No, možda je najvažnije primijetiti da je Plenković odmah na početku svojeg govora rekao da je ovo njegov “povratak doma”, u Europski parlament u kojemu se i etablirao kao relevantan političar na nacionalnoj sceni, ali i s potencijalnom svijetlom budućnošću u drugim, moćnijim europskim institucijama. Vidjelo se na Plenkoviću da uživa u svojem povratku u plenarnu dvoranu zgrade parlamenta u Strasbourgu; nije jutros bilo onih kiselih izraza lica kakvima je počastio javnost poslije nedavnih susreta s Kolindom Grabar-Kitarović i Antom Ramljakom.
Kada je riječ o govoru koji je Plenković održao u Europskom parlamentu, kuriozitetna činjenica da ga je držao na pet jezika (hrvatski, engleski, francuski, njemački i talijanski) ujedno je i najzanimljivija. Govor se sastojao od štreberski posloženih rečenica o raznim konkretnim temama i izazovima današnjice, a Plenković je kao svoje odgovore na njih ponudio većinom fraze karakteristične za eurokratski diskurs.
Npr. “Želimo snažne europske institucije koje – temeljem svojih ugovornih ovlasti – rade na dobrobit svakog građanina Unije” ili “"U daljnjoj izgradnji naše budućnosti za nas je važna jednakost – jednakost država, jednakost građana, jednakost prilika. Naša postignuća naše su najjače oružje u izgradnji daljnje budućnosti. Ona nas trebaju ujedinjavati jer možemo ići naprijed samo ako smo zajedno". To su izjave s kojima se zapravo svatko može složiti jer istovremeno znače sve i ništa.
Dosta prostora u govoru Plenković je posvetio Bosni i Hercegovini
Donekle je Plenković bio konkretniji kada je govorio o Bosni i Hercegovini, kojoj je posvetio neuobičajeno dug dio svojeg govora, upozoravajući da Zapadni Balkan predstavlja veliki politički i sigurnosni izazov za Europsku uniju. Za zaostajanje Hrvatske je pak okrivio rat, završen prije četvrt stoljeća, što nikome upućenom u zbivanja u Hrvatskoj ne može biti uvjerljivo. Mala je blamaža pak bilo pitanje koje je HDZ-ov eurozastupnik Ivica Tolić uputio Plenkoviću, jer je sa svim pohvalama na račun premijera imalo sjevernokorejski prizvuk klanjanja Velikom Vođi.
No, mora se priznati da je Plenkovićev nastup bio performativno uvjerljiv, što zapravo otkriva da je europska frazeologija ono u što hrvatski premijer najviše vjeruje, kao i da je ona kraj horizonta njegove političke imaginacije.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Malo napetije je bilo kada je došao dio u kojem su eurozastupnici Plenkoviću postavljali pitanja. Ipak, od sveukupno 751 eurozastupnika istup hrvatskog premijera nije pratilo ni njih pola, a za pitanja ih se prijavilo pedesetak. Plenković nije mogao odoljeti a da se tokom svojih odgovora ne pohvali dobrim vezama i odnosima u europskim institucijama, pa je tako primjerice spomenuo “dragog Elmara”, misleći pritom na njemačkog demokršćanina Elmara Brocka, jednog od doajena eurozastupnika. U niskokaloričnom verbalnom sparingu s eurozastupnicima iz Slovenije o problemu razgraničenja također je odgovarao prisnim tonom “dragoj Tanji” (Fajon) i “dragom Lojzeu” (Peterleu).
Najneugodnije mu je pitanje postavila zastupnica Zelenih iz Njemačke Ska Keller, koja ga je pitala što je u Hrvatskoj zapelo s ratifikacijom Istanbulske konvencije. “Kako uopće može doći u pitanje trebamo li zaštititi žene od nasilja? Kako uopće može doći do toga da se o tome još uvijek raspravlja u vašoj zemlji?” upitala je Keller.
