženu iz Somalije, pregazio ju i zatim pokušao ubiti i 12-godišnju djevojčicu kako bi se osvetio za terorističke napade u Britaniji, piše BBC.
Majka devetero djece, Zaynab Hussein, ostala je nepokretna nakon napada koji se dogodio u Leicesteru u rujnu prošle godine. Paul Moore se nekoliko dana nakon bombaškog napada u londonskoj podzemnoj željeznici automobilom zabio u Zaynab, koja je na glavi nosila maramu. Nakon toga ju je i pregazio, a nekoliko minuta kasnije pokušao se zabiti i u 12-godišnju djevojčicu iz Somalije, koja je također imala maramu na glavi.
"Učinio sam državi uslugu"
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Sud u Nottinghamu jučer je Moorea proglasio krivim za pokušaj ubojstva. Tijekom izricanja presude nije pokazivao nikakve emocije. Nakon napada Moore je članovima svoje obitelji rekao da je "učinio državi uslugu" te izjavio da se želio osvetiti za terorističke napade u Britaniji.
Suprug Zaynab Hussein, Barre Duale, izjavio je da je Moore postupio kao terorist: "Zapravo je napao Britaniju, napao je britansku majku, britansku suprugu, britansku radnicu i volonterku. Nije napao teroriste, već im se pridružio time što je napao nevinu ženu".
Dodao je da nijedna kazna za Moorea neće biti veća od doživotne kazne na koju je osuđena njegova supruga zbog teških ozljeda koje su je ostavile nepokretnom.
*
Kanada šokirana Trumpovom najavom carina: "Ovo je apsolutno neprihvatljivo"
Kanada šokirana Trumpovom najavom carina: "Ovo je apsolutno neprihvatljivo"
Foto: Hina
AMERIČKI predsjednik Donald Trump zaoštrio je rat riječima zbog najave novih trgovinskih carina te zaprijetio da će uvesti porez na uvoz automobila iz EU-a, piše BBC.
Trump je u četvrtak najavio uvođenje carina na uvoz aluminija i čelika, čime je izazvao oštre reakcije trgovinskih partnera, IMF-a (Međunarodni monetarni fond) i WTO-a (Svjetska trgovinska organizacija). Najava carina izazvala je strah od mogućeg trgovinskog rata, za koji je Trump na Twitteru izjavio da je "dobra stvar".
Nekoliko država zaprijetilo protumjerama
Trump je rekao kako su "druge države godinama iskorištavale SAD zbog njegovih vrlo glupih trgovinskih ugovora". Europska unija odgovorila je prijetnjom da će uvesti carine na robu iz SAD-a kao protumjeru, nakon čega je Trump rekao da će uvesti carine na uvoz automobila iz EU-a.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Najava carina na aluminij i čelik izazvala je zgražanje u Kanadi, koja je najveći izvoznik čelika u SAD. Kanadski premijer i ministar trgovine izjavili su da je uvođenje novih carina "apsolutno neprihvatljivo". Još nekoliko država, uključujući Brazil, Meksiko i Japan, izjavilo je da će razmisliti o protumjerama Trumpovom planu.
"Ljudi koji će plaćati zbog ovih carina su američki građani"
Američki republikanski senator Orrin Hatch komentirao je Trumpovu najavu: "Jako sam iznenađen, netko mu je dao vrlo loš savjet. Ljudi koji će plaćati zbog ovih carina su američki građani". IMF je također upozorio da bi carine mogle naštetiti ekonomiji SAD-a.
Direktor WTO-a Roberto Azevedo upozorio je da trgovinski rat nije ni u čijem interesu.
*
Doživotna vlast kineskog predsjednika Xija sve bi nas trebala zabrinuti, evo i zašto
Doživotna vlast kineskog predsjednika Xija sve bi nas trebala zabrinuti, evo i zašto
Foto: 123rf
XI JINPING, kineski predsjednik, namjerava ukinuti ustavno ograničenje predsjedničke vlasti na dva mandata čime bi sebi otvorio prostor za doživotni ostanak na čelu Kine i njene Komunističke partije.
64-godišnji Xi, prema trenutnom ustavu, mora odstupiti s vlasti 2023., deset godina nakon dolaska na vlast. No ovaj “kormilar bez premca”, kako ga je državna novinska agencija Xinhua opisala u nedavnoj nekritičkoj biografiji dugoj 8000 riječi, očito ne misli da mu je to dovoljno.
