98 kandidata za predsjedničke izbore u Tunisu, među njima i deklarirani gej
98 kandidata za predsjedničke izbore u Tunisu, među njima i deklarirani gej
HINA
Foto: EPA
GOTOVO 100 osoba predalo je kandidature za prijevremene predsjedničke izbore u Tunisu kako bi naslijedili Beji Caid Essebsija, prvog demokratski izabranog predsjednika na izborima u toj zemlji koja je pokrenula Arapsko proljeće.
Ukupno je registrirano 98 kandidatura za izbore 15. rujna, navela je Instanca zadužena za izbore (Isie).
Premijer i privremeni predsjednik parlamenta također predali kandidature
Dvije osobe iz političkog života, premijer Youssef Chahed i privremeni predsjednik parlamenta Abdelfattah Mourou predali su kandidature posljednjeg dana registracije okruženi desecima pobornika.
Youssef Chahed je rekao novinarima da ne namjerava dati ostavku na svoju funkciju.
"Oni koji žele moju ostavku, žele odgodu izbora i moja ostavka bi predstavljala ostavku vlade", naglasio je.
Mourou (71) je bio u pratnji Rached Ghanouchi, šefa islamističke stranke Ennahdha i drugih predstavnika te stranke.
On privremeno zamjenjuje predsjednika parlamenta Mohamed Ennaceura, koji je postao privremeni predsjednik, nakon što je 25. srpnja umro predsjednik Beji Caid Essebsi.
I ministar obrane predao svoju kadnidaturu
Ministar obrane Abdelkrim Zbidi (69) je predao svoju kandidaturu u srpnju nakon što je predao ostavku vladi i mogao bi biti ozbiljan protivnik premijeru.
Predsjednik Caid Essebsi ga je pozvao u posjet nedugo prije smrti, što ga stavlja među potencijalne nasljednike.
Kontroverzni poslovni čovjek i medijski magnat Nabil Karoui, nedavno optužen za pranje novca, također je kandidat za predsjedničke izbore i mogao bi također biti opasan protivnik.
I borac za gej prava također je prijavio kadnidaturu
U četvrtak je prvi puta u povijesti Tunisa kandidaturu predao i odvjetnik Mounir Baatour, zaštitnik ljudskih prava LGBT zajednice, koji se otvoreno deklarira kao gej osoba.
Isie će 31. augusta otkriti definitivni popis kandidata, a izborna kampanja će trajati od 2. do 13. rujna.
0 ( + )
*
Čelnica Hong Konga ne odustaje unatoč prosvjedima
Čelnica Hong Konga ne odustaje unatoč prosvjedima
HINA
Foto: EPA
ČELNICA Hong Konga Carrie Lam isključila je danas mogućnost bilo kakvog ustupka prodemokratskim prosvjednicima i upozorila na tešku gospodarsku krizu koju je izazvao prosvjedni pokret.
"U vezi s političkim rješenjem, mislim da ne trebamo raditi ustupke kako bismo ušutkali nasilne prosvjednike", rekla je Carrie Lam na izvanrednoj konferenciji za novinare, dva mjeseca od početka prosvjeda.
Najteža kriza od 1997.
Teritorij na jugu Kine, koji je ujedno i međunarodno financijsko središte, doživljavaju najtežu političku krizu od 1997. uz prosvjede i gotovo svakodnevne akcije koje često prerastaju u nasilne sukobe između radikalnih aktivista i snaga reda. Nekoliko povorki predviđeno je za naredna dva dana.
Nakon sastanka s poslovnim krugovima čelnica Hong Konga upozorila je da bi gospodarski utjecaj mogao biti teži od epidemije SARS-a (teškog akutnog respiratornog sindroma) iz 2003.: "Ovog puta je brzo nastupilo usporenje. Neki su ga usporedili s tsunamijem."
"Gospodarski oporavak dugo će trajati", rekla je izrazivši zabrinutost za privatni, a posebice turistički sektor.
Hongkonška tvrtka Cathay Pacifique obznanila je pad rezervacija, a turističke agencije su izvijestile o padu do 50 posto grupnih posjeta.
