Gradonačelnik Jeruzalema: Veleposlanstvo SAD-a može se preseliti u dvije minute
Gradonačelnik Jeruzalema: Veleposlanstvo SAD-a može se preseliti u dvije minute
Screenshot: YouTube
IZRAELSKI gradonačelnik Jeruzalema Nir Barkat ustvrdio je da bi za preseljenje veleposlanstva Sjedinjenih Država iz Tel Aviva u Jeruzalem koje je nešto ranije najavio američki predsjednik Donald Trump, trebale ukupno "dvije minute".
Trump je ranije rekao bliskoistočnim čelnicima da namjerava preseliti američko veleposlanstvo iz Tel Aviva u Jeruzalem.
Trump je to rekao predsjedniku Palestinske samouprave Mahmudu Abasu, jordanskom kralju Abdulahu kao i predsjedniku Egipta Abdelu Fatahu al- Sisiju.
Barkat je rekao da SAD u veleposlanstvo treba samo pretvoriti jednu od njegovih sadašnjih zgrada u Jeruzalemu, poput konzulata u zapadnom Jeruzelemu.
Burne reakcije
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Trebaju oznaku konzulata pretvoriti u oznaku za veleposlanstvo, dva američka marinca to mogu učiniti u par minuta, i veleposlaniku Davidu Friedmanu dati prostor gdje će sjediti", rekao je Barkat radijskoj postaji "Israel radio".
"Provedba te odluke je trenutna i onda se kasnije polako počinje strukturiranije seliti zaposlenike kako bi počeli pružati usluge u Jeruzalemu", rekao je Barkat.
Viši američki dužnosnici rekli su da će predsjednik SAD-a vjerojatno u srijedu priznati Jeruzalem za izraelsku prijestolnicu, no da će preseljenje veleposlanstva iz Tel Aviva vjerojatno odgoditi za šest mjeseci. Očekuje se, međutim, da će svojim suradnicima naložiti da odmah počnu planiranje selidbe.
Zbog najave priznavanja Jeruzalema za izraelsku prijestolnicu s Bliskog istoka i od drugih svjetskih sila upućena su upozorenja na moguće posljedice takve jednostrane odluke SAD-a. Američki dužnosnici su rekli da još nije odnesena konačna odluka.
*
Američki kongresnik se povlači nakon optužbi za seksualno uznemiravanje
Američki kongresnik se povlači nakon optužbi za seksualno uznemiravanje
Foto: Gulliver Getty
NAJSTARIJI član američkog Zastupničkog doma, demokrat John Conyers, popustio je pod pritiskom svoje stranke i objavio da se povlači nakon što su ga bivše suradnice optužile za spolno uznemiravanje.
Conyers (88), ikona borbe za građanska prava crnaca, koji je u u Zastupničkom domu od 1965., neslavno je okončao dugu političku karijeru tokom koje je surađivao s Martinom Lutherom Kingom Jr. i Rosom Parks.
Nije ostavka nego mirovina
Međutim, Conyers nije govorio o ostavci, već je izjavio da odlazi u mirovinu. "Danas odlazim u mirovinu", izjavio je na lokalnom radiju Detroita, iz bolnice u kojoj je hospitaliziran prošlog tjedna.
"Moj utjecaj će se nastaviti kroz moju djecu", kazao je, pojasnivši da će za popunjavanje svog mjesta dati potporu svom sinu Johnu Conyersu III.
Upražnjena mjesta u Kongresu popunjavaju se posebnim izborima.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Taj kongresnik demantira optužbe koje je tokom dva tjedna iznijelo najmanje pet žena koje su godinama radile s njim.
Prvi od četvorice
Conyers je prvi od četvorice trenutačno optuženih zastupnika koji je dao ostavku.
Demokratski zastupnik Ruben Kihuen i republikanski Blake Farenthold su optuženi za uznemiravanje a demokratski senator Al Franke za neprikladne geste.
Republikanski zastupnik Joe Barton objavio da se neće kandidirati za novi mandat u studenom 2018. nakon što se na internetu pojavila njegova fotografija na kojoj je gol.
