Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Islandska vlada kaže da je gotovo potpuno zaustavila koronavirus
Islandska vlada kaže da je gotovo potpuno zaustavila koronavirus
Hina
Ilustracija: EPA
NA ISLANDU se zaključno s proteklim tjednom oporavilo 97 posto oboljelih od covida-19 a pojavila su se samo dva nova slučaja u sedam dana te izgleda da je u zemlji zaraza gotovo u potpunosti eliminirana, priopćila je islandska vlada u srijedu.
Nakon što je početkom ožujka utvrdio prve slučajeve zaraze Island je uveo stroga ograničenja aktivnosti i kretanja, zatvorio je škole, zabranio veća javna okupljanja i uveo stroga testiranja i strategiju praćenja kontakata i kretanja kako bi suzbio širenje covida-19.
Testirali 14 posto stanovnika
To je omogućilo zemlji od oko 360.000 stanovnika da sredinom travnja objavi djelomično otvaranje nakon što je epidemija ranije tog mjeseca dosegla vrhunac i počela se usporavati.
"Ugodno smo se iznenadili vrlo brzim usporavanjem epidemije na Islandu. No iznimno je važno ostati na oprezu i minimalizirati opasnost od ponovno pojave" zaraze, rekao je u izjavi glavni epidemiolog Thorolfur Gudnason.
Island je testirao 51,663 svojih stanovnika, odnosno nešto više od 14 posto, što je veći udio nego u gotovo bilo kojoj drugoj zemlji, dijelom zahvaljujući i malobrojnom stanovništvu.
Većina mjera je ublažena u ponedjeljak, te su se otvorile škole, frizerski saloni a dopuštena su okupljanja do 50 ljudi.
"57 posto onih koji su bili pozitivni na testiranju za covid-19 već je bilo izolirano u karanteni kada im je bolest dijagnosticirana, što vjerujemo da potvrđuje učinkovitost tih mjera protiv širenja virusa", rekla je vlada.
Socijalna distanca još neko vrijeme
Pravilo o držanju razmaka od dva metra između ljudi ostat će na snazi još neko vrijeme, a teretane i bazeni će ostati zatvoreni.
Ukupno je na Islandu 1799 ljudi bilo pozitivno na testiranju na covid-19 a 1750 od njih je bolest preboljelo. Sada ima samo 39 aktivnih slučajeva a tri su sobe hospitalizirane zbog zaraze koronavirusom.
Umrlo je deset osoba kojima je dijagnosticiran covid-19 a sedmero ih je bilo starije od 70 godina.
0 ( + )
*
Pentagon objavio koliko je civila poginulo u američkim akcijama u 2019.
Pentagon objavio koliko je civila poginulo u američkim akcijama u 2019.
Hina
Foto: EPA
AMERIČKE vojne operacije prošle su godine u Iraku, Siriji, Afganistanu i Somaliji usmrtile oko 130 civila, stoji u izvještaju Pentagona, a ta brojka je puno manja od one o kojoj govore promatračke skupine.
U prošlogodišnjim operacijama u Afganistanu ubijeno je 108 civila, u Siriji i Iraku njih 22, a u Somaliji dvoje, stoji u izvještaju na 20 stranica o vojnim operacijama koji je u srijedu bio dostupan agenciji Reuters.
Kaže da stradavanja u Libiji i Jemenu nije bilo
Pentagon tvrdi kako u američkim operacijama nije bilo stradanja civila u Libiji i Jemenu. Godišnji izvještaj za Kongres još nije objavljen, no vjerojatno će izaći u javnost u narednim danima. Američki ogranak Amnesty Internationala tvrdi kako Sjedinjene Države i dalje umanjuju broj stradalih civila.
„Na temelju lokacija na kojima smo provodili opširne, detaljne istrage, američka vojska i dalje znatno umanjuje broj civila koji su ubijeni i ozlijeđeni u američkim napadima“, rekla je Daphne Eviatar iz te organizacije.
Promatračka skupina Airwars procjenjuje da je samo u prvih šest mjeseci 2019. u Siriji SAD-om predvođena koalicija u borbi protiv Islamske države ubila između 416 i 1030 civila.
Airwars, organizacija sa sjedištem u Londonu, tvrdi kako je u Somaliji u američkim napadima ubijeno najmanje 15 civila.
Američka vojska u svom izvještaju priznaje da se njezine brojke razlikuju od podataka nevladinih organizacija te ističe da je razlog tomu možda različita metodologija i korištene informacije.
0 ( + )
*
Facebook osnovao odbor za nadzor sadržaja koji može smijeniti i Zuckerberga
Facebook osnovao odbor za nadzor sadržaja koji može smijeniti i Zuckerberga
R.I.
Foto: EPA
KOMPANIJA Facebook osnovala je novi nadzorni odbor za kontrolu sadržaja, a među 20 članova su dobitnik Nobelove nagrade, bivša premijerka, stručnjaci za ustavno pravo...
Ovaj nezavisni odbor, koji će biti ovlašten odbacivati odluke, pa čak i smijeniti osnivača i generalnog direktora Marka Zuckerberga, formiran je kao odgovor na sve veće kritike zbog načina na koji ta društvena mreža kontrolira problematičan sadržaj koji se objavljuje.
Kako je priopćeno iz Facebooka, izabrani članovi odbora su živjeli u 27 zemalja diljem svijeta i govore 29 jezika, iako je četvrtina članova iz SAD-a, gdje se nalazi i sjedište kompanije, piše Reuters.