Reakcije drugih zemalja
Nekoliko zemalja upozorilo je na situaciju svoje državljane koji putuju u Hong Kong, posebice SAD koji je prošlog tjedna tražio od svojih građana da budu na oprezu.
Carrie Lam, čiju ostavku prosvjednici traže, dobila je tokom te krize punu podršku službenog Pekinga koji je istodobno pooštrio prijetnje prosvjednicima.
Kineska uprava civilnog zrakoplovstva zatražila je u petak od Cathay Pacifique da ne dopusti članovima osoblja koji su podržali prosvjede rad na letovima u području kineskog zračnog prostora, kao i na letovima u kontinentalnu Kinu.
Prijetnje i uhapšenja stotina osoba nisu spriječili mobilizaciju. U petak su hiljade ljudi mirno prosvjedovale u zračnoj luci koja je jedna od najprometnijih na svijetu.
0 ( + )
*
SAD zaprijetio povlačenjem vojnika iz Njemačke
SAD zaprijetio povlačenjem vojnika iz Njemačke
HINA
Screenshot: YouTube
KRITIKE američkog veleposlanika u Njemačkoj Richarda Grenella da Njemačka malo izdvaja za obranu i njegova prijetnja da će SAD povući svoje snage iz Njemačke u toj su zemlji izazvali živu raspravu.
"Zapravo je uvredljivo smatrati da američki porezni obveznici moraju i dalje plaćati da u Njemačkoj bude stacionirano nešto više od 50.000 Amerikanaca, a Nijemci troše svoj višak na domaće programe", rekao je Grenell za dpa.
Izjave njemačkih zastupnika
Zastupnik Carsten Schneider iz SPD-a ocijenio je danas tu njegovu izjavu "posve neprihvatljivom za saveznike".
Dodao je također da se Njemačku neće ucjenjivati s tim u vezi i da je to što se Washington ponaša poput "napuhanog generala" zastarjelo.
Johann Wadephul, član CDU-a, rekao je da razumije američke kritike. "Njemačka je obećala NATO-u puno veća izdvajanja za obranu", rekao je.
Krajnje lijeva stranka Die Linke pozdravila je američku poruku.
"Njemačka vlada definitivno bi trebala prihvatiti ovu ponudu i razmotriti plan o povlačenju postrojbi s SAD-om", rekao je Dietmar Bartsch, predsjednik zastupničkog kluba stranke.
Predložio je da Amerikanci povuku i svoje nuklearno oružje iz zemlje: "Ako Amerikanci povuku svoje postrojbe, tada bi trebali ponijeti i svoje nuklearno oružje. Odnesite ga kući, naravno, a ne u Poljsku, što bi bila dramatična eskalacija u odnosima s Rusijom."
Trumpova europska turneja
Tijekom posjeta poljskog predsjednika Andrzeja Dude Washingtonu u lipnju predsjednik Trump spomenuo je da bi se američke postrojbe mogle iz Njemačke premjestiti u Poljsku.
Upitan oko Grenellovog komentara Trump je novinarima ispred Bijele kuće kazao da je Poljska "naš veliki, veliki prijatelj" i pohvalio ponudu Varšave da vojnu bazu za američke vojnike izgradi vlastitim novcem.
"Ponudili su financiranje naših vojnika i još puno toga. Tako bi trebalo biti, a ne ovi glupi dogovori sa svim tim zemljama koje nas iskorištavaju", rekao je Trump, ne ulazeći u pojedinosti.
Trump bi potkraj augusta trebao posjetiti Europu. Predviđen je posjet Poljskoj, no ne i Njemačkoj.
Trump će 24. augusta sudjelovati na sastanku skupine G7 u Biarritzu na francuskoj atlantskoj obali gdje će se sastati s Merkel.
Potom će posjetiti Dansku i Poljsku.
Američki vojnici u Njemačkoj
Njemačka ima najviše američkih vojnika u Europi i najviše u svijetu nakon Japana.
Već se neko vrijeme nagađa da SAD planira smanjiti broj vojnika u Njemačkoj, ali to je službeno zanijekano. Grenell je čak svojedobno najavio povećanje broja vojnika za 1500.