Paralelne dimenzije u odgovoru o ratifikaciji Istanbulske konvencije
Plenković se u svojem odgovoru prvo pohvalio da su izradu Istanbulske konvencije u Vijeću Europe svojedobno inicirali baš stručnjaci iz Hrvatske, onda je usput okrivio SDP - koji nije na vlasti od 2015. godine - da su oni krivi što još nije ratificirana, a onda je uslijedio vrhunac retoričkog sofizma: “Mi smo završili javne konzultacije i proces u parlamentu je gotovo dovršen, ali nažalost, rasprava o toj Konvenciji nekako je dobila u jednom dijelu javne rasprave kod nas jednu drugu dimenziju, koja supstanci pokušava dati sasvim drugu dimenziju. Spreman sam za raspravu sa strankama i pokušat ćemo razdvojiti stabla od šume.” Paralelne dimenzije, stabla i šume, flora i fauna, sve i svašta, samo da se pokuša izvući od javno danog obećanja kako će njegova parlamentarna većina ratificirati Istanbulsku konvenciju, što se sada ne usudi zbog prijetnji Katoličke crkve i klerikalnih aktivista.
Sve u svemu, Plenković je u Europskom parlamentu, svojem prirodnom staništu, odradio reprezentativan i kompetentan nastup. S obzirom na to da su prethodno na njegovom mjestu u Strasbourgu danas mogli biti Tim "Građevina" Orešković ili Tomislav "Englisch ist schlecht, ja?" Karamarko, ne treba ipak zanemariti da Hrvatska sada ipak ima premijera koji je u stanju bez gafova - kakve predsjednica ne uspijeva izbjeći unatoč svojoj prethodnoj karijeri u diplomaciji - odraditi ovakve javne nastupe na europskoj sceni.
*
Je li Sjeverna Koreja izvršila najveću pljačku kriptovaluta na svijetu?
Je li Sjeverna Koreja izvršila najveću pljačku kriptovaluta na svijetu?
Foto: 123rf/Hina
SJEVERNOKOREJSKI hakeri mogli bi biti iza najveće dosad zabilježene pljačke kriptovaluta na svijetu. Naime, prošlog je mjeseca izvršen hakerski napad na jednu od najvećih japanskih burza kriptovaluta, Coincheck, iz koje je ukradeno čak 530 milijuna dolara vrijednosti.
Ukradeno je više od 520 milijuna “novčića” u kriptovaluti XEM iz digitalnih novčanika više od 260 hiljada korisnika Coinchecka. Istoimena tvrtka priznala je da nije koristila sve nužne mjere zaštite od cyber napada, zbog čega je obećala povrat novca oštećenim mušterijama iz vlastitih sredstava.
Japanske vlasti najavile su da će ispitati sigurnosne mjere svih kriptoburzi u toj zemlji kako bi se pronašli svi eventualni sigurnosni nedostaci koji su omogućili upad - ili koji bi omogućili isti takav u budućnosti.
Sjevernoj Koreji trebaju kriptovalute kako bi ih zamijenila za devize
Iako počinitelj još uvijek nije identificirani, južno korejska Nacionalna obavještajna služba izvijestila je parlamentarne zastupnike kako je moguće da je upravo Sjeverna Koreja iza pljačke te da je ta zemlja već u nekoliko navrata prošle godine izvršila cyber napade na burze kriptovaluta u Južnoj Koreji i ukrala na desetke milijuna dolara, prenosi Reuters.
Iako izvori navode za Reuters kako južnokorejska služba nije ponudila konkretne dokaze za svoju tvrdnju, Sjeverna Koreja, koja je ekonomski te politički izolirana, u svakom slučaju ima motiv za takvu pljačku. Analitičari smatraju da se ova odmetnuta zemlja, suočena s posljedicama međunarodnih sankcija koje je jednoglasno uvelo Vijeće sigurnosti UN-a zbog opetovanih testiranja nuklearnog oružja i balističkih interkontinentalnih projektila, pokušava domoći kriptovaluta kako bi ih zamijenila za prijeko potrebne devize.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Kriptovalute, koje korisnicima omogućuju anonimnost i koje su još uvijek slobodne od regulacija, mogu biti korisne za autoritarne režime poput Kim Jong-unovog kako bi zaobišli sankcije i dobili pristup stranim devizama i tržištima. “Sjeverna Koreja kontinuirano traži način da se domogne stranih deviza, a jedan način je da ukrade ili traži isplate u bitcoinu ili drugim kriptovalutama”, komentirala je Tara O iz Pacific Forum CSIS za Korea Times.
