Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
RUSIJA JE SPREMNA Vojska pozorno prati kretanje američkih ratnih brodova prema Siriji
RUSIJA JE SPREMNA Vojska pozorno prati kretanje američkih ratnih brodova prema Siriji
Foto: EPA
RUSKA vojska pozorno prati stanje u vezi sa Sirijom i upoznata je s kretanjima američkih ratnih brodova koji su na putu prema Zaljevu, objavila je pošto je američki predsjednik najavio napade na Siriju zbog uporabe kemijskog oružja, što Sirija i njezini saveznici opovrgavaju kao laž smišljenu kao povod za napad.
Pozorno praćenje situacije
Američka mornarica objavila je u utorak da će borbena skupina, predvođena nosačem zrakoplova USS Harryjem S. Trumanom, krenuti u srijedu prema Bliskom istoku i Europi.
"Pozorno pratimo razvoj situacije u vezi sa Sirijom i u cijeloj regiji", priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
Reagiralo je također na upozorenje američkog predsjednika Donalda Trumpa da uskoro slijedi vojna akcija u Siriji.
"Umjesto da govori o spremnosti koalicije da ispali projektile na Siriju, SAD-u bi bilo bolje da obnovi uništeni grad Raku i pruži razne oblike pomoći njegovim napaćenim stanovnicima."
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ulazak u Dumu
Ponovilo je da je navodni kemijski napad na Dumu bio lažan i da su za to krive Bijele kacige, odbacivši tvrdnje Zapada da su odgovorne sirijske vladine snage.
Ruska vojna policija ući će u četvrtak u Dumu, najavilo je ministarstvo.
Glasnogovornik Kremlja, Dmitrij Peskov, rekao je u srijedu da je SAD izmislio izvješća o kemijskom napadu u Dumi i poručio da se to ne smije iskoristiti kao opravdanje za američke napade na mete sirijske vlade.
U međuvremenu, Iran je ponovno izrazio potporu Siriji.
Visoki savjetnik vrhovnog iranskog vođe rekao je u srijedu da će Teheran pružati potporu Damasku protiv bilo kakve strane agresije, prenijela je iranska državna televizija.
"Stajat ćemo uz sirijsku vladu protiv bilo kakve strane agresije... Iran podržava Siriju u njezinoj borbi protiv Amerike i cionističkog režima (Izraela)", rekao je Ali Akbar Velajati tokom posjeta istočnoj Guti u Siriji.
*
Srušio se vojni avion u Alžiru, najmanje 257 mrtvih, objavljene snimke s mjesta tragedije
Srušio se vojni avion u Alžiru, najmanje 257 mrtvih, objavljene snimke s mjesta tragedije
Foto: Index, Twitter
U ALŽIRU se srušio vojni avion, javlja BBC. Alžirska državna agencija izvijestila je da se avion srušio blizu vojne baze Boufarik.
U avionu se u trenutku nesreće nalazilo više od 200 vojnika i vojnog osoblja. Prema posljednjim podacima svi su poginuli. Alžirsko ministarstvo obrane je objavilo da je ukupno poginulo 257 ljudi.
Žrtve su deset članova posade i 247 putnika "od kojih su većina pripadnici Alžirske narodne vojske i članovi njihovih obitelji" navodi ministarstvo, ne navodeći ima li možda preživjelih.
Zrakoplov je letio u Tindouf na jugozapadu zemlje, objavilo je ministarstvo. Među žrtvama je, kako javlja britanski BBC, najmanje 26 pripadnika Fronte Polisario, pokreta koji se bori za neovisnost Zapadne Sahare.
Nesreća se dogodila oko 3 sata ujutro po lokalnom vremenu. Na mjestu nesreće izbio je požar. Prema pisanju lokalnih medija, avion koji se srušio bio je Iljušin IL-76MD, transportni avion alžirske vojske.
Sve ceste oko vojne baze su zatvorene. Najviši vojni zapovjednik odmah je naredio pokretanje istrage i na putu je prema mjestu tragedije, priopćilo je ministarstvo obrane.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Televizijska snimka pokazuje crni dim pored autoceste i okupljeno mnoštvo u polju pored mjesta pada. Na tlu pored olupine zrakoplova vidi se niz bijelih vreća s ljudskim truplima.
Prije četiri godine u Alžiru se dogodila slična nesreća, kada se srušio vojni avion u kojem su se nalazili vojnici i njihove obitelji. Tada je poginulo 77 osoba.