*
REPRIZA ALEPA Humanitarna katastrofa u predgrađu Damaska, napadi ne prestaju
REPRIZA ALEPA Humanitarna katastrofa u predgrađu Damaska, napadi ne prestaju
Screenshot: BBC
PET stotina kritično bolesnih sirijskih pacijenata, uključujući desetke male djece, zarobljeni su u opkoljenom sjeveroistočnom predgrađu Damaska, a njihovu situacija dužnosnici UN-a opisuju kao humanitarnu katastrofu.
Medicinske zalihe za liječenje bolesnika, kao i hrana, na izmaku su, a svijet obilaze slike i snimke jezivo pothranjene djece koja doslovno umiru od gladi. Među kritičnim pacijentima 63 su djeca mlađa od pet godina, javlja dr. Mohamed Katoub iz Sirijsko-američkog medicinskog društva (SAMS), udruženja sirijsko-američkih liječnika koji pružaju medicinsku skrb u Siriji, za Yahoo News.
Budući da medijima dominiraju vijesti o konačnom slomu Islamske države i mirovnim pregovorima o budućnosti Sirije, uz izgledni ostanak Bašara al-Asada na vlasti, čitatelji mogu dobiti dojam da je rat u ovoj zemlji praktički gotov. No informacije iz istočne Gute pokazuju da su se strahote kojima smo svjedočili u istočnom Alepu samo preselile južnije, u okolicu sirijske prijestolnice. I dok u Damasku život teče koliko toliko normalno, unatoč sporadičnom pobunjeničkom granatiranju i općoj nesigurnosti, u istočnoj Guti uvjeti za život su uništeni.
Ništa od "de-eskalacijskih zona" i primirja
Unatoč razvikanim ruskim diplomatskim inicijativama, od “sigurnih” ili “de-eskalacijskih” zona na teritoriju koji drže pobunjenici do posljednjeg dogovorenog primirja između režima i pobunjenika na području Damaska, napadi na istočnu Gutu nastavljaju se nesmiljenom žestinom. U pokušaju da konačno slomi otpor pobunjenika predvođenih frakcijom Džaiš al-Islam u predgrađu koje je već četiri godine pod opsadom, sirijske i ruske zračne snage bez ustručavanja koriste zabranjene kasetne bombe.
Od napada, kao i u Alepu, nisu pošteđene ni bolnice, škole i spasioci, tzv. Bijele kacige. Samo jučer je 27 ljudi ubijeno u zajedničkim rusko-sirijskim zračnim udarima, prema izvještaju Sirijskog opservatorija za ljudska prava, organizacije sa sjedištem u Velikoj Britaniji koja ima mrežu izvora na terenu diljem Sirije. Gotovo 200 civila ubijeno je od početka ofenzive prije tri tjedna koja je pokrenuta kao protunapad zbog pobunjeničkog napada na vojni kompleks iz kojeg je izvršeno bombardiranje pobunjeničkog teritorija.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Pacijenti umiru zbog opsade, nestaje hrane i lijekova
Dok režimska ofenziva eskalira, stotine pacijenata umiru od neuhranjenosti, otkazivanja bubrega, hemofilije i drugih bolesti koje bi se mogle liječiti uz adekvatne resurse. UN je proglasio situaciju humanitarnim izvanrednim stanjem prošlog četvrtka, nakon što ju je Jan Egeland, savjetnik UN-a za humanitarna pitanja, nazvao “potpunom katastrofom”.
Do prije nekoliko mjeseci, liječnici iz SAMS-a i iz lokalnih zajednica koristili su se medicinskim zalihama prokrijumčarenima kroz tunele iz režimskog teritorija - čak se i pacijente, uz naknadu krijumčarima, moglo prebaciti na liječenje u Damask. No otkad je sirijska vojska u svibnju zatvorila tunele, hrana i medicinske potrepštine više ne dolaze u opkoljenu zonu. Iako liječnici od srpnja traže evakuaciju pacijenata, samo osam ih je dosad evakuirano.
Samo deset humanitarnih konvoja propušteno je u istočnu Gutu ove godine. Režim iz konvoja uklanja i kiruršku opremu, tvrdi Katoub. Cijene namirnica su skočile u nebo jer režim naplaćuje porez od 2 hiljade sirijskih funti na svaki kilogram hrane koji prolazi kroz njegove kontrolne točke.
