Erdogan protiv Trumpa: Nitko ne može tražiti da odustanemo od ruskih projektila
Erdogan protiv Trumpa: Nitko ne može tražiti da odustanemo od ruskih projektila
HINA
Foto: EPA
TURSKa ne popušta oko kupnje naprednog ruskog sustava projektila, izjavio je turski predsjednik Tayyip Erdogan, unatoč sve većem pritisku SAD-a.
"Nitko ne može tražiti da odustanemo", rekao je Erdogan na zajedničkoj konferenciji za novinare s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi. "To je naše suvereno pravo", dodao je.
Putin je rekao da je isporuka sustava Turskoj nacionalni prioritet.
"Prije nego naše zemlje održe ozbiljne razgovore o jačanju suradnju u vojnoj industriji, prvo i najvažnije je realizacija ugovora o isporuci S-400 Turskoj", istaknuo je.
Dogovor Ankare i Moskve uznemirio je turske saveznike u NATO-u, posebno SAD koji pokušava uvjeriti Ankaru da odustane od kupnje ruskog sustava projektila zemlja-zrak S-400.
State Department je ovaj tjedan zbog toga suspendirao isporuku dijelova za lovac F-35 Turskoj.
Jača veza Rusije i Turske
Dokaz jačanja veza između Rusije i Turske je bilateralna trgovina koja je porasla za 15 posto te postigla vrijednost od 25 milijardi dolara, rekao je Putin Erdoganu u Kremlju.
Putin je kao primjer naveo plinovod TurkStream putem kojeg se prenosi ruski prirodni plin preko Crnog mora do Turske te prvu tursku nuklearnu elektranu Akkuyu, u čijoj izgradnji i Rusija pomaže.
Sjedinjene Države su zaprijetile Turskoj sankcijama ako se dogovor s Rusijom nastavi, a jedna od njih je i prestanak isporučivanja naprednih nevidljivih zrakoplova F-35.
Prošli tjedan je američki potpredsjednik Mike Pence rekao da Washington "neće stajati po strani" dok ta NATO članica kupuje oružje od protivnika.
Turska već duže vrijeme zamjera Sjedinjenim Državama podršku kurdskim snagama u susjednoj Siriji jer Ankara smatra da su te snage povezane s kurdskim pobunjenicima koji se bore za autonomiju u Turskoj.
Sirijske demokratske snage predvođene Kurdima proglasile su prošli mjesec pobjedu nad Islamskom državom u Siriji, otvarajući tako put SAD-u da započne s povlačenjem svojih trupa.
Postoji i zabrinutost da će Turska napasti američkog saveznika u trenutku kada se te američke specijalne snage povuku.
Putin i Erdogan su se ove godine već dvaput sastali kao znak jačanja odnosa. Oba sastanka su bila usmjerena na ratom razorenu Siriju. Prema turskim procjenama, zbog toga je sukoba više od 3,6 milijuna izbjeglica stiglo u Tursku.
Rusija i Turska, koje podržavaju različite strane u tom sukobu, prošle su kroz napet period tokom 2015-16 nakon što su turske snage srušile ruski vojni avion na sirijskoj granici.
Sada surađuju kako bi se smanjile napetosti u Idlibu, blizu turske granice.
0 ( + )
*
Ekvador će zadržati pravo da pokrene istragu protiv Assangea
Ekvador će zadržati pravo da pokrene istragu protiv Assangea
HINA
Foto: EPA
EKVADOR zadržava pravo na provođenje istrage o osnivaču WikiLeaksa, Julianu Assangeu, zbog navodnog curenja informacija o privatnom životu predsjednika Lenina Morena, rekao je danas ministar vanjskih poslova.
Assange je državljanin Ekvadora, živi u londonskom veleposlanstvu te države gotovo sedam godina. Moreno je rekao kako je Assange prekršio uvjete svog azila, no kako država nema plan izbaciti ga iz veleposlanstva.
Iz ekvadorske su vlade prošlog tjedna posebnom izvjestitelju Ujedinjenih naroda o pravu na privatnost rekli kako bi organizacija WikiLeaks mogla biti uključena u objavljivanje razgovora i fotografija Morena i njegove obitelji na društvenim mrežama.