Njemačka je povećala izdvajanja za obranu i do 2024. planira doseći 1,5 posto BDP-a, no to je još daleko od zacrtanog cilja NATO-a od dva posto.
U Njemačkoj je raspoređeno 35.000 američkih vojnika, a za američku vojsku radi još 17.000 američkih i 12.000 njemačkih civila.
0 ( + )
*
Kambodžanin spašen nakon što je četiri dana proveo u špilji bez hrane i vode
Kambodžanin spašen nakon što je četiri dana proveo u špilji bez hrane i vode
F.Š.
Foto: Lokalna policija
ČOVJEK iz Kambodže spašen je nakon što je četiri dana proveo zaglavljen u špilji.
Sum Bora skupljao je izmet šišmiša u nedjelju te se poskliznuo i ostao zaglavljen između dva kamena kada je pokušavao doći do svoje svjetiljke, stoji u izvješću policije u sjeverozapadnoj kambodžanskoj provinciji Battambangu.
Četiri dana bez hrane i vode
28-godišnjak je nakon četiri dana bez hrane i vode pronađen u utorak nakon što je njegova obitelj pokrenula potragu, javlja BBC.
Operacija spašavanja trajala je 10 sati te je u njoj bilo angažirano 200 ljudi.
Bora se oporavlja u lokalnoj bolnici.
"Izgubio sam nadu u život. Da sam tad imao nož, bio bih se ubio", rekao je.
Izmet šišmiša, poznat pod imenom guano, može se koristiti kao gnojivo i u siromašnoj je Kambodži unosna roba.
Bora je ostao zarobljen u špilji u blizini planine Chakrai.
Opis spašavanja
Pronašao ga je prijatelj koji mu je često pomagao u skupljanju guana.
"Obojica smo sitnije građe i lako stanemo u uske prolaze, tako da je on mogao doći do mjesta gdje sam bio zaglavljen", dodao je.
Spasilački tim je na mjesto stigao kasnije, no nije ga uspio izvući budući da je ulaz u špilju bio preuzak.
Elitni tim spasitelja doletio je helikopterom kako bi pomogao u spašavanju te je Bora izvučen u srijedu nakon što su dijelovi špilje uništeni u cilju davanja prostora.
Borina supruga Koeun Sothea izjavila je da je prošao s ozljedama glave, koljena i prsa.
Također je zahvalila kambodžanskom premijeru što je poslao spasilački tim i donirao 2500 dolara njihovoj obitelji.
Šef policije Sareth Viseth izjavio je za lokalne medije da će pristup planini Chakrai ubuduće biti zabranjen kako se slični incidenti ne bi ponavljali.
0 ( + )
*
Kanađanin pušten iz pritvora u Siriji: "Mislio sam da ću ondje biti zauvijek"
Kanađanin pušten iz pritvora u Siriji: "Mislio sam da ću ondje biti zauvijek"
F.Š.
Screenshot: YouTube
KANADSKI državljanin kojega je sirijska vlada mjesecima držala u pritvoru oslobođen je i danas se pojavio na tiskovnoj konferenciji u Bejrutu.
"Mislio sam da ću ondje biti zauvijek", rekao je Kristian Baxter dok je sjedio do libanonskog šefa sigurnosti Abbasa Ibrahima i kanadske veleposlanice u Libanonu Emmanuelle Lamoureux, javlja CNN.
"Hvala Vam što ste pomogli u mom oslobađanju", rekao je dok se rukovao s Ibrahimom. "Nisam znao je li itko svjestan da sam živ", dodao je u suzama.
Baxter je bio zadržan u Siriji zbog kršenja sirijskih zakona, rekao je Ibrahim na konferenciji i dodao da su nastojanja Libanona pomogla u smanjivanju trajanja njegovog pritvora.
Reakcije kanadskih vlasti
"Izuzetno nam je drago što je gospodin Baxter pušten iz Sirije", stoji u izjavi kanadske vlade.