Između ostalih, u nadzornom odboru će biti bivši federalni sudac SAD-a Michael McConnell, kolumbijska odvjetnica Catalina Botero-Marino i bivša premijerka Danske Helle Thorning-Schmidt, novinarka iz Jemena i dobitnica Nobelove nagrade Tawakkol Karman.
0 ( + )
*
Uhićeni Amerikanac kaže da je htio oteti predsjednika Venezuele
Uhićeni Amerikanac kaže da je htio oteti predsjednika Venezuele
Hina
Foto: EPA-EFE
VENEZUELANSKA državna televizija je u srijedu objavila snimku uhapšenog Amerikanca Lukea Denmana u kojoj kaže da je imao uputu zauzeti zračnu luku Caracas i iz nje zrakoplovom prebaciti predsjednika Nicolasa Madura u Sjedinjene Države.
Vlasti Venezuele su uz 34-godišnjeg Denmana u ponedjeljak uhapsile još jednog državljanina SAD-a, Airana Berryja, i 11 drugih "terorista", a Maduro je rekao da su uhapšeni imali plan, u koordinaciji s Washingtonom, ući u zemlju preko karipske obale i svrgnuti ga.
"Donald Trump je izravni vođa ove invazije", ustvrdio je Maduro u komentaru za televiziju nakon što je prikazana snimka s Denmanom.
Predsjednik SAD-a Donald Trump zanijekao je američku upletenost, a državni tajnik Mike Pompeo u srijedu je rekao da će američka vlada uporabiti "sva sredstva" kako bi osigurala povratak uhićenih Amerikanaca ako su zatočeni u Venezueli.
Denman je u snimci s nepoznate lokacije odgovarao na engleskom na pitanja službenika koji se nisu vidjeli. On je rekao da je njegova misija bila zauzeti i osigurati zračnu luku, no nije jasno kako je Maduro trebao završiti u zrakoplovu.
SAD optužio Madura za "narko-terorizam"
U ožujku je ministarstvo pravosuđa SAD-a optužilo Madura i dvanaest drugih sadašnjih i bivših venezuelanskih dužnosnika za "narko-terorizam" a Trumpova administracija je ponudila 15 milijuna dolara za informacije koje bi dovele do njegova uhićenja.
"Pomagao sam Venezuelancima da vrate vlast nad svojom zemljom", rekao je Denman u videu.
Denman i Berry su bivši pripadnici postrojbi za specijalne operacije koji su radili s Jordanom Goudreauom, američkim vojnim veteranom koji vodi zaštitarsku tvrtku Silvercorp USA sa sjedištem na Floridi. Oni su navodno trebali uvježbati oko 50 Venezuelaca u susjednoj Kolumbiji za tu operaciju. Denman je rekao da je Goudreau osigurao opremu.
Venezuelske vlasti kazale su da su skupinu uhvatile u obalnom gradu Chuaou, koji se nalazi oko 60 kilometara zapadno od zračne luke u Caracasu, nakon što su dobile dojavu lokalnih stanovnika. Vlasti su objavile fotografije broda nakrcanog vojnom opremom kojim su, kako kažu, pripadnici skupine došli u Venezuelu.
Osam osoba uključenih u operaciju ubijeno je u nedjelju u sukobu s venezuelanskim snagama sigurnosti, objavila je Madurova vlada.
Denman je rekao da je Silvercorp potpisao ugovor s venezuelanskim oporbenim čelnikom Juanom Guaidom kako bi se svrgnuo Maduro. Guaidov tim je u izjavi odbacio povezanost s "bilo kojom tvrtkom koja se bavi sigurnošću ili obranom", uključujući i Silvercorp.
Venezuela je objavila da će tražiti izručenje Goudreaua.
0 ( + )
*
U Velikoj Britaniji preko 30.000 mrtvih, Njemačka popušta mjere
KORONAVIRUS
U Velikoj Britaniji preko 30.000 mrtvih, Njemačka popušta mjere
T.J.D., R.I., Hina
Foto: Epa
U SVIJETU je više od 3 milijuna i 700 hiljada slučajeva koronavirusa te više od 258 hiljada smrti povezanih s covidom-19. Ozdravilo je više od milijun i 240 hiljada ljudi.
Jučer je daleko najviše slučajeva zabilježeno u SAD-u - njih gotovo 25 hiljada. Ondje je u 24 sata umrlo i najviše ljudi, više od 2300, a slijedi Velika Britanija s tek nešto manje od 700 smrti.
Na trećem je mjestu Brazil s gotovo 600 smrti.
Pandemija koronavirusa trebala bi u sljedećim danima dosegnuti vrhunac u latinoameričkim zemljama, gdje je zabilježeno više od 282 hiljade oboljelih od covida-19.
Nakon Brazila, koji ima 7921 umrlu osobu i gotovo 114.715 zaraženih, najteže pogođene zemlje su Meksiko, gdje je umrla 2271 osoba, a zaraženo 24.905, te Ekvador s 1569 umrlih i 31.881 zaraženim.
Nekoliko zemalja, poput Ekvadora, Kolumbije i Dominikanske Republike, odlučilo je produljiti mjere sprječavanja širenja pandemije. Panamerička zdravstvena organizacija pozvala je vlade da budu oprezne u ublažavanju tih mjera te je upozorila da je prijenos zaraze još uvijek visok u Brazilu, Ekvadoru, Peruu, Čileu i Meksiku.