"Ekvador će zadržati pravo da provede istrage", poručio je novinarima ministar vanjskih poslova Jose Valencia. "Država ima mogućnost dodijeliti i povući diplomatski azil; stoga možemo provesti i istragu."
"Imamo informaciju kako je moguće da ima pristup (internetu). Ovo konkretno određuje istrage koje ćemo nastaviti provoditi", rekao je Valencia.
Istraga će biti neovisna od one koju provodi izvjestitelj UN-a koji bi, prema Valenciji, Assangea trebao posjetiti u Londonu 25. travnja.
Assange tvrdi kako mu Ekvador želi ukinuti azil koji je započeo 2012., umiješavši njega i WikiLeaks u optužbe za korupciju protiv Morena i njegove obitelji koje su objavljene na društvenim mrežama.
Assangeov odvjetnik u Ekvadoru, Carlos Poveda, tražio je od Ekvadora da razjasni planira li Assangeu ukinuti azil.
"Odlučit ćemo između dvije opcije: nastaviti s azilom ili ponovno istražiti situaciju ovisno o postojećoj ili nepostojećoj zakonskoj osnovanosti", rekao je Valencia.
Assange je zatražio azil
Assange je u veleposlanstvu zatražio azil 2012. godine kako bi izbjegao izručenje Švedskoj, gdje ga vlasti žele ispitati u sklopu istrage o seksualnom napadu.
Istraga je kasnije odbačena, no Assange se i dalje boji kako bi mogao biti izručen SAD-u, gdje savezni tužitelji istražuju WikiLeaks.
Ekvador je prošle godine postavio nova pravila za Assangeovo ponašanje tokom boravka u veleposlanstvu, zahtijevajući od njega da plati svoje zdravstvene troškove i počisti za svojom mačkom. Usprotivio se pravilima na lokalnim i međunarodnim sudovima, žaleći se kako mu se krše ljudska prava. Oba suda presudila su protiv njega.
Prošlog je mjeseca Međuameričko povjerenstvo za ljudska prava, povezano s Organizacijom američkih država, odbilo Assangeov zahtjev da Ekvador ublaži zahtjeve koju su mu nametnuli za njegov boravak u londonskom veleposlanstvu.
0 ( + )
*
Trump smijenio direktora američke tajne službe
Trump smijenio direktora američke tajne službe
T.J.D., Hina
Screenshot: YouTube/CBS Evening News
AMERIČKI predsjednik Donald Trump smijenio je direktora američke tajne službe Randolpha "Texa" Allesa, piše CNN.
Trump je navodno uputio Micka Mulvaneyja da otpusti Allesa. Alles za sada ostaje na svom položaju, ali je od njega zatraženo da napusti svoju poziciju.
Direktor tajne službe izravno je odgovarao ministrici domovinske sigurnosti Kirstjen Nielsen, koja je u nedjelju podnijela ostavku.
"U drugoj najvećoj nacionalnoj sigurnosnoj agenciji događa se sustavno čišćenje", izjavio je jedan neimenovani visoki dužnosnik za CNN.
Trump joj zahvalio na službi
Američka ministrica domovinske sigurnosti Kirstjen Nielsen odlazi sa svoje dužnosti, a zamijenit će je Kevin McAleenan, trenutni povjerenik za carine i graničnu zaštitu SAD-a, objavio je američki predsjednik Donald Trump.
Trump je na Twitteru izvijestio da će "ministrica domovinske sigurnosti Kirstjen Nielsen napustiti svoj položaj, a ja joj zahvaljujem na službi". Visoki izvor iz administracije potvrdio je da je Nielsen ostavku dala na Trumpov zahtjev.
Na funkciji je bila od prosinca 2017. godine
Trumpova administracija provodi obnovu odjela odgovornog za imigracijsku politiku, a Nielsen je na mjestu čelne osobe za domovinsku sigurnost bila od prosinca 2017. godine.
Njezin je odjel odgovoran za provedbu nekih od najspornijih Trumpovih politika, kojima pokušava smanjiti broj Meksikanaca i stanovnika država Srednje Amerike koji ulaze u SAD bez odgovarajuće dokumentacije.