Vjerojatno najmoćniji kineski lider od Maoa Ce-tunga već je učvrstio svoju vlast na devetnaestom partijskom kongresu prošlog oktobara, kad u stalni odbor nije imenovao nijednog potencijalnog nasljednika, sam osigurao drugi mandat glavnog tajnika Partije, a u povelju stranke je uključena njegova politička filozofija "socijalizma s kineskim karakteristikama za novo doba". Xi je još 2012. najavio da će ponovo postaviti “Srednje kraljevstvo”, što je povijesno ime za Kinu, u centar svjetskih zbivanja, a prošle godine je u svom govoru na partijskom kongresu proglasio dolazak “nove ere” globalne kineske moći.
Xi misli da jedino on može učiniti Kinu "ponovo velikom"
Kineski predsjednik očito smatra da jedino on može učiniti Kinu koja je u usponu ali i opterećena korupcijom i ideološkim vrludanjem, ponovo velikom, piše Tom Phillips za Guardian. Ali posve je moguće i da želi ostati doživotno na vlasti kako bi se osigurao od moguće odmazde političkih suparnika koje je ponizio, smijenio ili dao zatvoriti.
“Ovo je vrlo značajan zaokret Kine prema sustavu vlasti jednog čovjeka. Teško je previše naglasiti koliko je ovo velika stvar za Kinu i svijet, s obzirom na važnost Kine za globalnu ekonomiju i globalne institucije”, komentira Jude Blanchette, istraživač kineske politike za tvrtku Conference Board, za Time. Kina je pod Xijem, usto, pooštrila sustavnu cenzuru po kojoj je poznata i obračunala se s disidentima kao i političkim rivalima, često pod paravanom borbe protiv korupcije.
Osim učvršćivanja moći na unutarnjem planu, Xi očito namjerava osigurati Kini dominantniju ulogu na vanjskom planu. Njegova naširoko razglašena inicijativa Pojas i cesta - mreža trgovine i prometne infrastrukture koja prati drevni Put svile mogla bi radikalno ojačati geopolitički utjecaj Kine u vrijeme kad američki predsjednik Donald Trump dovodi u pitanje ključne saveze i međunarodne institucije na kojima se temeljila američka hegemonija.
Kina bi mogla ponoviti katastrofalne pogreške iz Maova vremena
Nametanja Kine i povlačenje SAD-a na svjetskoj pozornici još će više normalizirati autokratske političke sustave koji su u porastu od financijske krize 2008. do danas. Dok se Trump, koji i sam pokazuje zabrinjavajuće autoritarne tendencije, podilazi autokratima poput Vladimira Putina ili saudijskog kralja Salmana, Kina uporno ocrnjuje liberalnu demokraciju kao nestabilan, nepredvidiv i neproduktivan sustav, inferioran “socijalizmu s kineskim karakteristikama”.
Međutim, postavlja se pitanje hoće li Kina ponoviti tragične pogreške iz sredine 20. st., kad je kult ličnosti, uz bespogovorno prihvaćanje Maove samovolje, doveo do katastrofa poznatih kao Veliki skok naprijed i Kulturna revolucija, u kojima su od gladi i državnog terora stradali deseci milijuna ljudi. I dok su seljaci masovno umirali od gladi, gotovo nitko se nije usudio reći Maou da je njegov veliki projekt industrijalizacije i poljoprivredne kolektivizacije propao. A i danas su akademici i dužnosnici sve manje skloni izražavati mišljenja koja se razlikuju od partijskog vodstva, državni mediji pišu hvalospjeve vođi, a kritičare se zatvara i osuđuje.
“Postoji rizik da ovo postane kultura dvorjanina, ulizištvo, da mu se (Xiju) naprosto govori ono što želi čuti. Ne mora biti tako, ali rizik je vrlo stvaran i uznemirujuć za one unutar i izvan Kine”, upozorava profesor Nick Bisley s australskog Sveučilišta La Trobe. Xi bi, kao netko tko je i sam prisilno poslan na selo da radi u polju za vrijeme Kulturne revolucije šezdesetih, to trebao znati.
Povratak prema "totalnoj diktaturi"
Upravo zbog katastrofe pod Maom njegov nasljednik Deng Xiaoping koji je liberalizirao kinesku ekonomiju i otvorio je svijetu, uveo je kolektivno vodstvo politbiroa te ograničenje predsjedničkog mandata kako bi osigurao glatku smjenu vlasti. Xi sada radi na demontiranju tih sigurnosnih mjera, a njegovi slogani o “kineskom snu” i “velikom preporodu kineske nacije”, neugodno podsjećaju na slogane iz Maova doba. “Nervoza zbog njegove pozicije mogla bi natjerati Xija da podupre šire obračune i političke čistke”, smatra Tom Rafferty, regionalni menadžer za Kinu iz Economist Intelligence Unita.