BREAKING: Up to 200 people died after a Military plane type illiuchine plane crashed near Boufarik airport in #Algiers , Algeria this morning pic.twitter.com/IxhGrHsPzR
JULIJA Skripal koja je prošlog mjeseca otrovana zajedno sa svojim ocem, bivšim ruskim dvostrukim špijunom, danas je rekla kako neće prihvatiti pomoć ruskog veleposlanstva u Londonu.
U priopćenju koje je u njeno ime objavila britanska policija, Skripal piše kako joj je otac i dalje ozbiljno bolestan, a da i ona dalje pati zbog posljedica napada nervnim otrovom koji je izazvao jednu od najvećih kriza u britanskim odnosima s Moskvom od Hladnog rata.
„Imam pristup prijateljima i obitelji i upoznata sam s posebnim kontaktima u ruskom veleposlanstvu koji su mi ljubazno ponudili pomoć na bilo koji način“, rekla je Skripal.
"Ako ću htjeti, znam kako ih kontaktirati"
„Trenutno ne želim prihvatiti njihovu pomoć, no ako ću to htjeti, znam kako ih kontaktirati“, dodala je.
Rusko veleposlanstvo u Londonu ranije je objavilo kako im nije odobren konzularni pristup 33-godišnjakinji.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ona je u ponedjeljak puštena iz bolnice u engleskom gradu Salisburyju, gdje je i napadnuta. Istaknula je kako je liječena s „očiglednim kliničkim znanjem i velikom dobrotom“.
Naglasila je kako još uvijek nema dovoljno snage za razgovor s medijima te da komentari koje je njezina rodbina dala ruskim medijima nisu ni njezini niti njezina oca.
„Zahvaljujem svojoj sestrični Viktoriji zbog njezine zabrinutosti, no tražim od nje da me zasad ne posjećuje i ne pokušava kontaktirati“, stoji u priopćenju.
Skripali su tjednima bili u kritičnom stanju nakon napada 4. ožujka, no zdravlje im se sada poboljšava.
Britanija je za napad optužila Rusiju, a zapadne vlade poslije toga su protjerale više od stotinu ruskih diplomata. Rusija odbacuje da stoji iza napada.
*
Zuckerberg dva dana svjedočio pred Kongresom, evo što je rekao
Zuckerberg dva dana svjedočio pred Kongresom, evo što je rekao
Screenshot: Guardian/YouTube
ŠEF Facebooka Mark Zuckerberg danas je na drugom svjedočenju pred američkim Kongresom rekao kako vjeruje da će američka vlada uvesti dodatnu regulativu nad društvenom mrežom koju je pokrenuo.
"Mislim da je neizbježno usvajanje nove regulacije u vrijeme dok važnost interneta u svijetu raste, poručio je Zuckerberg Odborima za energetiku i trgovinu.
Danas se razgovaralo o regulaciji
Dan ranije njegovo je svjedočenje bilo usredotočeno na objašnjavanje kršenja privatnosti i na odgovor Facebooka, no danas je glavna tema ubrzo postala regulacija.
Nekoliko članova Odbora spomenulo je mogućnost nadzora vlade, dok su neki tvrdili da je potrebno izbjeći slučajeve poput onog s tvrtkom Cambridge Analytica.
21:00 Posljednji zastupnik je Kevin Cramer iz Sjeverne Dakote. Predložio je Zuckerbergu izgradnju novog sjedišta u Sj. Dakoti, gdje će se "talent tvrtke bolje razvijati", tvrdi Cramer.
20:45 Debbie Dingell iz Michigana osvrnula se na Zuckerbergovo prividno neznanje osnovnih funkcija Facebooka.
"Kao šef tvrtke niste znali neke ključne činjenice. Niste znali o ključnim sudskim predmetima koji se odnose na privatnost i na vašu tvrtku. Niste znali da Federalna trgovinska komisija nema novčanu kaznu. Niste znali koliko aplikacija ste trebali nadzirati. Čak ne znate ni s koliko informacija baratate", oštro je nastupila Dingell. Zuckerberg je na njezine upite odgovorio da ne zna, na što je ona zatražila odgovor u roku od tri dana.
20:35 Kalifornijska republikanka Mimi Walter prikazala je snimke zaslona postavki privatnosti Facebooka za aplikacije i fotografije.
"Tko ovo kontrolira? Aplikacija ili korisnik?", upitala je Walter.
Zuckerberg je objasnio razliku između dozvola za aplikacije i online kontrole sadržaja.
Walters sugerira da je to teško razumjeti i pita se zašto sve kontrole nisu na istom mjestu.
Zuckerberg je odgovorio da Facebook zadržava kontrolu u postavkama i također ih prikazuje ljudima.