"Kanadski konzularni dužnosnici aktivno su se angažirali u ovom slučaju te će i dalje stajati na raspolaganju g. Baxteru i njegovoj obitelji", dodano je.
Kanadska vlada također je zahvalila Libanonu za pomoć koju je ta država pružila u ovom slučaju.
Novinska agencija The Canadian Press navodi riječi Baxterove majke kako se s njim posljednje čula 1. prosinca 2018. Ona ga je opisala kao "svjetskog putnika i avanturista".
Drugi zapadnjak koji je nedavno pušten
Baxter je druga zarobljena osoba iz neke zapadne zemlje koja je u posljednjih nekoliko tjedana puštena iz Sirije libanonskim posredovanjem.
Obitelj 30-godišnjeg Amerikanca Sama Goodwina potvrdila je njegovo puštanje iz Sirije nakon 62 dana pritvora.
Vjeruje se da je još nekoliko Amerikanaca u Siriji, uključujući Austina Ticea i Majda Kamalmaza.
Tice je novinar koji je u Siriji nestao 2012. Izaslanik State Departmenta za Siriju Jim Jeffrey izjavio je kako vjeruje da je Tice još živ i "zarobljen na području Sirije". Njegovi roditelji rekli su pak za NBC News da ne sumnjaju kako im je sin još živ.
Obitelj 61-godišnjeg psihoterapeuta Majda Kamalmaza u siječnju je pak podnijela molbu za njegovim puštanjem na slobodu, nakon što je uhapšen prije dvije godine.
0 ( + )
*
Anketa: Amerikanci uskoro očekuju novu masovnu pucnjavu
Anketa: Amerikanci uskoro očekuju novu masovnu pucnjavu
HINA, Hina
Foto: EPA
GOTOVO polovica svih Amerikanaca očekuje da će se u SAD-u uskoro dogoditi još jedna masovna pucnjava, pokazuju rezultati ankete javnog mišljenja Reutersa i Ipsosa objavljeni danas, samo nekoliko dana nakon smrtonosnih napada u Kaliforniji, Teksasu i Ohiju.
Prema anketi provedenoj 7. i 8. augusta, 78 posto Amerikanaca reklo je da je vjerojatno da se još jedan takav napad dogodi u sljedeća tri mjeseca, a 49 posto smatra da je to "vrlo vjerojatno". Deset posto ispitanika reklo je da nije vjerojatno da će se još jedan takav napad dogoditi u sljedeća tri mjeseca, dok su ostali rekli da ne znaju.
Anketa je provedena nakon dvije masovne pucnjave ranije u augustu u El Pasu i Daytonu, te one u Gilroyu prošlog mjeseca, u kojoj je poginulo 36 ljudi. Napadi su uzdrmali zemlju te mnogi pozivaju na strože zakone kada je riječ o kontroli oružja.
Masovne pucnjave kao dio američke svakodnevice
"Stalno ste na oprezu jer nikada ne znate kada će se dogoditi i gdje", rekla je Suzanne Fink (59), republikanka iz grada Troutmana u Sjevernoj Karolini. "Prečesto se događa i ponekad se čini da je riječ o oponašateljima."
Masovne pucnjave nisu jasno definirane, no neprofitna organizacija Gun Violence Archive zabilježila je više od 250 takvih incidenata samo u ovoj godini, u prosjeku više od jedne dnevno, u kojima je vatrenim oružjem ubijeno ili ozlijeđeno četvero ili više ljudi.
Nakon masovnih pucnjava u Teksasu i Ohiju, demokrati te nekoliko kandidata za predsjedničke izbore 2020. kritizirali su predsjednika Donalda Trumpa zbog njegove rasističke retorike i oštrih imigracijskih politika koje smatraju odgovornima za nasilje.
Bivši kongresmen Teksasa i predsjednički kandidat Beto O'Rourke u srijedu je na Twitteru Trumpu poručio da je pucnjava u El Pasu "teroristički čin nadahnut njegovim rasizmom".
Republikanski predsjednik Senata Mitch McConnell rekao je u utorak da neće ranije sazvati senat kako bi raspravljali o novim zakonima o kontroli oružja, čime je odbio molbe 200 američkih gradonačelnika, uključujući i dvojice čiji su gradovi prošlog vikenda pretrpjeli masovne pucnjave.