“Uvjeti opsade u istočnoj Guti najgori su otkad je počela 2013. Od ljetos smo vidjeli rastući broj smrti civila zbog nestašice medicinske skrbi i pothranjenosti. S početkom zime uvjeti će biti samo još gori jer ljudi nemaju gorivo ni struju za grijanje”, upozorava Valerie Syzbala, direktorica Syria Institutea, neprofitne organizacije iz Washingtona koja prati rat u Siriji. Populacija istočne Gute, nekad jedno od glavnih poljoprivrednih područja Sirije, pala je s 1,2 milijuna ljudi na oko 400 hiljada.
Putin i Asad dobili odriješene ruke
Koliko god stravična situacija istočne Gute podsjećala na istočni Alep prošle godine, razlika u reakciji međunarodne zajednice je više nego upadljiva. Iako su Asad i njegovi ruski, iranski i libanonski saveznici i tada imali odriješene ruke da slome otpor pobunjenika pod svaku cijenu, SAD, UN i EU tada su snažno osudile njihovu akciju. No američka administracija Donalda Trumpa odgovorila je na ofenzivu na istočnu Gutu gromoglasnom tišinom. Vladimir Putin dobio je tako mandat da privede rat u Siriji kraju na način koji njemu i Asadu odgovara, bez obzira na golemu cijenu u civilnim žrtvama. Njihov cinični obrazac proglašenja primirja koje sirijski režim odmah potom nastavlja kršiti, nastavlja se i dalje, bez reakcije.
Damask i Moskva, naravno, negiraju napade na civile i tvrde da gađaju samo vojne mete. Svjedočanstva s terena govore drukčije.“Gađaju civile… Avion je pogodio ovdje gdje nema pobunjenika ni kontrolnih točaka”, rekao je za Reuters telefonom trgovac Sakib Ibrahim. “Neka se Bog osveti režimu i Rusima”, rekao je drugi stanovnik Gute, Abdulah Halil.
*
Turska upozorila Trumpa: "Status Jeruzalema je crvena linija za muslimane"
Turska upozorila Trumpa: "Status Jeruzalema je crvena linija za muslimane"
Foto: Hina
EU je u utorak upozorio na teške posljedice eventualnog Trumpova priznavanja Jeruzalema kao glavnog grada Izraela i premještanja američkog veleposlanstva u taj grad, prenose svjetske agencije.
"To bi moglo imati teške posljedice na javno mnijenje u više dijelova svijeta", upozorile su službe visoke predstavnice EU-a za vanjske poslove Federice Mogherini.
"Treba ostati usredotočen na napore oko ponovnog pokretanja mirovnog procesa i izbjegavanja svakog djelovanja koje bi osujetilo te napore", po istom izvoru.
"Od početka godine EU smatra da treba razmisliti o posljedicama koje bi mogla imati jednostrana odluka ili djelovanje vezano uz status Jeruzalema."
"Premještanje veleposlanstva u Jeruzalem znači njegovo priznanje kao glavnog grada Izraela"
Glavni tajnik Arapske lige Ahmed Abul Gheit ocijenio je u utorak opasnom moguću odluku o premještanju američkog veleposlanstva u Jeruzalem, čime bi ga se priznalo kao glavni grad Izraela.
Abul Gheit kazao je pred članovima panarapske institucije da je sastanak sazvan u utorak zbog "opasnosti tog pitanja, ako do toga dođe, i mogućih negativnih posljedica ne samo za stanje u Palestini nego i u arapskoj i islamskoj regiji".
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Palestina: Nećemo više prihvatiti posredovanje Amerike, posredovanje Trumpa
Visoki savjetnik palestinskog predsjednika Mahmuda Abasa, Nabil Šaat upozorio je u utorak Donalda Trumpa da bi američko priznavanje Jeruzalema kao glavnog grada Izraela značilo završetak napora američke administracije oko ponovnog pokretanja mirovnih pregovora.
"Nećemo više prihvatiti posredovanje Amerike, posredovanje Trumpa. Bit će to kraj uloge koju su Amerikanci odigrali u tom procesu", rekao je Šaat novinarima.
Turski predsjednik: Status Jeruzalema je crvena linija za muslimane
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan upozorio je u utorak da je status Jeruzalema "crvena linija" za muslimane, spominjući mogući prekid diplomatskih veza ako Washington prizna Sveti Grad za glavni grad.
"Vodit ćemo ovu bitku odlučno do kraja. To bi moglo ići do prekida naših diplomatskih odnosa s Izraelom", dodao je on u govoru pred parlamentarnom skupinom islamsko-konzervativne vladajuće stranke AKP.