20:20 Demokrat iz Kalifornije, Scott Peters, pitao je hoće li imati smisla definirati privatnost u zakonu.
Zuckerberg je zagonetno ustvrdio da je to zanimljivo pitanje.
"Privatnost ne pokreće profit i može ometati dobit", rekao je Peters i naglasio bi li pomoglo da postoje financijske kazne za kršenje privatnosti. Zuckerberg je odmah odbacio pretpostavku da se privatnost i dobit ne moraju nužno suprotstaviti.
20:00 Susan Brooks, republikanka iz Indiane, želi razgovarati o novačenju mladih ljudi i pridruživanju terorističkim grupama na Facebooku i drugim internetskim platformama.
"Što ako nitko ne prijavi neki takav slučaj?", upitala ga je Brooks.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Zuckerberg je odgovorio: "99 posto informacija vezanih uz ISIL i Al-Qaedu već je označeno alatima prije nego ih je potrebno označiti".
U Facebookovom timu koji se bavi terorizmom ima oko 200 ljudi, nadodao je Zuckerberg.
19:40 Kalifornijski zastupnik Tony Cardenas upitao je Zuckerberga je li se samo ispričao nakon objave podataka. Zuckerberg je odgovorio potvrdno. Cardenas je spomenuo i da je izvršni direktor Cambridge Analytice Alexander Tayler danas dao ostavku.
"Hoće li to riješiti problem?", pitao je Cardenas Zuckerberga.
"Neće", odgovorio je šef Facebooka.
"Jeste li kupili podatke?", nastavio je Cardenas.
"Zaustavili smo se", odgovorio je Zuckerberg.
Cardenas: "Ali to ste učinili da izgradite svoju tvrtku".
Zuckerberg: "Bio je to industrijski standard".
19:30 Nakon što je jučer većinom dao promišljene odgovore na pitanja senatora i tokom gotovo petosatnog ispitivanja od strane 44 američka senatora ponovio isprike koje je već dao za niz problema s kojima se suočava Facebook, Zuckerberg se danas odmah od početka našao u napadu kalifornijske zastupnice Anne Eshoo.
"Bila je to moja pogreška i žao mi je zbog toga. Ja sam pokrenuo Facebook, ja ga vodim i ja sam odgovoran za to što se u njemu događa", rekao je Zuckerberg.
Zuckerberg potvrdio da su i njegovi podaci ugroženi
Eshoo je napomenula da je napravljena šteta nepopravljiva te ga upitala jesu li i njegovi podaci bili ugroženi, što je Zuckerberg potvrdio i time šokirao javnost.
Rekao je i kako Facebook smatra tehnološkom tvrtkom, a ne medijskom jer je "ključna stvar da inženjeri pišu kodove i stvaraju proizvod i usluge za druge ljude".
"Mislimo da je sasvim moguće da će tu biti povezanosti", odgovorio je Zuckerberg na pitanje oko preklapanja između prikupljanja podataka korisnika koje je radila Cambridge Analytica i ruske političke propagande 2016., za koje Facebook kaže da ju je vidjelo oko 126 milijuna ljudi.
Zuckerberg je rekao senatorima kako smatra da se kod slučaja Cambridge Analytica ne radi o prekršaju i priznao da Facebook nije obavijestio Savezno povjerenstvo za trgovinu 2015. kad je prvi put doznao da ta tvrtka prikuplja podatke.
*
Američki ministar obrane: Još analiziramo podatke o napadu u Siriji
Američki ministar obrane: Još analiziramo podatke o napadu u Siriji
Screenshot: Al Jazeera English
SAD još uvijek analizira obavještajne podatke o prošlotjednom kemijskom napadu u Siriji, rekao je američki ministar obrane Jim Mattis, govoreći opreznijim tonom nekoliko sati nakon što je predsjednik Donald Trump zaprijetio raketnim napadima.
Upitan ima li dovoljno dokaza protiv snaga sirijskog predsjednika Bašara al-Asada, Mattis je rekao: "Još uvijek analiziramo obavještajne podatke, mi i naši ostali saveznici. Još radimo na tome."
Pojedinosti nije iznosio.
Mattis je također ponovio da je američka vojska spremna za vojnu opciju ako to bude potrebno i ako tako odluči predsjednik Trump.
Pentagon: Ne komentiramo buduće vojne akcije
Nekoliko sati nakon što je Trump tvitao da će rakete "padati" po Siriji, Pentagon je objavio da neće komentirati buduće vojne operacije.
