Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Dvojica muškaraca u Indiji ubijena zbog poruka na WhatsAppu
Uznemirujući sadržaj: Dvojica u Indiji ubijena zbog poruka na WhatsAppu
M.V.
Screenshot: YouTube
INDIJSKA policija uhapsila je 16 muškaraca nakon što su dvojica muškaraca postali posljednje žrtve histerije koja se proširila aplikacijom WhatsApp. Naime, tom aplikacijom su se proširili vijest o otmičarima djece i opis dvojice muškaraca koji su, na nesreću, zastali pitati put kojim trebaju krenuti u sjeveroistočnoj državi Assam, piše BBC. Gomila koja ih je presrela ih je pretukla nasmrt.
Snimka koja slijedi u sebi ima uznemirujući sadržaj
Glasine o otmičarima djece već neko vrijeme se šire WhatsAppom u Indiji i u posljednjih je mjesec dana već ubijeno sedam drugih ljudi. Dvije najnovije žrtve masovne histerije identificirane su kao Nilotpal Das, audioinženjer, i Abijeet Nath, digitalni umjetnik. Inače su obojica stanovnici Guwahatija, najvećeg grada Assama.
Prema priopćenju policije, dvojica muškaraca su napadnuta u trenutku kad su stali u jednom selu kako bi pitali kojim putem moraju krenuti dalje. Stanovnici su posumnjali kako se radi o otmičarima na koje su bili upozoreni putem WhatsAppa.
Snimka montirana
Policija je priopćila kako je ljude na nasilje potaknula videosnimka s WhatsAppa na kojoj se, prema njihovim riječima, vidi dijete koje je oteto. U Bangaloreu, gdje su prošle godine ubijene dvije osobe, dopisnik BBC-ja Dan Johnson je na mobitel dobio snimku na kojoj se vide dvojica muškaraca koji na motoru ulijeću u skupinu djece, jedno od njih na silu uzimaju na motor i nestaju.
Policija je kasnije priopćila kako videosnimka nije stvarna niti je porijeklom iz Indije. Snimku prate tekstualne poruke u kojima se govori o "otmičarima" koji dolaze u grad s ciljem otmice djece.
Snimka se, poput virusa, proširila WhatsAppom, a vjerodostojnost su joj dali i neki od lokalnih medija pa se među građanima proširila panika. To ih je i potaknulo da napadnu strance koji ne govore regionalnim narječjem.
Pokušavaju zaustaviti glasine o otmici
"Kad glasine počnu kružiti po društvenim medijima, potrebno je dosta vremena kako bi se one zaustavile", priopćeno je iz policije. Dužnosnici drugih dijelova Indije pozvali su građane da ne vjeruju snimci i porukama koje dolaze uz nju.
U državi Tamil Nadu, gdje je posljednjih mjeseci zabilježen niz nasilnih incidenata, otvorene su brojne javne rasprave kako bi se zaustavilo širenje poruka. Policija prati društvene mreže, a građane putem interneta upozorava da ne vjeruju onome što vide. Zabilježena su i prva uhapšenja onih koji su te snimke dijelili.
Smrti povezane s WhatsAppom
U travnju je muškarac pretučen u južnoj državi Tamil Nadu od strane mafije nakon što je lutao ulicom.
U svibnju je 55-godišnjakinja u Tamil Naduu napadnuta zbog davanja slatkiša djeci. Uhapšeno je 30 osoba. Muškarca u Telengani je ubila mafija jer je noću ulazio u voćnjak. Muškarac u južnom Bangaloreu, koji se nedavno preselio, vezan je užetom i pretučen nasmrt. Nekoliko je ljudi linčovano od strane stanovnika lokalnih sela.
Najnovija ubojstva dogodila su se prije nekoliko dana, u lipnju.
0 ( + )
*
Četiri sata do povijesnog sastanka: Što će dogovoriti Kim i Trump
Četiri sata do povijesnog sastanka: Što će dogovoriti Kim i Trump
F.Ć.