Rezultati ankete
Prema anketi, 69 posto odraslih u Americi želi uvođenje "strožih" ili "umjerenih" ograničenja za kupovinu vatrenog oružja.
Rezultati ankete također su otkrili da polovica svih Amerikanaca, uključujući dvije trećine demokrata i jednu trećinu republikanaca, smatra da "način na koji ljudi pričaju o imigracijama potiče nasilje".
Većina odraslih smatra "nasumične nasilne napade", poput masovnih pucnjava, najvećim prijetnjama u svakodnevnom životu, dok je jedna od četiri osobe rekla da je domaći terorizam motiviran politikom ili religijom najveća opasnost. Samo je jedna od šest osoba spomenula strani terorizam.
Kao glavne uzroke masovnih pucnjava u SAD-u ispitanici su navodili rasizam, netrpeljivost, lak pristup vatrenom oružju te mentalne bolesti. Samo je jedna od šest osoba, odnosno jedan od četiri republikanca, u anketi rekla da su za napade krive videoigre.
Trump je u ponedjeljak spomenuo videoigre i mentalne bolesti kao glavne faktore u masovnim pucnjavama, no ranija istraživanja pokazala su vrlo malu ili nikakvu povezanost između nasilnih igara i pucnjava.
Anketa Reutersa i Ipsosa provedena je putem interneta diljem SAD-a. Prikupljeni su odgovori 1116 osoba, a statistička pogreška plus-minus iznosi 3 posto.
0 ( + )
*
U Tokiju radnik umro od toplinskog udara, organizatori OI-ja zabrinuti
U Tokiju radnik umro od toplinskog udara, organizatori OI-ja zabrinuti
HINA, Hina
Foto: EPA
RADNIK na izgradnji jednog od sportskih borilišta za Olimpijske igre u Tokiju je jučer umro od toplinskog udara, objavili su organizatori.
Visoke temperature u Japanu
U srpnju je od visokih temperatura umrlo najmanje 57 ljudi širom Japana, što povećava zabrinutost za moguće zdravstvene teškoće sportaša i publike. To je jedan od najvećih izazova za organizatore Igara koje će biti otvorene 24. srpnja sljedeće godine.
Pedesetogodišnji građevinski radnik koji je radio na opremanju budućeg medijskog centra pronađen je na tlu bez svijesti jučer popodne te je prevezen u bolnicu, gdje je samo potvrđena njegova smrt, rekli su organizatori Igara.
Velik broj ljudi umire od vrućine
Policija, koju prenosi nacionalna televizija NHK, rekla je da uvjeti na mjestu događaja sugeriraju moguću smrt od toplinskog udara. U Tokiju je u četvrtak izmjerena temperatura od 35,5 stupnjeva Celzijevih. Srpanjske temperature u Tokiju uobičajeno idu preko 30 stupnjeva, a kolovoške su u prosjeku gotovo 35 stupnjeva.
Širom Japana od vrućine je od 29. srpnja do 4. augusta umrlo najmanje 57 ljudi, a hospitalizirano je 18.347 ljudi.
Mjere protiv vrućine
Olimpijske igre uglavnom se održavaju za vrijeme ljeta na sjevernoj polutki, no kad je Tokio bio domaćin Igara 1964., bile su premještene na oktobar, baš kako bi se izbjegle ljetna vrućine.
Takva pomicanja više nisu moguća zbog međunarodnih televizijskih prava i sportskih rasporeda, uključujući sezone američkog i europskog nogometa.
Organizatori Olimpijskih igara planiraju mjere protiv vrućine, uključujući zaklonjene prostore za odmor, šatore na sigurnosnim kontrolnim mjestima, raspršivanje vode i pakete leda.
Početak ženskog i muškog maratona 9. augusta zbog toga je premješten na 6 sati ujutro po mjesnom vremenu, kao dodatna mjera opreza. Igre u Tokiju će trajati od 24. srpnja do 9. augusta.