Hakeri sa Sjevera lani napali tri južnokorejske kriptoburze
Prema izvještaju cyber-sigurnosne tvrtke FireEye, sjevernokorejski hakeri napali su najmanje tri južnokorejske kriptoburze prošle godine s ciljem krađe virtualnih kriptovaluta. Kada je Youbit, burza smještena u Seulu, u prosincu prijavila bankrot nakon što je izgubila čak 17 % svoje imovine u cyber-napadu, istražitelji su također sumnjali na sjevernokorejske hakere.
Osim toga, Sjeverna Koreja optužena je da je u svibnju prošle godine organizirala globalni cyber-napad na hiljade privatnih i službenih računala pomoću zloglasnog ransomwarea WannaCry, koji kriptira podatke na zaraženim računalima i naplaćuje vlasnicima nekoliko stotina dolara kako bi ih ponovo dobili natrag. Pomoćnik američkog predsjednika Donalda Trumpa za domovinsku sigurnost i antiterorizam, Thomas Bossert, u prosincu je službeno okrivio Pjongjang za napad. Sjevernokorejski napadi nekažnjeno se vrše već godinama, ali ta aktivnost je postala “nečuvena i bezobzirna” s WannaCry softwareom, upozorio je tada Bossert, dodavši kako optužbu iznosi na temelju dokaza da su i UK i Microsoft došli do istog zaključka.
Napad na Coincheck najveća je krađa kriptovaluta na svijetu. Dosadašnji neslavni rekord držala je druga japanska burza Mt. Gox, koja je 2014. završila u bankrotu nakon što je izgubila oko 480 milijuna $ u pljački, javlja Quartz.
*
Mađarska odbacuje belgijski ultimatum u vezi s migrantima
Mađarska odbacuje belgijski ultimatum u vezi s migrantima
Foto: FAH
MAĐARSKA vlada odbacuje "ultimatum" o migrantima belgijskog premijera Charlesa Michela, rekao je u četvrtak u Bratislavi mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto.
Michel je u intervjuu za belgijski portal Le Soir u subotu rekao da zemlje Višegradske skupine koje "odbijaju biti solidarne (s ostatkom EU-a) dobivaju ultimatum".
Ako se ne postigne konsenzus o tom pitanju na razini Europskog vijeća do lipnja ove godine, odluka će biti donesena jednostavnom većinom, rekao je.
Mađarska nikada nije bila zemlja imigranata niti to namjerava postati, rekao je Szijjarto novinarima u Bratislavi, nakon sastanka s državnim tajnikom u ministarstvu vanjskih poslova Ivanom Korčokom.
Michelov "ultimatum" je "prisila" i Mađarska pred time neće nikada popustiti, rekao je.
Ocijenio je da je Michelova izjava "šokantna" jer "potpuno zanemaruje mišljenja nekih zemalja članica", rekao je. "To smatramo neprihvatljivim i odbijamo."
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Istaknuo je da je Višegradska skupina zabrinuta zbog 27 terorističkih napada koje su počinili ljudi migrantskog podrijetla u Europi zadnje vrijeme i područja u nekim europskim gradovima u koja se ne može ući.
Korčok je rekao da Višegradska skupina ne bi trebala ponovno dopustiti da bude preglasana u vezi s tim pitanjem.
Energetska sigurnost
Govoreći o energetskoj sigurnosti Szijjarto je obavijestio Korčoka o mađarsko-rumunjskom sporazumu o ispunjenju tehničkih uvjeta za izvoz plina u Mađarsku do 2020. Plin će Mađarskoj biti dostupan od 2022., rekao je.
Dodao je da će Mađarska početi izgradnju plinovoda između mađarskog distribucijskog čvorišta i mađarsko-slovačkog interkonektora. Plinovod dug 100 kilometara bit će zadnji dio "energetskog koridora sjever-jug" i omogućiti Slovačkoj kupnju plina iz Rumunjske, rekao je.