Često podvrgavana oštrim ispitivanjima demokrata u Kongresu, Nielsen je nadgledala provedbu Trumpovih planova kao što su izgradnja zida na granici s Meksikom i odvajanje djece migranata od njihovih obitelji.
0 ( + )
*
Tko je general Kalifa Haftar, čovjek koji je bacio Libiju u novi rat?
Tko je general koji osvaja Libiju? Povezan je i sa CIA-om i s Rusima
Petar Stošić
Foto: EPA
RAT u Libiji ponovno bjesni, sedam i pol godina nakon pada Moamera Gadafija. Snage generala Kalife Haftara već su nadomak Tripolija, a u predgrađima bijesne žestoke borbe. Njegova Libijska nacionalna vojska (LNC), doduše, već je dosad planirala stići u centar Tripolija, nakon lakog napredovanja kroz pustinju i zauzimanja manjih gradova južno od libijske prijestolnice.
LNC je objavio da je dosad izgubio 19 vojnika, dok je međunarodno priznata vlada Fajeza al-Saraža iz Tripolija objavila da je u borbama ubijeno 11 ljudi. Novi građanski rat među suprotstavljenim frakcijama prijeti opskrbi naftom i plinom, a mogao bi uzrokovati nove migracije prema Europi i dozvoliti islamističkim ekstremistima da iskoriste kaos.
LNC je, podsjetimo, od početka godine već zauzeo gotovo cijeli jug zemlje. Tako je u februaru zauzeo strateški bitna naftna polja el-Šarara i el-Feel, koja zajedno proizvode gotovo 400 hiljada barela nafte na dan, kako izvještava Foreign Policy. Kao i kad je zauzeo naftna postrojenja na istoku 2016., Haftar je inkorporirao lokalne milicije u svoj LNA obećavajući im uniformu i redovitu plaću.
Pogled na kartu Libije, uostalom, dovoljno govori o tome koja je strana dominantna u ovom sukobu, iako je koncept kontrole teritorija vrlo fleksibilan u Libiji, premreženoj različitim plemenima, etničkim manjinama, paravojnim frakcijama i nestabilnim savezima. Stanovnici juga Libije uglavnom su dočekali Haftarove snage s dobrodošlicom umjesto da su se borili protiv njih. Vjerojatno su, kao i dobar dio zemlje, željni stabilnosti nakon godina obračuna različitih frakcija, u koje su se uključili i militanti iz susjednih Čada i Sudana, te terora kriminalnih bandi koje krijumčare migrante iz subsaharske Afrike u Europu, preko Mediterana.
Haftarova odluka da pokrene "marš na Tripoli", kako ga je opisao u svojoj zapovijedi vojsci, bila bi dovoljno zabrinjavajuća i sama po sebi, kako piše The Economist. No još je alarmantnije to što je Haftar izdao zapovijed za ofenzivu dok se u Tripoliju nalazio generalni tajnik UN-a Antonio Gutteres i neposredno pred zakazanu mirovnu konferenciju pod pokroviteljstvom UN-a. Ova se konferencija trebala održati od 14. do 16. travnja, no s obzirom na bitku koja bjesni nadomak grada, od toga prema svemu sudeći neće biti ništa.
Karta Libije s područjem pod kontrolom zaraćenih snaga, izvor: Wikipedia
Strani dužnosnici zatečen Haftarovom arogancijom, ali dosad su ga ohrabrivali
Libijski, ali i međunarodni dužnosnici ostali su šokirani Haftarovom arogancijom zbog ovakvog tempiranja eskalacije, no on već dugo prijeti zauzimanjem Tripolija. Isto tako, mnoge strane sile koje su na neki način umiješane u sukob u Libiji ili imaju ulog u njenoj budućnosti već dugo vremena toleriraju ili potiču spletke ovog bivšeg Gadafijevog generala. Dok ga Egipat i Ujedinjeni Arapski Emirati, kao i Rusija, aktivno podržavaju, Francuska ga sve više tretira kao manje zlo, nadajući se da će pokoriti ostale frakcije i konačno stabilizirati zemlju.