Ipak, za one kojima su politička sloboda i pluralizam niže na listi prioriteta, Xijevo učvršćivanje vlasti ima i potencijalno dobre strane: iskorjenjivanje nekontrolirane korupcije, dobrobit siromašnim seljacima ili čak kinesko preuzimanje vodstva na planu borbe protiv klimatskih promjena, budući da je s Trumpom SAD očito potpuno odustao od te kritično važne uloge. “Ako postulirate da svijet treba vodstvo, da je Amerika u neredu i da je Europa ‘hrpa pijeska’, onda možda kinesko vodstvo ima neke vrline, posebno u područjima poput širenja nuklearnog naoružanja, klimatskih promjena i pandemija. Što god mislili o njegovu autoritarnom tipu vodstva, barem može voditi”, komentira Orville Schell, autor brojnih knjiga o kineskoj politici, za Guardian.
U isto vrijeme, Qiao Mu, kineski akademik u egzilu, kaže da je Xijev potez osudio disidente poput njega na život “tame i straha”. James Palmer, autor knjige “Maova smrt”, također strahuje da će Kina platiti visoku cijenu za svoj povratak prema “totalnoj diktaturi” koja “povećava vjerojatnost katastrofalnih pogreški”.
U svakom slučaju, kineski trend čin se više kao pravilo nego kao iznimka u današnjoj svjetskoj politici. “Kad se srednjoškolski udžbenici iz povijesti budu pisali, ovo neće biti Doba prosvjetiteljstva... Ovo će biti Doba velikog vođe”, pesimističan je Schell.
*
VIDEO Usred oluje u Dublinu opljačkali Lidl i uništili ga bagerom
VIDEO Usred oluje u Dublinu opljačkali Lidl i uništili ga bagerom
Screenshot: Twitter
OSAM muškaraca uhapšeno je u petak nakon što su opljačkali Lidl u Dublinu i zatim uništili trgovinu ukradenim bagerom.
Irska policija objavila je da je uhapsila osmoricu muškaraca osumnjičenih za krađu i vandalizam u Dublinu, nakon što su opljačkana dva supermarketa, od kojih je jedan uništen, tokom snježne oluje.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Na internetu su objavljene snimke koje prikazuju kako bager uništava krov Lidla koji se zatim urušava. Uhapšeni su muškarci starosti između 24 i 47 godina. Deveti muškarac, u tridesetim godinama, uhapšen je zbog posjedovanja ukradene imovine.
Policija je objavila da je u petak također ukradeno nekoliko vozila. Lokalni stanovnici izjavili su da su zbog incidenta bili prisiljeni vući torbe za kupovinu po snijegu oko 2 kilometra do sljedeće trgovine.
Do incidenta je došlo usred jedne od najgorih snježnih oluja u Irskoj u posljednjih nekoliko desetljeća.
*
U turskom napadu na sirijske provladine snage u Afrinu poginulo najmanje 36 vojnika
U turskom napadu na sirijske provladine snage u Afrinu poginulo najmanje 36 vojnika
Screenshot: YouTube
TURSKI ratni zrakoplovi napali su sirijske provladine snage u Afrinu, pri čemu je poginulo najmanje 36 vojnika, piše New York Times.
Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR) objavio je da je u zračnom napadu na kamp u Kafr Jini u subotu ubijeno najmanje 36 vojnika. Ovo je treći zračni napad turskih snaga na sirijske provladine snage u Afrinu u posljednjih 48 sati.
Turska: "Vojska je oslobodila grad Rajo od militanata"
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Sirijske demokratske snage (SDF) objavile su da su turski zračni napadi na položaje sirijske vojske započeli u 5 i završili u 10 sati ujutro po lokalnom vremenu. Nisu objavili informacije o žrtvama.
Turski premijer Binali Yildirim izjavio je da je vojska oslobodila grad Rajo od militanata. SOHR je objavio da turska vojska kontrolira oko 70 posto grada, koji se nalazi 25 kilometara sjeverozapadno od grada Afrina.
Sirijske provladine snage ušle su u Afrin prošlog tjedna kako bi podržale kurdsku miliciju YPG u borbi protiv turske vojske. Turska YPG smatra terorističkom organizacijom, odnosno ekstenzijom PKK-a (Kurdistanska radnička stranka), koji je na popisu terorističkih skupina u SAD-u, EU-u i Turskoj. YPG je važan saveznik SAD-a u borbi protiv ISIS-a u tom području.