Napomenuo je da Mađarska sada uvozi 8,5 milijarda prostornih metara plina na godinu iz Rusije, a maksimalni godišnji kapacitet nove linije bit će 4,4 milijarde.
*
Izglasana nova pravila za online kupovinu, stižu velike promjene za kupce iz Hrvatske
Izglasana nova pravila za online kupovinu, stižu velike promjene za kupce iz Hrvatske
Foto: 123rf
NOVIM pravilima za online kupovinu, za koja je Europski parlament glasao u utorak, zabranit će se geoblokiranje kupaca na internetskim stranicama drugih članica Europske unije na temelju njihove nacionalnosti, prebivališta ili mjesta na kojem se privremeno nalaze, te će moći birati na kojim će stranicama kupovati a da ih se ne blokira ili preusmjerava na druge stranice .
Zastupnici su nova pravila na plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržali s 557 glasova dok je protiv bilo 89, a 33 zastupnika bilo je suzdržano.
Izvjestiteljica za direktivu RóĹĽa Thun (EPP) ističe kako je novi zakon važan korak u izgradnji jedinstvenog tržišta."Ovaj novi zakon EU-a o geoblokiranju važan je korak prema još kompetitivnijem i integriranom Jedinstvenom digitalnom tržištu i za kupce i za trgovce. On je također važan trenutak u borbi protiv diskriminacije kupaca na temelju njihove nacionalnosti ili mjesta boravka, što se ne smije događati u našoj ujedinjenoj Europi. Dokazali smo da Europska unija može dati konkretne rezultate za građane u cijeloj Europi i donijeti pozitivne promjene u njihove živote", rekle je Thon, prenio je portal Europskog parlamenta.
Jednake cijene za sve
Prema novim pravilima će se trgovci u online kupnji morati odnositi prema kupcima iz drugih članica jednako kao prema lokalnima, odnosno ponuditi im jednake cijene i uvjete kupnje za fizičku robu, kao što je pokućstvo ili elektronika, online usluge kao što su cloud računarstvo ili usluge smještaja i održavanja internetske stranice, te prodaju ulaznica za, primjerice, festivale, koncerte.
Za sada su od novih pravila isključeni digitalni sadržaji koji su zaštićeni kao intelektualno vlasništvo, no Europska komisija će u roku od dvije godine od stupnja zakona na snagu morati procijeniti treba li proširiti zabranu geoblokiranja i na audio-vizualne sadržaje i usluge prometa, koje trenutno nisu obuhvaćene zakonom.
Nova pravila za geoblokiranje formalno još mora odobriti Vijeće, a stupit će na snagu devet mjeseci od dana objave u službenom listu EU-a.
Istraživanje Europske komisije pokazalo je da 63 posto internetskih stranica ne dopušta kupovinu kupcima iz drugih država Unije.
Na ovom je dokumentu unatrag dvije godine intenzivno radila i hrvatska zastupnica Biljana Borzan (Progresivni savez socijalista i demokrata - S&D) koja je uz druge kolege ukazivala da su hrvatski kupci, kao i po pitanju kupovine lošije kvalitete istih proizvoda u odnosu na zapadnoeuropska tržišta, "građani drugog reda".
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Građani drugog reda"
"Ne možemo putem interneta kupovati jednako kao i građani u Njemačkoj, Francuskoj ili Italiji, no upravo ova uredba mijenja situaciju u smislu da se onemogućava blokiranje prodaje i kupac će, bez obzira iz koje zemlje naručuje, moći kupiti sve što poželi", kazala je Borzan za Hinu.
Također je predložila da amandman o zabrani preusmjeravanja postane sastavni dio ove uredbe.
Borzan je pojasnila da se kupcima iz Hrvatske događalo da ih se prilikom online kupovine, pred fazu za plaćanje, preusmjeri na neku drugu stranicu na kojoj su cijene skuplje.
"To će biti zabranjeno i neće nam se više prodavati skuplji proizvod", dodala je Borzan.
Uredba bi, kako je istaknula, trebala stupiti na snagu u jesen ove godine.