*
Bivši predsjednik Jemena završio kao Gadafi, ali tko ga je ubio i zašto?
Bivši predsjednik Jemena završio kao Gadafi, ali tko ga je ubio i zašto?
Screenshot: Al Jazeera
BLISKI istok danas je potresla nova smrt političkog lidera - bivši predsjednik Jemena Ali Abdulah Saleh ubijen je u Sani, glavnom gradu ove ratom zahvaćene države na jugu Arabijskog polutoka.
Internetom su počele kružiti fotografije i snimke njegova tijela, s teškom ozljedom glave koja upućuje na to da je ustrijeljen te pobunjenika iz pokreta Huti koji vuku njegovo umotano tijelo, otkrivajući plahtu s njega i uz slavodobitne pokliče “Alahu Akbar” (Bog je velik). Iako su izvori iz Salehove stranke, Općeg narodnog kongresa, prvo opovrgavali informacije o njegovu ubojstvu, kasnije su potvrdili da ga je ubio snajperist. Kako javljaju lokalni mediji, Hutiji su otvorili vatru na njegov konvoj na putu iz Sane u njegov rodni grad Sanhan.
Ovi prizori, naravno, snažno podsjećaju na brutalni atentat svrgnutog libijskog diktatora Moamera Gadafija. Gadafija su uhvatili i pogubili pobunjenici potpomognuti vojnom intervencijom NATO-a u građanskom ratu 2011., a Saleh je također stradao od ruke pobunjenika usred građanskog rata (popraćenog međunarodnom intervencijom) koji je opustošio Jemen. I Gadafi je stradao dok je pokušavao pobjeći u konvoju koji je pogođen zračnim udarom NATO-a, nakon čega su ga pobunjenici uhvatili i linčovali. No tko je zapravo ubio Saleha - i još važnije, zašto?
Vladao zemljom 34 godine, opljačkao desetke milijardi dolara
75-godišnji Saleh, bivši vojni časnik koji nije završio ni osnovnu školu, vladao je Jemenom pune 34 godine. Njegova početna obećanja demokratskih reformi pala su, kao i u slučaju brojnih drugih arapskih vladara, u vodu, a njegovu vladavinu možda najbolje obilježava izjava da je “vladati zemljom kao plesati na glavama zmija”.
Saleha i njegovu vladu, sastavljenu dobrim dijelom od članova njegove obitelji, pratile su optužbe zbog korupcije, represije i zgrtanja desetaka milijardi dolara bogatstva pljačkom javnih sredstava. Američki rat protiv terora nakon napada 11. rujna 2001. iskoristio je kako bi pridobio podršku SAD-a, a dvijetisućite je obilježila istodobna borba protiv Hutija na sjeveru i Al-Kaide koja je uspostavila uporište u južnom Jemenu.
Naposljetku je svrgnut s vlasti uslijed masovnih prosvjeda za vrijeme Arapskog proljeća 2011., istog onog u kojem su svrgnuti Gadafi, egipatski predsjednik Hosni Mubarak i tuniški predsjednik Zine El Abedine Ben Ali. Jemenska vojska i policija tada su ubile stotine protestanata.
Savez s bivšim neprijateljima radi povratka na vlast
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Nekoliko godina nakon toga počinje njegov neuspješni pokušaj povratka na vlast. Držeći pod svojom kontrolom još uvijek dio vojske i državnog aparata, stupio je u savez s nekadašnjim neprijateljima Hutijima koji su od 2015. u ratu s njegovim nasljednikom Abdrabuh Masur Hadijem. Pobunjeni Hutiji, islamistički pokret koji je nastao unutar jemenske šijitske manjine te uživa podršku Irana, uz pomoć snaga odanih Salehu zauzeli su prijestolnicu Jemena, Sanu.
Nakon toga su nastavili ofenzivu na dio jemenske vojske odane trenutnom međunarodno priznatom predsjedniku Hadiju koji je privremeno morao pobjeći u Saudijsku Arabiju. No potpuni poraz Hadijevih snaga spriječila je intervencija Saudijske Arabije i osam drugih arapskih zemalja, uz logističku podršku SAD-a.