Haftarova pobjeda i zauzimanje cijele zemlje ipak nisu izvjesni. Milicije iz lučkog grada Misrata, najsnažnije snage na zapadu Libije koje su porazile Islamsku državu u Libiji 2016., već su pohrlile u pomoć vladi u Tripoliju. Haftarov LNA, međutim, ima brojnije snage, ali i stratešku prednost u vidu skromnih zračnih snaga koje je ili preuzeo iz stare Gadafijeve vojske ili dobio od svojih arapskih saveznika. Osim toga, iako se Haftar predstavlja kao sekularist koji želi očistiti zemlju od islamističkih militanata, među njegovim snagama nalaze se i salafisti iz pokreta Madhali, povezanog sa Saudijskom Arabijom. Pretpostavlja se da se upravo zato sastao sa saudijskim kraljem Salmanom prošlog mjeseca.
Haftar se u februaru sastao i s premijerom Saražom na pregovorima u Abu Dabiju, u organizaciji posebnog izaslanika UN-a za Libiju, no dogovor o budućnosti podijeljene zemlje nije postignut. Izgleda da se upravo tada Haftar odlučio vojnom opcijom razriješiti pat-poziciju. No tko je zapravo ovaj vojni moćnik i kako se u anarhiji koja vlada Libijom prometnuo u njenog najizglednijeg vladara - novog Gadafija, kako tvrde i protivnici i pristaše?
Kalifa Haftar je rođen 1943. u istočnom gradu Ajdabija, a školovao se na Vojnoj akademiji od 1964. do 1966. Nakon toga je otišao na specijalnu vojnu obuku u Sovjetski Savez i u Egipat. 1969. je bio dio skupine od nekih 70 vojnih časnika koji su izvršili državni udar i srušili kralja Idrisa i ukinuli monarhiju. Na čelu pučista je, naravno, bio pukovnik Moamer Gadafi. Haftar, koji je sudjelovao u libijskom kontingentu u izraelsko-arapskom ratu 1973., i sam je promaknut u pukovnika 1980.
Gadafijev vjerni general kojeg se ovaj odrekao jer je zarobljen u Čadu
No rat između Libije i Čada doveo je i do njihovog osobnog sukoba, koji je potrajao sve do smrti libijskog diktatora. Gadafi je, naime, osamdesetih pokrenuo invaziju na susjedni Čad - što je činjenica koju njegovi "antiimperijalistički" apologeti uglavnom zaobilaze - kako bi podržao jednu od sukobljenih strana u građanskom ratu u toj zemlji. Gadafi je htio od Čada napraviti satelitsku državu po uzoru na svoju "džamahiriju" - ovaj eklektični politički model koji je Gadafi uspostavio u Libiji je, barem u teoriji, bio mješavina muslimanskog socijalizma, arapskog i afričkog nacionalizma i direktne demokracije kroz narodne i revolucionarne odbore diljem zemlje. Naravno, u praksi od demokracije nije bilo ništa - Gadafi je imao apsolutnu vlast.
Libijska vojska je u početku imala uspjeha u ovom ratu, zahvaljujući razjedinjenosti čadskih frakcija i boljem naoružanju, ali 1987. je, nakon ujedinjenja čadskih provladinih snaga i podrške u naoružanju od strane Francuske i SAD-a, doživjela žestok poraz. Nije joj pomoglo ni navodno korištenje bojnog otrova na kraju rata, prema optužbama čadske vlade. Haftar je u sklopu ovog poraza zarobljen, zajedno sa stotinama svojih vojnika. Gadafi ga se tada u bijesu odrekao. Umjesto Libije, Haftara i njegove vojnike spasila je američka CIA i izvukla ih u Zair (današnji Kongo). Haftar je prvo osnovao Nacionalnu frontu za spas Libije i iz Zaira pokušao organizirati puč ili pobunu protiv Gadafija, no nakon što ih je zairska vlada protjerala, CIA je Haftaru i njegovim vojnicima ispregovarala dobivanje azila u SAD-u.