Otkako se bolest u prosincu pojavila u Kini u pandemiji covida-19 umrlo je više od 256 hiljada ljudi diljem svijeta.
> SVE O KORONAVIRUSU U SVIJETU PRATITE IZ MINUTE U MINUTU NA INDEXU
20:11 Španjolski premijer Pedro Sanchez u srijedu je osigurao dovoljan broj glasova kako bi za još dva tjedna produljio izvanredno stanje što će vladi, koja polako ublažava mjere izolacije, i dalje omogućuti kontrolu kretanja ljudi.
Za produljenje izvanrednog stanja, koje počinje u nedjelju, glasalo je 178 zastupnika, 75 je bilo protiv dok je 97 bilo suzdržano.
Strogom karantenom vlada je stavila epidemiju pod kontrolu. U srijedu su zabilježena 244 smrtna slučaja, daleko manje od skoro 1000 mrtvih dnevno na početku travnja, ali su stroge mjere razorno djelovale na ekonomiju i rezultirale masovnim gubitkom radnih mjesta.
19:11 Čovjek koji radi za Papu pozitivan na koronavirus > Opširnije
19:01 Američki državni tajnik: Nismo baš sigurni je li virus nastao u laboratoriju > Opširnije
18:47 Trump: Krizni stožer mijenja način rada, neke ljude ćemo možda smijeniti ili dodati > Opširnije
18:18 Broj umrlih u Velikoj Britaniji prešao je 30.000, a broj slučajeva zaraze 200.000 > Opširnije
18:10 Broj umrlih od covida-19 u Italiji se u srijedu povećao za 369 dok je dan ranije bilo 236 smrtnih slučajeva, a novih slučajeva zaraze je 1444, nešto više nego jučer, objavila je talijanska civilna zaštita.
U utorak je zabilježeno najmanje novozaraženih u posljednja dva mjeseca - 1075, što je 146 manje nego u ponedjeljak. Umrlo je 236 dok je dan ranije bilo 195 smrtnih slučajeva
Ukupno su od izbijanja epidemije 21. veljače u Italiji umrle 29.684 osobe, objavila je Civilna zaštita.
Infekcija koronavirusom potvrđena je kod 214.457 osoba. > Opširnije
17:32 Turisti će u Grčku ponovno moći dolaziti u srpnju, rekao je u srijedu zastupnicima jedan od čelnih dužnosnika grčke vlade, dok je Danska istodobno zasad odbacila ideju otvaranja granica za turiste.
"Za turizam ćemo se otvoriti 1. srpnja", rekao je u parlamentu državni ministar Giorgos Gerapetritis. Pojedinosti o ponovnom pokretanju turističke industrije, uključujući financijsku potporu, utvrdit će se 15. svibnja, dodao je. > Opširnije
17:09 Više od 120 milijuna Indijaca u travnju je ostalo bez posla zbog karantene > Opširnije
16:37 Ovako izgleda stanje zaraženih, umrlih i oporavljenih u Hrvatskoj i svijetu na dan 6. svibnja. > Opširnije
16:20 Belgija će među zadnjim europskim državama otvoriti trgovine u sklopu ublažavanja mjera, kazala je premijerka Sophie Wilmes. Trgovine koje nemaju kontakt s javnosti već su otvorene, a sve ostale će početi s radom u ponedjeljak.
Ipak, škole, restorani i barovi ostaju zatvoreni do daljnjega. Belgija je država s najvećom stopom smrtnosti od covida-19 u svijetu.
16:10 Većini Afrikanaca prijeti gladovanje u karanteni, očekuje se izbijanje nasilja > Opširnije
15:50 Broj stranih turista u Španjolskoj više nego prepolovljen u ožujku > Opširnije
15:39 Znanstvenici otkrili mogući obrazac širenja novog koronavirusa među ljudima > Opširnije
15:20 U Srbiji je potvrđeno još 114 novih slučajeva zaraze koronavirusom. Od jučer je umrlo troje ljudi. > Opširnije
14:45 U BiH je u zadnja 24 sata od covida-19 umrlo sedmero ljudi, a dodatno se zarazila 41 osoba, javlja Klix.
14:25 U Švedskoj je od jučer od koronavirusa umrlo 87 osoba, a dodatno se zarazile 702. Time je broj zabilježenih slučajeva zaraze u toj zemlji narastao na 23.918, a umrlih na 2941.
14:20 Objavljeni su podaci za Nizozemsku. U toj je zemlji u zadnja 24 sata od komplikacija povezanih s covidom-19 umrlo 36 osoba, a dodatno se zarazile 232.
Time je broj zabilježenih slučajeva zaraze u Nizozemskoj narastao na 41.319, a umrlih na 5204.
14:17 Premijer Velike Britanije, Boris Johnson, najavio je da će u nedjelju parlamentu predstaviti plan vlade za strategiju tokom pandemije i da se nada da će tokom narednih dana biti ublažene neke mjere ograničenja u zemlji.
Nije izričito spomenuo o kojim se mjerama radi.
12:30 U Sloveniji je od jučer od koronavirusa umrla jedna osoba, a zabilježena su tri nova slučajeva zaraze.
12:23 Znanstvenici njemačkog Instituta za biokemiju (IBC) na čelu s našim Ivanom Đikićem možda su otkrili slabu točku koronavirusa.