Pokušaj dogovora sa Saudijcima i "izdaja" Hutija
Iako je potpuni poraz Hadijeve frakcije spriječen, Saudijska Arabija i ostali njeni saveznici nisu uspjeli nanijeti odlučan udarac Hutijima i Salehu i sukob je ušao u pat-poziciju uz velike civilne žrtve i ozbiljnu humanitarnu krizu zbog raširene gladi i epidemije kolere. Kriza je poprimila razmjere katastrofe zbog saudijske blokade Sane i ostatka teritorija pod kontrolom Hutija, što je ostavilo nekih 20 milijuna ljudi bez prijeko potrebne hrane, pitke vode, lijekova i ostale humanitarne pomoći. Prema podacima UN-a, u ratu koji traje od 2015. ubijeno je između 8 i pol i 10 hiljada ljudi, od čega su najmanje 5 hiljada civili. Intervenciju Saudijske Arabije i saveznica snažno su osudile
No ove činjenice o ratu u Jemenu manje su ili više poznate. No manje je poznato da je Salehova smrt rezultat iznenadnog i dramatičnog preokreta - između oružanih snaga odanih Salehu i Hutija, dojučerašnjih saveznika, prošlog je tjedna izbio sukob usred Sane.
Kako javlja BBC, u okršajima je dosad ubijeno najmanje 125 ljudi, a ranjeno još 238. Hutiji su očito u tom sukobu prevagnuli - prvo su danas uništili Hadijevu kuću, a nedugo zatim objavili su i da je prvi predsjednik Jemena (trenutna Republika Jemen nastala je ujedinjenjem dvaju suparničkih država, tzv. Sjevernog i Južnog Jemena 1990.) ubijen.
Do obračuna saveznika navodno je došlo zbog suparništva oko kontrole nad glavnom džamijom u Sani, ali radi se o eskalaciji dugotrajnih tenzija. Još jedan, vjerojatno ključni okidač sukoba je nedavni Salehov zaokret i prijedlog o “okretanju nove stranice” u odnosima s koalicijom predvođenom Saudijskom Arabijom pod uvjetom da koalicija prekine zračne napade i blokadu koja je Jemen pretvorila u jednu od humanitarno najugroženijih zemalja na svijetu. Drugim riječima, čini se kako je Saleh pokušao izdati svoje saveznike i nagoditi se sa Saudijcima kako bi se, uz njihov blagoslov, vratio na vlast.
Osveta Hutija
To očito misle i Hutiji koji su otvoreno prozvali Saleha za vršenje “puča” i “prekid saveza u koji nikad nije vjerovao”, a njihovo ministarstvo vanjskih poslova opisalo je atentat kao “ubojstvo izdajničkog vođe”. Od saveznika, Hutiji i Saleh su ponovo postali neprijatelji, a potonji je izvukao deblji kraj. U aktualni sukob u Sani uključila se i koalicija koja je sinoć izvršila nove zračne udare na položaje Hutija u Sani, a civili su se našli zarobljeni između zaraćenih strana.
Marvan Bišara, politički analitičar za Al Jazeeru, opisao je Saleha kao “čovjeka za sva godišnja doba, koji je bio u stanju tokom četiri desetljeća mijenjati svoje političke boje i mijenjati saveze u skladu s okolnostima”. To je, izgleda, napravio i neposredno prije svoje smrti, ali ovog puta se očito preračunao. Bivši saveznici bili su spremni na osvetu. Njegova uloga u ratu je gotova, ali ishod samog rata vrlo je teško predvidjeti, kao ni budućnost Jemena i njegovih izgladnjelih, bolesnih i bjesomučno bombardiranih stanovnika.
"Vidjeli smo koleru, uništenje, smrt, siromaštvo kakvo nismo nikad vidjeli u Jemenu. A zašto? Zato što ovaj čovjek, među ostalim razlozima, inzistira, nakon 35 godina vlasti, da ostane na vlasti. Zaista, glad za moći, za ove diktatore, bilo u Jemenu, Siriji, Libiji ili drugdje, toliko je destruktivna za narod Bliskog istoka i Jemena da je to tragedija", zaključuje Bišara.
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom uz Jemen, instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: Jemen.
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.
*
Bivši tajnik NATO-a upozorava Nijemce zbog Sjevernog toka 2: Ulijećete u Putinovu zamku
Bivši tajnik NATO-a upozorava Nijemce zbog Sjevernog toka 2: Ulijećete u Putinovu zamku
Foto: Getty Images/Index
PLANIRANI plinovod Sjeverni tok 2 (NS2) između Rusije i Njemačke, koji bi osigurao dodatni priljev ruskog plina u Europi na način da zaobiđe Ukrajinu, predmet je snažnih prijepora u Europskoj uniji.