"Možemo računati da ćemo do kraja godine biti ravnopravni i po tom pitanju", kazala je hrvatska europarlamentarka.
30 posto Hrvata kupuje online
"Više od 30 posto hrvatskih građana kupuje preko interneta, a kao najnovija članica EU-a bili smo nepravedno diskriminirani prilikom online kupovine. Raduje me odluka Europskog parlamenta jer slobodno kretanje roba i usluga nije samo ukidanje granica među članicama, već i jednaka prava svih građana EU-a bez obzira na nacionalnost i mjesto boravišta'', rekao je Tonino Picula, prenio je Europski parlament.
"Geografsko blokiranje i drugi oblici diskriminacije na temelju nacionalnosti, mjesta boravišta ili mjesta poslovnog nastana klijenata neprihvatljivo je na unutarnjem tržištu EU-a. Principi digitalne unije moraju se dosljedno poštivati. Cilj je povećati transparentnost internetske trgovine te spriječiti mogućnost blokiranja pristupa pojedinom internetskom sadržaju. Uz to važno je postići pravnu sigurnost za potrošače i za trgovce koji se moraju prema potrošačima iz neke druge zemlje članice odnositi jednako kao i prema svojima lokalnim potrošačima'', naglasio je Jozo Radoš.
"Jedinstveno tržište najkorisniji je i najfunkcionalniji segment europskih integracija. Nažalost, nekih se starih praksi još uvijek nismo riješili, a multinacionalne korporacije vješto ih koriste kako bi zadržale svoje stare monopole ili oligopole unutar državnih granica. Najveće žrtve su građani te male tvrtke i obrti. U Hrvatskoj se oni s ovim problemom susreću osobito često i zato podržavam ovo izvješće kojim će se stati na kraj štetnim praksama i dodatno povećati konkurentnost na jedinstvenom digitalnom tržištu", izjavila je Ruža Tomašić.
*
Brod koji traži malezijski avion nestao na 3 dana bez objašnjenja: "Ovo je čudno i zabrinjavajuće"
Brod koji traži malezijski avion nestao na 3 dana bez objašnjenja: "Ovo je čudno i zabrinjavajuće"
Foto: Twitter/Portsmouth Port
BROD koji je tragao za malezijskim avionom MH370 nestao je s radara na tri dana nakon što je bez objašnjenja isključen njegov satelitski nadzorni sustav, piše The Guardian.
"Početkom siječnja malezijska vlada je zaposlila američku tvrtku Ocean Infinity u potrazi za avionom tvrtke Malaysia Airlines, nestalim u ožujku 2014. godine. Brod tvrtke Ocean Infinity nazvan Seabed Constructor krenuo je u potragu 22. siječnja, ali nakon deset dana je isključio svoj sustav automatske identifikacije (AIS) bez ikakvog objašnjenja", piše The Guardian.
Tri dana kasnije, brod se pojavio izvan područja pretrage i na planiranom putu prema australskoj luci Fremantle. Ni malezijska vlada ni Ocean Infinity nisu objasnili nestanak broda sa svih radara, ni kojim se putem kretao u ta tri dana.
"Incident je zaista čudan i zabrinjavajući"
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Obitelji poginulih u padu aviona pozvale su malezijsku vladu i američku tvrtku da objasne trodnevni nestanak broda. Rođak jedne od osoba na letu MH370 izjavio je: "Smatram da je incident zaista čudan i zabrinjavajući. Ako je nestanak bio namjeran, potrebno je njegovo objašnjenje. Ako je brod nestao s radara iz drugih razloga, trebaju nam ih reći."
Strojarski stručnjak koji prati brod Kevin Rupp izjavio je kako vjeruje da je posada odlučila isključiti sustav za praćenje broda kako bi zaštitila obitelji žrtava od nepotrebnog stresa. Rupp smatra da je posada zaključila kako bi zbog praćenja kretanja broda moglo doći do raznih nagađanja da je nešto pronašao, što bi uznemirilo obitelji žrtava.
Let iz Kuala Lumpura za Peking MH370 nestao je u ožujku 2014. Podaci vojnih radara i satelita pokazali su da je avion naglo skrenuo prema Indijskom oceanu i srušio se. U trenutku pada u avionu je bilo 239 osoba.