Naime, na stranicama tog Instituta objavljeno je priopćenje u kojem se navodi kako su znanstvenici s IBC-a u suradnji s drugim timovima identificirali proteazu (PLpro) virusa SARS-CoV-2 sličnu papainu, koja je esencijalni viralni enzim i potencijalna slaba točka, koja bi mogla biti svojevrsna Ahilova peta novog koronavirusa. Opširnije
12:00 Njemačka popušta gomilu restrikcija. Opširnije
11:18 U Španjolskoj su od jučer od covida-19 umrle 244 osobe, a 3121 osoba se zarazilo, javlja El Pais.
11:10 Objavljeni su podaci za Belgiju. U toj su zemlji u zadnja 24 sata od komplikacija povezanih s covidom-19 umrle 323 osobe, a dodatno se zarazile 272.
Time je broj zabilježenih slučajeva zaraze u Belgiji narastao na 50.781, a umrlih na 8339.
Ovo je najveći dnevni broj umrlih u toj zemlji od 17. travnja. U zadnjih par dana dnevni broj smrtnih slučajeva se kretao između 60 i 100.
11:05 Kineski učenici u epicentru svjetske pandemije koronavirusa Wuhanu vratili su se u škole noseći zaštitne maske i hodajući u koloni pored toplinskih skenera. Opširnije
10:20 Rezultati masovnog testiranja Čeha na antitijela protiv koronavirusa pokazuju da je kontakt s virusom imalo do 4 do 5% stanovništva, objavilo je danas ministarstvo zdravstva te zemlje. Opširnije
9:55 Objavljeni su podaci za Rusiju. U toj je zemlji u zadnja 24 sata od komplikacija povezanih s covidom-19 umrlo 86 osoba, a dodatno se zarazilo 10.559.
Ovo je najveći broj novozaraženih u jednom danu do sada u Rusiji i četvrti dan da je utvrđeno više od 10.000 novih slučajeva dnevno.
Time je broj zabilježenih slučajeva zaraze u toj zemlji narastao na 165.929, a umrlih na 1537.
9:50 U Singapuru je potvrđeno 788 novih slučajeva zaraze koronavirusom, čime je broj infekcija u zemlji premašio 20.000. Većina novih slučajeva su strani radnici.
9:38 U Banjoj Luci još četvero umrlih od koronavirusa. Opširnije
9:35 Stručnjaci: Evo što srčani bolesnici trebaju znati o koronavirusu. Opširnije
9:20 U Rumunjskoj je u zadnja 24 sata zabilježeno 17 smrti povezanih s covidom-19, a u Ukrajini 11 takvih smrtnih slučajeva.
8:24 Američki predsjednik Donald Trump posjetio je jučer u Arizoni postrojenje za proizvodnju zaštitnih maski kompanije Honeywell International Inc. Održao je govor o gospodarstvu i ponovnom otvaranju države.
Tijekom posjeta kompaniji koja proizvodi N95 maske predsjednik nije nosio zaštitnu masku za lice.
7:55 Vodeći američki znanstvenik koji radi za vladu SAD-a, liječnik Rick Bright optužio je predsjednika Donalda Trumpa da se nije pravilno pripremio za pandemiju koronavirusa.
"Svjedočio sam tome da je vlada dovela državu u potencijalno opasnu situaciju, nabavljajući klorokin koji nije odobrila Agencija za hranu i lijekove (FDA) iz Pakistana i Indije, i to iz objekata koje nikad nije odobrio FDA", rekao je novinarima. Opširnije
7:30 Objavljeni su podaci za Meksiko. U toj su zemlji u zadnja 24 sata od komplikacija povezanih s covidom-19 umrle 263 osobe, a dodatno se zarazilo 1120.
Ovo je najveći dnevni broj mrtvih u Meksiku od početka pandemije i već šesti dan zaredom da broj novozaraženih prelazi 1000 dnevno.
Time je broj zabilježenih slučajeva zaraze u toj zemlji narastao na 26.025, a umrlih na 2507.
7:29 U Njemačkoj je od jučer od koronavirusa umrlo 165 osoba, a dodatno se zarazilo 947, što je značajno više nego dan ranije kada je bilo 685 novih slučajeva.
07:26 Više od 71.000 ljudi umrlo je u SAD-u zbog koronavirusa. Preciznije, 71.070 smrti povezano je s koronavirusom, dok je u SAD-u ukupno zabilježen 1.204.351 slučaj, prema Sveučilištu Johns Hopkins.
07:24 Pakistan je jučer zabilježio najveći broj umrlih u jednom danu od početka epidemije u toj zemlji. U 24 sata umrlo je 40 ljudi, a potvrđeno je novih 1049 slučajeva.
Pakistan sada ima ukupno 22.550 slučajeva i 526 smrti povezanih s koronavirusom.
07:15 Gotovo 60.000 učenika vraća se danas u školu u kineskom Wuhanu, epicentru koronavirusa.
07:13 Južna Koreja jučer je zabilježila dva nova slučaja koronavirusa. To je najmanji broj novih slučajeva u 78 dana. Riječ je o uvezenim slučajevima, što znači da u zemlji prema službenim podacima više nema lokalne transmisije. I Kina jučer bilježi samo dva uvezena slučajeva.
0 ( + )
*
Koliko je stvarno ljudi u Hrvatskoj zaraženo koronom?
KORONAVIRUS
Koliko je stvarno ljudi u Hrvatskoj zaraženo koronom?