Nakon što je prošle srijede njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel pri posjetu Sankt Petersburgu podržao dovršenje ovog energetskog projekta, Danska je već u četvrtak usvojila zakon kojim se zabranjuje izgradnja plinovoda na njenom teritoriju, objašnjavajući to zaštitom svoje nacionalne sigurnosti.
Europska komisija također je obznanila svoje protivljenje projektu, a Bruxelles navodno priprema i izmjenu smjernica za izgradnju plinovoda između EU-a i drugih zemalja kojima bi zaustavila izgradnju NS2. Protivljenje je povezano i sa sankcijama Rusiji.
Za Njemačku je ovo tržišno pitanje, za Rasmussena geopolitička zamka
U polemiku oko Sjevernog toka 2 uključio se i bivši glavni tajnik NATO-a, bivši danski premijer Anders Fogh Rasmussen, koji je u intervjuu za njemački list Bild poslao ozbiljno upozorenje Njemačkoj. Dok Gabriel vidi Sjeverni tok 2 kao važan element europske opskrbe energentima i pitanje “tržišnih odluka” europskih tvrtki koje znaju da je Rusija “vrlo pouzdan dobavljač”, Rasmussen pitanje vidi potpuno drukčije.
Za glavnog tajnika NATO-a, Sjeverni tok 2 je u biti oružje Kremlja, odnosno “zamka u koju Njemačka ulazi, s ozbiljnim posljedicama za njene europske susjede”. “NS2 je vodeći projekt u ruskoj kampanji da zadrži Europu ovisnu o svom plinu, da konsolidira svoj utjecaj u srcu Europe i liši Ukrajinu naknade za prijevoz plina (2 milijarde eura godišnje) koja joj je potrebna kako bi provela europsku transformaciju koju Njemačka zagovara”, obrazlaže Rasmussen.
Njemačke tvrtke već investirale 1.9 milijardi eura
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kako novinar Bilda Julian Roepcke navodi, dvije od pet tvrtki koje su investirale u NS2 su iz Njemačke - Uniper i Wintershall, a zajedno su investirale više od 1.9 milijardi eura u projekt. Na pitanje kako će te tvrtke biti kompenzirane zbog svojih gubitaka, Rasmussen odgovara: “To bi bilo pravno pitanje, ali te tvrtke prave investicije s punom svjesnošću rizika. Mnoge europske tvrtke također su imale velike gubitke kad je Rusija otkazala predloženi Južni tok kroz Crno more, tako da to ne bi trebao biti scenarij na koji nisu pripremljene.”
Međutim, Rasmussen postavlja protupitanje koje bi mušterije tih tvrtki trebale uzeti u obzir: “Zašto bi trebale platiti za izgradnju plinovoda koji im ne treba samo da bi udovoljile Moskvi? Njemačka potražnja za plinom može se lako zadovoljiti postojećim plinovodom NS1 i drugim plinovodima koji teku kroz istočnu Europu, tako da ovo nije ništa manje od Putinovog projekta taštine koji plaćaju njemačke mušterije.”
Rasmussen: Njemačka ne smije žrtvovati sigurnost Europe za vlastite interese
Za Rasmussena plinovod je Putinov “geopolitički alat” kroz koji neće teći samo plin, već i ruski utjecaj, u vrijeme kada Europa pokušava diverzificirati svoju opskrbu energentima kako ne bi ovisila o ruskom plinu. S NS2 udio ruskog plina u ukupnoj količini plina kojim se EU snabdijeva porast će s 34 % na 40 %. Njemačka bi na ovaj način poništila sve napore EU-a. Rusija će, s druge strane, kompenzirati gubitke koje je nagomilala padom cijena nafte.
Osim toga, napominje Rasmussen, kontradiktorno je da Njemačka s jedne strane ulaže u Ukrajinu kako bi je učinila sigurnijom i stabilnijom zemljom koja će se kroz reforme približiti EU-u, a s druge strane je lišava prihoda od prijevoza plina u vrijednosti od 6 % ukrajinskog BDP-a.