"Ministarstvo obrane ne komentira moguće buduće vojne akcije. Za komentar predsjednikova tvita obratite se Bijeloj kući", rekao je glasnogovornik Pentagona Eric Pahon.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Kao što je predsjednik rekao 8. travnja, kemijski napad sirijskog režima na nedužne civile u Dumi 7. ožujka bio je strašan i zahtijeva trenutni odgovor međunarodne zajednice", dodao je.
Organizacija za zabranu kemijskog oružja objavila je da će se sastati u ponedjeljak na hitnom sastanku kako bi razgovarala o, kako je objavila u priopćenju, "navodnom kemijskom napadu" u Dumi u kojem se vjeruje da su plinom potrovani deseci ljudi.
Putin: Nadam se da će prevagnuti zdrav razum
Taj kemijski napad u Siriji Washington je izmislio, kazao je pak glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov. Dodao je da tako nešto ne smije biti iskorišteno kao opravdanje za američke napade na ciljeve sirijske vlade.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da se nada da će "prevagnuti zdrav razum", iako geopolitičke napetosti širom "sve više kaotičnog svijeta" stvaraju nervozu.
"Stanje međunarodnih odnosa ne može ne izazvati nervozu. Situacija u svijetu postaje sve više kaotična", rekao je Putin u Kremlju, obraćajući se novim ambasadorima u Rusiji.
On je dodao kako se nada da će "zdrav razum prevagnuti", da će međunarodni odnosi krenuti u konstruktivnom smjeru i da će svi svjetski sustavi postati stabilniji i predvidljiviji.
*
Presuda Šešelju je i presuda Vučiću
Presuda Šešelju je i presuda Vučiću
Foto: Hina
VOĐA srpskih radikala, Vojislav Šešelj, odgovoran je za progon i deportacije vojvođanskih Hrvata, koji je potaknuo držanjem huškačkog govora u selu Hrtkovci 6. svibnja 1992., objavio je u srijedu nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT), u pravomoćnoj presudi Šešelju. Sud ga je osudio na kaznu od deset godina zatvora i priznao mu vrijeme provedeno u haškom pritvoru, što de facto znači da je kaznu već odslužio i da je slobodni osuđeni ratni zločinac. >> Vojislav Šešelj proglašen krivim, ali ne ide u zatvor
Na prvi pogled riječ je o paradoksalnoj presudi, no time će se detaljnije baviti pravnici. Politički gledano, osuda Vojislava Šešelja kao ratnohuškačkog ratnog zločinca indirektno je i osuda aktualnog predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je bio Šešeljev mali od palube dok je ovaj držao svoje najodvratnije ratnohuškačke i ekstremno nacionalističke govore.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Šešeljev ratnohuškački repertoar je općepoznat
Šešelj je u svojim medijskim istupima devedesetih primjerice pričao o tome kako Hrvatima treba zahrđalim žlicama vaditi srca, demonizirao je Bošnjake, sve i svakoga proglašavao “neprijateljima srpstva”. Njegov ratnohuškački repertoar je općepoznat i zastrašujuće beskrupulozan, neovisno o tome što se uspjelo dokazati u Haagu ili ne. Činjenica da je osuđen za samo jedan od stotina ratnohuškačkih govora više ilustrira rad haškog tužiteljstva i cijelog suda nego to koliko je Šešelj svojim istupima dao doprinos atmosferi nacionalističkog ludila devedesetih godina, u kojoj je velikosrpska politika počinila niz strašnih zločina od Hrvatske preko Bosne i Hercegovine do Kosova, a jedan od ključnih protagonista te politike, iako ponekad formalno u opoziciji u odnosu na vlast Slobodana Miloševića, bio je neupitno Vojislav Šešelj.
Ali, bio je i Aleksandar Vučić, tada “dečko koji obećava” Šešeljeve Srpske radikalne stranke (SRS), koji se od svojeg dugogodišnjeg mentora emancipirao tek 2008. kada je došlo do raskola u stranci i kada je Vučić s Tomislavom Nikolićem osnovao Srpsku naprednu stranku. Vučić se u SRS učlanio 1993., dakle s punom sviješću o Šešeljevim radikalnim stavovima i ratnohuškačkim istupima, zapravo ga je baš to i privuklo. Godinama je bio glavni tajnik SRS-a, dakle glavni Šešeljev stranački operativac u vrijeme dok mu se šef najviše isticao svojim bešćutnim ponašanjem i ratnozločinačkom retorikom.