Nenad Jarić Dauenhauer
Foto: Pixsell
PRVI čovjek Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak danas je rekao da ovih dana kreću serološka testiranja koja bi mogla dati odgovor na pitanje koliko je otprilike ljudi u Hrvatskoj došlo u kontakt s virusom.
“Nastavni zavod za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' uspio je nabaviti testove i informacije o tome se mogu dobiti kod njih. Što se tiče HZJZ-a, mi smo dobili prvu tranšu testova, a jučer je završila validacija. Dobio sam obavijest da su testovi osjetljivi i prilično pouzdani. Testiranja mogu započeti“, objasnio je Capak.
Čemu bi sve mogla poslužiti testiranja
Serološka testiranja, koja otkrivaju tko je razvio antitijela na virus SARS-CoV-2, trebala bi pokazati tko je prebolio covid-19, neovisno o tome je li imao simptome ili ne. Ona su u svijetu najavljivana kao vrlo važna i višenamjenska.
Prije svega ona bi trebala otkrivati koliko je ljudi u nekoj državi preboljelo covid-19 te koliki je broj zaraženih prošao ispod radara. To bi stručnjacima omogućilo da imaju jasniju predodžbu o tome koliko je bolest smrtonosna, odnosno koliki joj je IFR (udio umrlih na broj inficiranih). Budući da se procjenjuje da negdje između 30 i 80% zaraženih ne razvija nikakve simptome, očekuje se da bi IFR mogao biti značajno niži od CFR-a, udjela umrlih među onima za koje se potvrđeno zna da su zaraženi.
Druga važna namjena testiranja je procjena udjela ljudi u populaciji koji bi mogli imati razvijen imunitet budući da imaju protutijela. Na taj način mogla bi se dobiti neka predodžba o tome koliko se daleko populacija u nekoj državi ili u nekom njezinom dijelu nalazi od kolektivnog imuniteta. Budući da je covid-19 prilično zarazna bolest, zaraznija od gripe (R0 = 1,4 – 5,7), za stjecanje kolektivnog imuniteta trebalo bi biti prokuženo oko 70% populacije.
Treća korisna svrha testiranja, koja se oglašavala, bila je pomoć u normalizaciji života. Naime, ljudi koji bi bili pozitivni na test mogli bi znati da su imuni na covid-19 pa bi se mogli uključiti u normalan život. Pozitivni rezultati testova mogli bi im u tom kontekstu služiti kao svojevrsne putovnice za nesmetanu interakciju s drugima, kako zdravima tako i onima koji su možda bolesni. To bi bilo osobito korisno za medicinske djelatnike.
Konačno, testovi bi se u budućnosti mogli koristiti kako bi se vidjelo stvaraju li razvijena cjepiva imunitet kod ispitanika u kliničkim istraživanjima.
Utrka za proizvodnjom testova
Budući da u ovoj situaciji pandemije serološka testiranja imaju važan potencijal, deseci kompanija širom svijeta po hitnom su postupku razvili razne testove i lansirali ih na tržište.
Britanski premijer Boris Johnson čak ih je nazvao prekretnicom u pandemiji. Međutim, pokazalo se da su njihove mogućnosti precijenjene, a problemi podcijenjeni i to na više načina.
Jedan od problema je to što oni za sada nisu pokazali dovoljnu pouzdanost za sve navedene svrhe.
Drugi je taj što za sada ne postoji nedvosmislena potvrda da postojanje protutijela podrazumijeva sigurnu zaštitu od bolesti. Također nije jasno koliko dugo takva zaštita traje, čak i ako postoji.
Konačno, zbog svega navedenog postalo je vrlo upitno koliko je etički opravdano nekome reći da je pozitivan, što bi se moglo protumačiti da ima zeleno svjetlo za normalizaciju života.
Velika Britanija ovu je lekciju naučila na teži način nakon što se nedavno 3,5 milijuna testova koje je naručila od nekoliko kompanija pokazalo nedovoljno pouzdanima.
Brojni stručnjaci zbog toga su izrazili duboke sumnje u sam smisao takvog testiranja.
“Bolji je nikakav test nego loš”, rekao je Michael Busch, direktor Vitalant Research Instituta u San Franciscu.
Procjene o mogućem broju zaraženih u Hrvatskoj
Unatoč ovim dvojbama Češka je nedavno provela masovno serološko testiranje koje je, prilično očekivano, pokazalo da je kontakt s virusom u toj zemlji imalo vrlo malo stanovnika. Na uzorku od 26.549 ljudi utvrđeno je 107 pozitivnih, što znači da je oko 0,4% stanovnika bilo zaraženo. U Češkoj je do sada potvrđeno oboljelo 7899 ljudi, a preminulo je 258. Kada bi serološka testiranja bila točna, onda bi to značilo da je u Češkoj dosad bilo stvarno zaraženo oko 43.000 ljudi.
Prema istoj studiji, broj ljudi zaraženih virusom koji ne pokazuju nikakve simptome mogao bi se kretati od 27% do 38%.
Gruba procjena zaraženih u Hrvatskoj
Za očekivati je da bi odgovor na pitanje iz naslova voljeli znati i svi stanovnici Hrvatske.