Od suradnika CIA-e do ruskog partnera u Libiji
Haftar je predvodio neuspješni ustanak protiv Gadafija 1996., nakon čega se vratio u SAD, gdje je do 2011. živio u Virginiji, surađujući dalje s CIA-om i pokušavajući organizirati rušenje Gadafija. Stoga nije čudno da je 2011., nakon što je u toj zemlji u sklopu Arapskog proljeća izbila revolucija, otišao u Libiju i pridružio se pobunjenicima. Brzo je postavljen za zapovjednika kopnenih snaga i postao je treći glavni čovjek pobunjeničkog saveza.
Gadafi je, podsjetimo, u listopadu te godine vojno poražen, a zatim i uhvaćen pri pokušaju bijega te brutalno linčovan. No dvije i pol godine kasnije, general Haftar napravio je još jedan zaokret u svojoj dugoj i živopisnoj karijeri. U februaru 2014. obratio se uživo naciji i proglasio raspuštanje Generalnog nacionalnog kongresa (GNC), koji je formiran nakon prvih parlamentarnih izbora 2012. kao ustavotvorna skupština s mandatom od dvije godine, ali je jednostrano produljio svoj mandat.
Zastupnički dom (HoR) formiran je nakon izvanrednih izbora u lipnju 2014. na koje je izašlo samo 18% libijskih glasača. Mjesec dana ranije, Haftarova Libijska nacionalna vojska (LNA) već je pokrenula svoju operaciju Dostojanstvo, napadom na islamističke milicije u Bengaziju, ali i na zgradu parlamenta u Tripoliju. Nedugo nakon toga islamisti su formirali koaliciju Libijska zora u obranu GNC-a i ponovo uspostavili kontrolu nad Tripolijem. Dio zastupnika GNC-a odbio je priznati HoR, tvrdeći da u novom parlamentu dominiraju pristaše Gadafija. HoR se preselio na istok zemlje, u Tobruk, a GNC se ponovno formirao u Tripoliju. Iako je sljedeće godine došlo do primirja, ova bizarna situacija se dva suparnička parlamenta, od kojih oba tvrde da su jedini legitimni, nastavila se do danas.
I dok parlament i vlada iz Tobruka opisuju snage odane parlamentu i vladi iz Tripolija kao teroriste, vlada iz Tripolija tvrdi da je general Haftar ratni diktator. Problem paralelnih vlasti pokušao se riješiti, uz posredovanje međunarodne zajednice, formiranjem Vlade nacionalnog sporazuma (GNA) 2016., na čelu s premijerom Fajezom. Ovu je vladu priznao UN, kao i EU i SAD, ali parlament iz Tobruka i Haftar i dalje ne priznaju tu vladu.
Haftara je 2017., prema medijskim izvještajima, Rusija počela opskrbljivati naoružanjem, i to nakon što se dvaput susreo s Rusima: prvi put u Moskvi, a potom i na palubi ruskog nosača aviona Admiral Kuznjecov koji je doplovio pored obale Libije.
Ima 75 godina, lani navodno preživio moždani udar, ali želi vladati Libijom?
Zanimljivo je i da su u travnju prošle godine francuski mediji izvijestili da je Haftar pretrpio težak moždani udar te da je prebačen na liječenje u Pariz. No LNA je tada demantirao ove "lažne vijesti", tvrdeći da je njezin zapovjednik zdrav.
Osim paralelne vojske i parlamenta, Haftar je uveo i paralelnu nacionalnu valutu, dinar, kojim ga je također opskrbila Rusija. Usto, lokalnom stanovništvu koje osjeća posljedice višegodišnjeg ekonomskog i političkog kolapsa je počeo dijeliti brašno, benzin i plin, dajući im tako do znanja da se može pobrinuti za njih na način na koji vlada u Tripoliju očito ne može. Haftar već od 2016. kontrolira veći dio libijske nafte, a sad je samo ojačao svoju dominaciju.