Francuski predsjednik u prvom posjetu Korzici odbio zahtjev nacionalista
Francuski predsjednik u prvom posjetu Korzici odbio zahtjev nacionalista
Foto: Hina
FRANCUSKI predsjednik Emmanuel Macron zauzeo je u utorak na Korzici čvrst stav, isključivši mogućnost amnestije za navodne političke zatvorenike, što je jedan zahtjeva nacionalističkih dužnosnika tog otoka s kojima se sastao tokom večeri.
Istaknuo je također nužnost upravljanja "budućnošću Korzike pod republikanskim okriljem", definirajući time okvire rasprave koju će voditi tokom dvodnevnog posjeta tom otoku na Mediteranu, prvog u svojem mandatu.
Macron je to kazao u govoru u čast pokojnom prefektu Claudeu Erignacu, na mjestu na kojem je ubijen prije 20 godina u Ajacciou.
Potom je razgovarao s dvojicom nacionalističkih čelnika, Gillesom Simeonijem i Jeanom-Guyem Talamonijem, koji upravljaju otokom.
Talamoni je prije sastanka izjavio kako očekuje da Macron neće zatvoriti vrata dijalogu.
"Ovo je povijesna prilika za prekid sukoba", rekao je Simeoni. Zabrinjava ga ipak što "u predsjednikovu okruženju postoje radikali koji se protive napretku".
*
VIDEO UN traži hitan prekid napada u Siriji zbog smrti stotina civila: "Ovo je stvarno nečuveno"
VIDEO UN traži hitan prekid napada u Siriji zbog smrti stotina civila: "Ovo je stvarno nečuveno"
Screenshot: YouTube
UN zahtijeva hitan prekid sukoba u Siriji na barem mjesec dana, nakon smrti stotina civila u zračnim napadima na pobunjenička područja i optužbi za kemijske napade na civile, javljaju svjetski mediji.
UN-ovi stručnjaci za ratne zločine izjavili su da istražuju nekoliko optužbi za napade klornim plinom na civile u pobunjeničkim područjima na sjeverozapadu Sirije. Sirijska vlada poriče optužbe za napade kemijskim oružjem.
Sirijski opservatorij za ljudska prava (SOHR) objavio je da je u bombardiranju istočne Gute u utorak ubijeno najmanje 47 ljudi, dok je lokalni službenik Khalil Aybour izjavio da se radi o najmanje 53 žrtve.
U zračnim napadima na istočnu Gutu u ponedjeljak ubijeno je 30 ljudi, objavio je SOHR.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Vojni avioni gađaju stambena naselja"
"Danas uopće nema sigurne zone. To je najvažnije što svi trebaju znati: nema sigurnog područja", izjavio je za Reuters Siraj Mahmoud, vođa spasilačke službe ureda za civilnu obranu u pobunjeničkom dijelu u blizini Damaska.
"Sada imamo ljude ispod ruševina, napadi se nastavljaju, vojni avioni gađaju stambena naselja", rekao je Mahmoud. SOHR je objavio da je u napadu pobunjenika na vladino područje u Damasku ubijeno troje ljudi, a u zračnim napadima na pobunjeničko područje u Idlibu ubijeno je najmanje šest osoba.
"U zadnja dva mjeseca nema pomoći, ovo je stvarno nečuveno"
UN-ovi službenici u Siriji pozvali su na prekid sukoba kako bi omogućili dostavu pomoći i evakuaciju bolesnih i ranjenih, navodeći i sukob turskih i kurdskih snaga u Afrinu.
"U zadnja dva mjeseca nismo imali nijednu dostavu pomoći. Ovo je stvarno nečuveno", rekao je pomoćnik glavnog tajnika UN-a Panos Moumtzis. Sirijski predsjednik Bašar al-Asad uz potporu iranskih i ruskih snaga pojačao je napade na pobunjenike u njihovom posljednjem velikom uporištu u zapadnoj Siriji. U posljednjih nekoliko tjedana ubijene su stotine civila, uključujući i djecu.