Jedan od načina okvirnog određivanja tog broja polazi od broja potvrđenih slučajeva kojih je u Hrvatskoj trenutno 2112. Tom broju treba dodati simptomatske slučajeve koji su promakli epidemiolozima, a kojih prema procjeni Londonske škole za higijenu i tropsku medicinu ima približno dvije trećine. Konačno svim simptomatskim slučajevima treba dodati još i asimptomatske, a procjene njihova udjela kreću se u prilično velikom rasponu od 31% do 88%, što znači da bi srednjak bio oko 56%.
Prema ovim vrlo grubim procjenama (da je zabilježeno samo 30% simptomatskih te da tome treba dodati još oko 60% asimptomatskih) dolazi se do zaključka da je u Hrvatskoj do sada zaraženo negdje oko 11.000 osoba, odnosno oko 0,26% stanovništva.
Kao što možemo vidjeti, još smo jako daleko od kolektivnog imuniteta čiji je prag najmanje 70%.
Problem nepouzdanosti testova
Ideja seroloških testiranja je da bi ona mogla dati mnogo pouzdanije procjene od gore navedenih, grubih. No tu postoje određeni problemi. Naime, čak i vrlo kvalitetni serološki testovi mogu dati prilično nepouzdane rezultate.
Zašto je tome tako, detaljno je na svojem blogu pojasnio stručnjak za statistiku i obradu podataka Martin Požar.
On ističe da sigurnost, odnosno nesigurnost procjena utemeljenih na serološkim testovima proizlazi iz razine pouzdanosti nalaza samih seroloških testova te veličine i reprezentativnosti uzorka ispitanika. Drugim riječima, ako su testovi nepouzdani ili ako je uzorak loše odabran, rezultati će biti nepouzdani.
„Pouzdanost rezultata serološkog testa izražava se njegovom osjetljivošću i specifičnošću. Test je 100% osjetljiv ako se njime može uspješno prepoznati prisutnost protutijela u svim slučajevima kada su ona doista prisutna, a 100% specifičan kada negativan rezultat testa uvijek odgovara stvarnom izostanku protutijela. Rezultati serološkog testiranja, međutim, u pravilu nisu tako pouzdani. Britanski Centar za analizu epidemija i modeliranje objavio je 23. travnja ovaj izvještaj u kojem je dan prikaz pouzdanosti različitih trenutno dostupnih seroloških testova na virus SARS-CoV-2 iz kojeg je vidljivo da se njihova osjetljivost kreće u širokom rasponu od približno 50% do 90%, a njihova specifičnost u rasponu od 60% do gotovo 100%“, piše Požar.
Što je manje zaraženih to je veća greška testova
Pritom je važno naglasiti da je nesigurnost procjene koja izvire iz nepouzdanosti testova značajno izraženija u slučajevima kada je stvaran broj zaraženih u ukupnom stanovništvu malen, kao što je to slučaj u Hrvatskoj.
„Na primjer, primjenom testa koji ima relativno visoku specifičnost od 98% očekivano će se dobiti rezultat od 2% lažno pozitivnih rezultata čak i onda kad u populaciji uopće nema zaraženih. Kad je stvarno stanje takvo da u populaciji ima manje od 2% zaraženih, lažno pozitivni rezultati takvog serološkog ispitivanja mogu znatno precijeniti njihovu brojnost. Na temelju prethodne jednostavne procjene u Hrvatskoj možemo očekivati vrlo mali broj zaraženih, tek oko 0,26%, pa bi vjerojatnost precjenjivanja brojnosti stvarno zaraženih osoba u tom slučaju mogla biti velika čak i uz korištenje serološkog testa koji ima relativno visoku pouzdanost“, tumači naš statističar.
Kakve bi rezultate mogla dati testiranja u Hrvatskoj?
Kako su najavljivali naši stručnjaci, serološko ispitivanje opće populacije u Hrvatskoj planiralo se provesti na uzorku od 1100 ispitanika.
Požar ističe da bi se uz pretpostavku da je u Hrvatskoj u stvarnosti zaraženo oko 0,2% ljudi u uzorku od 1100 ispitanika trebalo pojaviti oko dvoje pozitivnih. No, uz njih, čak i ako je test specifičan oko 98%, može se pojaviti još dodatnih 22 lažno pozitivnih. Naime, 2% lažno pozitivnih na uzorku od 1100 je 22. To pokazuje koliko nepouzdani mogu biti rezultati seroloških testiranja čak i s naizgled vrlo pouzdanim testovima.
Ovom problemu treba još pridodati i problem reprezentativnosti uzorka. Naime, nije svejedno kako će se sudionici testiranja birati. Primjerice, u uzorku bi trebale biti ravnomjerno zastupljene sve regije prema broju stanovnika, neovisno o tome koliko je u pojedinoj bilo zaraženih. Ako se uzorak bira neravnomjerno, može se dogoditi da se odabere više ispitanika iz regije u kojoj je raširenost zaraze bila veća ili manja. Također, ako se, primjerice, dobrovoljci za testiranja traže preko interneta, može se očekivati da će se u većem udjelu javiti oni koji su nedavno imali neke respiratorne tegobe jer ih više zanima jesu li preboljeli covid-19, što bi u uzorku moglo povećati udio onih koji su stvarno preboljeli covid-19.
Požar u svojem blogu ilustrira koliko bi velika mogla biti neodređenost istraživanja koje će se provesti u Hrvatskoj.
„Primjerice, uz 5% pozitivnih nalaza i specifičnost testa od 98% mogli bismo zaključiti da je zaraženo između 0,6% i 4,8%, odnosno približno između 20.000 i 200.000 osoba“, kaže Požar.