Što mu je sada plan? Teško je reći - moguće je da je odlučio vojno zauzeti Tripoli pod svaku cijenu, a moguće je i da želi na ovaj način pritisnuti i Saraža i natjerati ga da mu se podčini. Kako piše Foreign Policy, Haftar bi mogao reformirati vladu u Tripoliju i postaviti svog premijera na istoku zemlje Abdulaha al-Tinija kao premijera cijele zemlje. Haftar bi pak postao vrhovni zapovjednik nacionalne vojske, no lako je moguće i da sam želi zasjesti na čelo države. Ostaje za vidjeti hoće li mu snage odane Saražu, ali i međunarodna zajednica, ipak pomrsiti račune.
0 ( + )
*
Iran proglasio američku vojsku terorističkom organizacijom
Iran proglasio američku vojsku terorističkom organizacijom
HINA
Foto: EPA
IRAN je proglasio američku vojsku "terorističkom organizacijom", reagirajući na odluku SAD-a da uvrsti Iransku revolucionarnu gardu (IRGC) na listu stranih terorističkih skupina.
"Iransko vrhovno vijeće nacionalne sigurnosti proglasilo je američke oružane snage terorističkom organizacijom", objavila je iranska državna televizija.
Vijeće kaže da bi ranija američka odluka mogla ugroziti regionalni i globalni mir i stabilnost.
"Ta nepromišljena i nezakonita mjera glavna je prijetnja regionalnoj i međunarodnoj stabilnosti i miru. Iran proglašava američki režim sponzorom terorizma", navodi se u priopćenju vijeća.
Predsjednik SAD-a Donald Trump je ranije u ponedjeljak proglasio IRGC stranom terorističkom organizacijom što je korak bez presedana koji bi mogao povećati napetosti na Bliskom istoku.
To je prvi put da su Sjedinjene Američke Države formalno proglasile vojsku druge zemlje terorističkom skupinom.
Kritičari su upozorili kako bi ovaj potez mogao staviti američke vojne i obavještajne službenike u opasnost od sličnih odluka neprijateljskih vlada. SAD je do sada na crnu listu već stavio desetke skupina i osoba zbog suradnje s IRGC-om, no ne i cijelu organizaciju.
Odluka je stigla nedugo nakon prve godišnjice Trumpove odluke o povlačenju iz nuklearnog sporazuma s Teheranom iz 2015. i ponovnog uvođenja sankcija koje su oštetile iransko gospodarstvo.
0 ( + )
*
Trump proglasio Iransku revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom
Trump proglasio Iransku revolucionarnu gardu terorističkom organizacijom
HINA
Foto: EPA
PREDSJEDNIK SAD-a Donald Trump je proglasio iransku Islamsku revolucionarnu gardu (IRGC) stranom terorističkom organizacijom što je korak bez presedana koji bi mogao povećati tenzije na Bliskom istoku.
Iran je upozorio kako će poduzeti jednake radnje prema Washingtonu zbog tog poteza protiv najmoćnije sigurnosne organizacije te države.
Ovo je prvi put da su Sjedinjene Američke Države formalno proglasile vojsku druge zemlje terorističkom skupinom.
"IRGC je za iransku vladu glavno sredstvo upravljanja i provođenja globalne terorističke kampanje", izjavio je Trump.
Ova odluka "jasno upozorava na rizike surađivanja ili pružanja potpore revolucionarnoj gardi", rekao je Trump. "Ako surađujete s IRGC-om, financirate terorizam."
Na crnoj listi
Kritičari su upozorili kako bi ovaj potez mogao staviti američke vojne i obavještajne službenike u opasnost od sličnih odluka neprijateljskih vlada. SAD je do sada na crnu listu već stavio desetke skupina i osoba zbog suradnje s IRGC-om, no ne i cijelu organizaciju.
Američki državni tajnik Mike Pompeo, inače oštar kritičar Irana, zalagao se za promjenu američkog zakona kao dio politike čvrstog stava Trumpove administracije prema Teheranu. Pompeo je na novinskoj konferenciji rekao kako će odluka na snagu stupiti za tjedan dana.
Najava je stigla nedugo nakon prve godišnjice Trumpove odluke o povlačenju iz nuklearnog sporazuma s Teheranom iz 2015. i ponovnog uvođenja sankcija koje su oštetile iransko gospodarstvo.