“Njemačka je postala 'de facto' lider Europe, htjela ona držati tu poziciju ili ne. Odgovornost vodstva je voditi primjerom, a ako Njemačka pokaže da je voljna žrtvovati sigurnost svojih susjeda za vlastite gospodarske interese, onda se ne bi trebala iznenaditi kad druge zemlje odluče učiniti isto - čak i ako to šteti Njemačkoj. Stoga, Njemačka gospodarski ima malo za izgubiti, ali politički ima mnogo za dobiti ako konačno otkaže ovaj projekt”, zaključuje Rasmussen.
Bivši tajnik NATO-a smatra da razlozi njemačkog zagovaranja NS2, pogotovo među socijaldemokratima (SPD) kojima pripada i ministar Gabriel, sežu u vrijeme kancelara Gerharda Schroedera i njegovih veza s ruskim Gazpromom, ali i zapadnonjemačkog kancelara Willyja Brandta i njegovog “Ostpolitika” - strategije približavanja Rusiji jačanjem trgovine. “Predsjednik Putin želi obnoviti rusku veličinu, a to znači zadržavanje sfere utjecaja u srednjoj i istočnoj Europi. Alat koji ima za jačanje svoje pozicije su ruski energenti. Isto tako sumnjam da SPD-ova podrška NS2 točno odražava Brandtov pristup za 21. stoljeće. Ako želite donijeti promjene kroz trgovinu danas, to se valjda postiže povećanjem trgovine između malih i srednje velikih tvrtki, ne kupovinom vrlo vrijednog energenta od ruskog državnog monopolista”, ističe Rasmussen.
*
Sjeverna Irska neće imati posebni status nakon Brexita
Sjeverna Irska neće imati posebni status nakon Brexita
Foto: Gulliver Getty
SJEVERNA Irska neće imati drukčiji tretman od ostatka Ujedinjenog Kraljevstva nakon što ono napusti Europsku uniju, naglasio je britanski ministar za Brexit David Davis.
Davis je u parlamentu upitan hoće li vladini pokušaji da izbjegne "tvrdu" granicu između Sjeverne Irske i Republike Irske dovesti do toga da će taj teritorij ostati na jedinstvenom tržištu i u carinskoj uniji Europske unije.
"To nedvosmisleno nije nešto što britanska vlada razmatra", odgovorio je Davis.
Nema drukčijeg ponašanja
"Nećemo se prema jednom dijelu Ujedinjenog Kraljevstva ponašati drukčije nego prema drugom", naglasio je ministar koji je odgovarao na hitna pitanja o pregovoru o Brexitu nakon što se premijerka Theresa May ranije u utorak srela sa svojim konzervativnim kabinetom.
Sjevernoirska Demokratska unionistička stranka (DUP) u ponedjeljak je u zadnji čas odbila nacrt sporazuma oko irske granice i dva druga ključna pitanja vezana za Brexit.
Laburistički ministar za Brexit iz sjene Keir Starmer rekao je Davisu da je taj neuspjeh "sramota" koja pokazuje da DUP kontrolira konzervativce.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zastupnik DUP-a Ian Paisley optužio je irsku vladu za "nesmotreno" ponašanje jer je tražila posebni status za Sjevernu Irsku pod EU pravilima.
"Apsolutno je u pravu", nadovezao se Davis. "Najbolji scenarij za Irsku je sporazum o slobodnoj trgovini s carinskim dogovorom".
"To će daleko najviše sačuvati njihovu trgovinu i zaštititi gospodarstvo, a to je ono što želimo postići", zaključio je Davis.
Povećanje pritiska
Odbijanje nacrta u ponedjeljak povećalo je pritisak na May i od proeuropskih zastupnika i od "brexitaša" u njezinoj konzervativnoj stranci uoči idućeg tjedna, kad ističe rok EU-a za postizanje dovoljnog napretka oko tri pitanja kako bi se moglo prijeći na novu razinu, razgovore o trgovini.
Čelnica DUP-a Arlene Foster je u ponedjeljak priopćila kako njezina stranka "neće prihvatiti bilo kakav oblik regulatorne divergencije koja ekonomski ili politički odvaja Sjevernu Irsku od ostatka Ujedinjenog Kraljevstva".
Irski premijer Leo Varadkar rekao je da je "iznenađen i razočaran" promjenom stava Therese May jer su u rano u ponedjeljak "postigli dogovor".