Drugim riječima, raspon bi bio toliki da bismo u slučaju testiranja u Hrvatskoj mogli samo zaključiti da imamo relativno malo zaraženih, ali ne i puno više od toga.
Što je broj zaraženih veći točnost je veća
Točnost rezultata testiranja značajno raste s udjelom oboljelih u populaciji.
„Postoje zgodni online kalkulatori koji to potvrđuju. Na primjer MEDCALC pokazuje da je, uz test koji je 100% osjetljiv i usto 98% specifičan te uz raširenost bolesti od samo 0,2% kakva bi se mogla očekivati u Hrvatskoj, PPV testa oko 9%. To znači da je vjerojatnost da je onaj tko ima pozitivan test stvarno i zaražen samo 9%. S druge strane svi oni koji su negativni na testu bit će stvarno negativni, odnosno nezaraženi. Uz raširenost bolesti od oko 20% PPV raste do približno 90%. No, problem je u tome što mi ne znamo kolika je stvarna raširenost. To je upravo ono što pokušavamo utvrditi“, ističe Požar.
Budući da je Capak rekao da testovi koštaju oko 40-50 hiljada kuna, provođenje nacionalno reprezentativnog terenskog istraživanja moglo bi koštati više od 100 hiljada kuna. To možda nije golem novac, no ako je rezultat zajamčeno neupotrebljiv, moglo bi se zaključiti da je riječ o bacanju novca u vjetar.
Testiranja će u konačnici pak imati smisao i svrhu
Međutim, naš epidemiolog Branko Kolarić s Medicinskog fakulteta u Rijeci kaže da se istraživanje, da bi bilo korisno, ne treba nužno raditi na uzorku cjelokupne populacije, odnosno na reprezentativnom uzorku, već se može napraviti na skupinama populacija kod kojih je rizik povišen i kod onih kod kojih je niži, što se naziva Sentinel uzorkovanje.
„Takvo testiranje pokazat će nam proširenost virusa u specifičnim skupinama, među korisnicima domova za starije, starijim ljudima, dobrovoljnim davateljima krvi, trudnicama i sl. Očekujemo da ćemo među nekim od tih skupina pronaći veću proširenost virusa nego u općoj populaciji, a kod drugih nižu. Zahvaljujući tome imat ćemo i veću prediktivnu vrijednost testova. Konačno uz ove testove provest ćemo i dodatne potvrdne testove kojima ćemo potvrditi da su oni koji su pozitivni na serološkim testiranjima stvarno bili zaraženi. To sve zajedno, uz odgovarajuće modeliranje, dat će nam jasniju sliku o tome što imamo u cijeloj populaciji“, kaže Kolarić.
Slovenci to rade transparentnije
Požar kaže da Slovenci svoja istraživanja rade u dva vala.
„U prvom testiraju i serološki i RT-PCR metodom (slika gore), dok će u drugom, za šest mjeseci, iste ispitanike testirati samo serološki. Planirali su uzorak od 3000 ljudi, poslali su pozive i dobili odgovor oko 1400 ispitanika“, kaže naš statističar.
Zanimljivo je i važno spomenuti da su Slovenci prilično transparentno objavili osnovne podatke o svojem istraživanju. Oni su danas objavili svoje rezultate prema kojima imaju 41 serološki pozitivnog, što je oko 3% od uzorka. No iz njihovih istraživanja ne vidi se da su radili potrebne korekcije, ni koliko su im bili pouzdani testovi.
„Nadam se da će i naše testiranje biti transparentno objavljeno. Bez objave svih informacija o metodologiji i testovima neće biti moguće prosuditi kvalitetu dobivenih rezultata. Idealno, valjalo bi objaviti jasan opis metodologije i uzorka, cjeloviti podatkovni okvir istraživanja, računalni kod kojim je vršena obrada i, naravno, podatke o proizvođaču i pouzdanosti testova. Kredibilitet dosad provedenih istraživanja bez toga se raspada, ne zbog možebitno spornih metodoloških odabira, već zbog velike nepoznanice koji su odabiri učinjeni“, poručuje Požar.
Kada ćemo imati pouzdane testove?
Nameće se pitanje kada bismo mogli imati neke testove koji bi davali značajno pouzdanije podatke s kojima bismo mogli dobiti stvarnu sliku o broju zaraženih.
Vladimir Trkulja, redovni profesor farmakologije Medicinskog fakulteta na Katedri za farmakologiju, kaže da odgovor na to pitanje ovisi o više čimbenika, od kojih je većina za sada – nepoznanica.
„Primjerice, desi li se tako da se u nekoj skoroj budućnosti, recimo unutar četiri do šest mjeseci iznjedri neka vrlo uspješna strategija liječenja - jedan ili više kombiniranih terapijskih postupaka ili pak prevencije, neko uspješno cjepivo, ili pokaže li se da se pandemija na neki način, recimo to tako, spontano povlači, napori usmjereni na razvoj tih vrsta testova mogli bi pomalo popustiti, jer stvar više neće biti više toliko in“, kaže Trkulja.