IRGC je osnovan 1979. nakon Islamske revolucije kako bi zaštitio šijitsku klerikalnu vlast. Najmoćnija su sigurnosna organizacija u Iranu te imaju kontrolu nad velikim dijelom iranskog gospodarstva i velik utjecaj nad političkim sustavom.
Popis terorista
Garda upravlja iranskim balističkim projektilima i nuklearnim programom. Iz Teherana su upozorili kako imaju projektile dometa do dvije hiljade kilometara čime mogu doseći izraelske i američke vojne baze u regiji.
Za iransku vladu IRGC je najveći neprijatelj iranskih terorističkih grupa, a službeni Teheran smatra da bez IRGC-a poraz Islamske države u Iraku i u Siriji ne bi bio moguć.
Promatrači vjeruju da je stavljanje Iranske revolucionarne garde na popis terorističkih organizacija ekvivalent tomu da se cijelo iransko političko vodstvo svrsta na popis terorista.
0 ( + )
*
Bivši rumunjski predsjednik optužen za ubojstva u krvavoj revoluciji 1989.
Bivši rumunjski predsjednik optužen za ubojstva u krvavoj revoluciji 1989.
HINA
Foto: EPA
BIVŠI rumunjski predsjednik Ion Iliescu optužen je za zločine protiv čovječnosti, zbog uloge u ubojstvima u kaotičnoj i krvavoj antikomunističkoj revoluciji 1989. godine.
Iliescu (89) više je puta ustvrdio da je nedužan. Bio je jako popularan nakon pada komunističkog diktatora Nicolaea Ceausescua koji je svrgnut i strijeljan u studenom 1989.
No u nemirima su poginule stotine ljudi, a politički protivnici optužili su Iliescua da je ukrao revoluciju narodu.
"Istraga koju su proveli vojni tužitelji jedan je od glavnih ciljeva koje sam si zadao prije tri godine: rješavanje povijesnih slučajeva", rekao je novinarima glavni državni odvjetnik Augustin Lazar.
Datum početka suđenja nije određen.
"Psihoza terorizma"
Objava optužnice uslijedila je nakon što su tužitelji u prosincu 2018. optužili Iliescua da je u prosincu 1989. osnovao skupinu koja je htjela preuzeti vlast i steći politički legitimitet.
Koristeći se priopćenjima i televizijom, skupina se bavila "širokim i kompleksnim diverzijama i dezinformiranjem" nakon što je Ceausescu pobjegao iz Bukurešta 22. prosinca 1989.
Skupina je tako stvorila "psihozu terorizma" izazivajući "bratoubilački rat, kaotičnu pucnjavu i kontradiktorne vojne zapovjedi" koji su dovele do smrti 862 osobe i ranjavanja 2150 ljudi nakon što je Ceausescu svrgnut.
Vojnici su ispalili 13 milijuna komada streljiva. Dio toga plana bili su i osuda te na brzinu obavljena likvidacija Ceausescua i njegove supruge Elene.
Iliescua je privremenim predsjednikom proglasio prijelazni parlament u februaru 1990. Kao kandidat Nacionalne fronte spasa osvojio je 85 posto glasova na izborima u svibnju 1990.
Kritičari u zemlji i inozemstvu optužuju Iliescua, koji je odstupio 2004., te ostale vodeće političare da blokiraju političke reforme i štite političko naslijeđe i elitu iz komunističkih vremena.
Bivši ministar
Iliescuu, sinu željezničara školovanom u Moskvi, zajedno s bivšim premijerom Petreom Romanom sudi se za zločine protiv čovječnosti zbog slamanja mirnih protuvladinih prosvjeda u Bukureštu u lipnju 1990. u kojem je poginulo petero ljudi.
Iliescu je prošle godine imao operaciju srca, a liječnici kažu da je stabilno.
Prije pada Ceausescua, Iliescu je u jednom trenutku bio ministar za mlade i dužnosnik Komunističke partije, no udaljio se od njega kada je Ceausescu postao impresioniran Kinom za posjeta Pekingu 1968.
Godine 1984. ponovno je postao ministar, ali je pao u nemilost nakon svađe s jednim od Ceausescuovih rođaka.