Vučić je smatrao da za "jednog Srbina treba ubiti sto Muslimana"
Današnji predsjednik Srbije, Vučić, nije bio sam Šešeljev posilni u stranci, nego je od šefa i naučio držati odvratne huškačke govore.
Dva su najpoznatija primjera - prvi je velikosrpska filipika koju je 1995. održao u okupiranoj Glini, nekoliko mjeseci pred Oluju, u kojoj je Hrvate izjednačavao s ustašama, a drugi je monstruozni govor u Skupštini Srbije u ljeto 1995. kada je, ubrzo nakon pada Srebrenice, u kojoj su koljači Ratka Mladića počinili genocid na Bošnjacima, izjavio sljedeće: "Pa vi bombardujte, ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu Muslimana, pa da vidimo smije li međunarodna zajednica ili bilo tko drugi da udari na srpske položaje, može li se tako ponašati sa srpskim narodom.”
Šešelj je politički otac današnjeg predsjednika Srbije
Dodatni monstruozni moment te izjave jest što su takvu praksu njegovali nacistički okupatori tokom Drugog svjetskog rata, strijeljajući stotinu civila za jednog ubijenog njemačkog vojnika. Nema nikakve dileme u vezi toga da je Vučić također huškao ljude na svoje dojučerašnje susjede i prijatelje nesrpske nacionalnosti, da je njegova retorika bila ideološka podloga stvarnog klanja i progona.
Riječ je o istupima koji se bez problema mogu opisati epitetom “šešeljevski”, govorima koji su u duhu i izričaju posve politički na tragu Šešeljeva govora u Hrtkovcima koji je označio početak progona vojvođanskih Hrvata. Stoga je politički gledano današnja haška presuda Šešelju ujedno i presuda danas umivenom europejcu Aleksandru Vučiću, stranačkom kolegi HDZ-a u Europskoj pučkoj stranci.
Šešelj je nedvojbeno zaslužio da ga se na kraju dugog i tragikomično vođenog procesa ipak može nazvati osuđenim ratnim zločincem, a Vučić jednako tako zaslužuje da se ne zaboravi njegov šegrtski staž kod tog osuđenog ratnog zločinca, njegovog političkog oca.
*
Izraelski premijer poziva na akciju protiv sirijskog režima
Izraelski premijer poziva na akciju protiv sirijskog režima
Foto: Hina/EPA
IZRAELSKI premijer Benjamin Netanyahu iskoristio je svoj današnji govor na godišnjoj komemoraciji holokausta kako bi pozvao na djelovanje protiv Sirije zbog navodnog napada kemijskim oružjem.
Sjedinjene Države zaprijetile su Siriji zračnim napadima zbog navodne upotrebe kemijskog oružja koju Damask i Rusija negiraju.
"Događaji posljednjih dana nam pokazuju da je suprotstavljanje zlu i agresiji misija koja je obaveza svake generacije", poručio je Netanyahu na početku komemoracije, iako se nije izravno referirao na spor Washingtona i Moskve.
"Čovječanstvo plaća cijenu"
"Vidjeli smo sirijsku djecu koja je ubijena kemijskim oružjem. Srca su nam pogođena tim groznim prizorima", rekao je izraelski premijer.
Koristeći primjere Drugog svjetskog rata i holokausta pozvao je na djelovanje protiv Irana, kritizirajući nuklearni sporazum koji je Teheran potpisao sa šest svjetskih sila, a kojemu se protivi američki predsjednik Donald Trump.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
"Nedostatak volje među zapadnim državama da se čvrsto suprotstave tiranskom režimu, njihov nedostatak volje da plate cijenu zaustavljanja agresije u ranoj fazi, dovodi do toga da čovječanstvo kasnije plati mnogo veću cijenu", zaključio je Netanyahu.
Putin ga je telefonski nazvao
S njim je u srijedu telefonski razgovarao ruski predsjednik Vladimir Putin koji ga je pozvao da ne čini ništa što će dodatno destabilizirati Siriju, objavio je Kremlj.
Sirija, Iran i Rusija tvrde da Izrael stoji iza nedjeljnog zračnog napada na sirijsku zračnu bazu u kojemu su poginula sedmorica pripadnika iranskog vojnog osoblja, a Izrael nije ni potvrdio ni odbacio tu tvrdnju.
Putin je Netanyahuu naglasio kako je važno zadržati sirijski suverenitet, stoji u priopćenju na službenim stranicama Kremlja. Netanyahuov ured je, izvještavajući o tom telefonskom razgovoru, saopštio da je "premijer ponovio da Izrael neće dopustiti Iranu da uspostavi vojnu prisustvo u Siriji".