„Ostane li kako je trenutno, sasvim sigurno u tom smjeru će i dalje ići napori, pa bi se onda u tom istom roku, primjerice za kojih četiri do šest mjeseci mogao očekivati znatan napredak. On, međutim, neće riješiti probleme koji su spomenuti ranije u tekstu. Test može postati pouzdaniji, no ako su protutijela kratkog vijeka i ne jamče neki stvarni dugoročniji imunitet, to će imati malo reperkusija na stvarni svakodnevni život. Kad bi postojalo cjepivo, i s kratkotrajnim imunitetom ne bi bilo problema; mogli bismo se iznova cijepiti, primjerice svake godine ili slično, kao što je to slučaj s gripom. Dakle, vrlo je vjerojatno da bi se doista do kraja godine mogli pojaviti testovi bitno unaprijeđenih svojstava u odnosu na postojeće“, kaže naš farmakolog i pritom napominje da će uloga takvih testiranja ovisiti o drugim čimbenicima.
Upozorava da se samo testovi koji imaju specifičnost reda veličine 99,99%, kao što je slučaj s laboratorijskim testovima za HIV, mogu smatrati pouzdanima na takav način da, bez obzira koji je udio zaraženih u populaciji, makar samo 1%, uz pravilnu izvedbu mogu imati tzv. pozitivnu prediktivnu vrijednost blizu 100%.
„To znači da, kada čovjek nepoznatog statusa na testu ima pozitivan rezultat, on uistinu ima protutijela za covid-19 određene klase, u određenoj količini“, kaže Trkulja.
Čemu mogu služiti ovakvi testovi?
Ipak, smatra da, unatoč svim ograničenjima, već i postojeći serološki testovi mogu biti korisni za razne svrhe.
„Ne na način na koji se o njima uglavnom raspravlja, već u nekim drugim oblicima primjene. Primjerice, zamislite ljude koji su tokom posljednja dva mjeseca bili suspektni da boluju od covida-19. Imali su neku povišenu temperaturu i neke blaže simptome, a jednom im je, u ranoj fazi, napravljen dijagnostički test koji je bio negativan. To je, naravno, moguće zbog svojstava takvog testa i zbog eventualnih problema oko uzimanja uzoraka itd. Dijagnostički test kasnije nije ponavljan, a ljudi se sada osjećaju dobro i nemaju simptoma. Realno je pretpostaviti da je stvarni udio onih koji su zaista bolovali od covida-19 među takvim ljudima visok, recimo oko 50%. Serološki test sa specifičnošću od 98%, koji je ovdje naveden kao primjer donekle problematičnog, u takvoj bi populaciji rezultirao pozitivnom prediktivnom vrijednošću od 98%. To znači da bismo mogli biti 98% sigurni da je čovjek uistinu prebolio covid-19 ako bi rezultat testa bio pozitivan i 100% sigurni da nije ako bi test bio negativan. Dakle, postojeći serološki testovi imaju neku određenu vrijednost. Ključ je u tome kako se koriste. Također, oni bi u kombinaciji s tzv. RNA dijagnostičkim testovima mogli pomoći u dijagnostici gdje je situacija nejasna. No u scenariju tzv. masovnog testiranja radi procjene prokuženosti u ovom času takvi testovi jednostavno ne bi mogli polučiti neku važniju korist, tj. neke pouzdane i važne informacije“, zaključuje Trkulja.
0 ( + )
*
Plenković za američku televiziju: Moguća je djelomična turistička aktivnost u Europi
koronavirus
Plenković za američku televiziju: Moguća je djelomična turistička aktivnost u Europi
Hina
Foto: PIXSELL
"AKO se nastavi uspješna borba protiv koronavirusa u Hrvatskoj, susjednim i zemljama središnje Europe, moguće je otvaranje granica i djelomična turistička aktivnost", rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković za američku televiziju CNBC.
„Ako se svi jednako dobro borimo protiv covida-19, dolazimo u fazu gdje možemo razmotriti otvaranje granica i to je naša ambicija“, rekao je Plenković za CNBC, navevši pozitivne trendove u borbi protiv koronavirusa u Hrvatskoj, susjednoj Sloveniji i Mađarskoj, u Češkoj, Slovačkoj, Austriji i Njemačkoj.
Plenković: Pobijedili smo koronavirus u prvom poluvremenu
Istaknuo je kako je cilj postići sveukupni europski dogovor koji neće ugroziti zdravlje stanovništva, ali će omogućiti da dio turizma bude aktivan i da se države u kojima je turizam važan dio ekonomije u 2021. brže oporave od koronakrize.
Plenković je za CNBC kazao kako je hrvatska vlada brzo odgovorila na covid-19 te da je već početkom siječnja pratila situaciju u Kini, pa naglasio kako se sada u Hrvatskoj bilježe jednoznamenkaste brojke novozaraženih.
„Uspjeli smo pobijediti virus u prvom poluvremenu“, rekao je premijer.
Kaže da je vlada masivnom podrškom stala iza privatnog sektora
Kazao je i kako je vlada masivnom podrškom stala iza privatnog sektora i time održala pola milijuna radnih mjesta.
Plenković je kao premijer države koja do 1. srpnja predsjeda Europskom unijom za američki medij otkrio da je na zadnjoj videokonferenciji Europskog vijeća dogovoreno da se zauzme novi pristup u pregovorima o novom višegodišnjem financijskom okviru (VFO).
„Moramo postići dogovor u kojem bi europski proračun postao instrument koji može pomoći svim gospodarstvima da se oporave, to je ključan element."
Naglasio je i kako će Hrvatska, kao država koja ne pripada eurozoni, zagovarati da se europski plan oporavka odnosi na svih 27 članica Europske unije, a ne samo onih 19 u Eurogrupi.