Foto: Hina, 123rf
VEČERAS, dok Europa bude u dubokom snu, na drugom kraju svijeta odvit će se povijesni susret. Kako god završio, susret Kim Jong Una i Donalda Trumpa ostat će zapamćen kao povijesni.
Njih dvojica bi se trebali susresti u devet sati ujutro po lokalnom vremenu u Singapuru. To je u tri sata ujutro po našem vremenu.
>> Povijesni susret Kim Jong Una i Donalda Trumpa pratite uživo na Indexu
Radi se o sastanku lidera dviju zemalja koje raspolažu nuklearnim oružjem, a sada se žele pomiriti. Donedavno su jedan drugome prijetili da će isto to nuklearno oružje ispaliti jedan prema drugome.
Sjeverna Koreja je već desetljećima država odmetnuta od međunarodne zajednice i to zbog neumornog razvijanja nuklearnog oružja, ali i šokantnog odnosa prema ljudskim pravima svojih građana.
Sjevernokorejski lideri oduvijek su smatrali da sastanak licem u lice s američkim predsjednikom značio da ih je svijet napokon počeo ozbiljno shvaćati.
No Amerika, baš kao i niz drugih zemalja, dugo je odbijala direktne pregovore sa Sjevernom Korejom dok ta zemlja ne pokaže da je istinski spremna na promjene.
Sve se to promijenilo ove godine, kad je Donald Trump u odgovoru na mirovnu ponudu iz Sjeverne Koreje ustvrdio kako bi se želio naći s Kim Jong-unom. Zbog toga se radi o sastanku koji bi mogao promijeniti tijek povijesti.
Kim radio selfije po gradu
Svega 12 sati prije susreta Kim Jong Un šetao je bogatim Singapurom. I radio selfije. Naime, Kim Jong-un je napustio luksuzni hotel u kojem boravi u pratnji svojih tjelohranitelja i singapurskog ministra vanjskih poslova Viviana Balakrishnana koji je sve ovjekovječio selfiejem na svojem Twitteru.
Za Kima, koji se bacio na obilazak znamenitosti Singapura, posjet ovom gradu je i svojevrsna avantura jer do sada nikad nije putovao toliko daleko. Otkako je postao vođa Sjeverne Koreje, službeno je dvaput posjetio Kinu i jednom Južnu Koreju.
Što je Trump radio, nije poznato. No, svjetsku javnost zabrinula je informacija da će Trump već isti dan otputovati iz Singapura. Time je, smatraju mnogi, jasno dao do znanja da pregovori neće biti dugi. No, to i ne mora ništa značiti.
Trump i Kim sastat će se u hotelu Capella na otoku Sentosa u 9 sati ujutro po lokalnom vremenu. Nakon pozdrava i fotografiranja, započet će povijesni sastanak na vrhu u kojem će dvojica čelnika biti nasamo uz prevoditelje, navodi se u priopćenju Trumpove administracije.
Sjeverna Koreja je ranije najavila da je moguća rasprava o denuklearizaciji, no analitičari su izrazili zabrinutost zbog različitih definicija tog pojma koje imaju Pjongjang i Washington.
0 ( + )
*
Njemačka vladajuća stranka opet se svađa oko odnosa prema migrantima
Njemačka vladajuća stranka opet se svađa oko odnosa prema migrantima
Hina
Foto: EPA
UNUTAR vladajuće njemačke Demokršćanske Unije CDU/CSU u ponedjeljak se iznova rasplamsao sukob oko smjernica politike prema izbjeglicama zbog čega je ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer bio prisiljen odgoditi predstavljanje svog ''Master-plana za migraciju'' koji je trebao biti objavljen u utorak.
''Ja nosim odgovornost za ovu zemlju i pitanje upravljanja migracijama. Stupanje migracijskog plana na snagu zato ne možemo beskonačno odgađati'', rekao je Seehofer (Kršćansko-socijalna unija CSU) u ponedjeljak navečer u Berlinu nakon što su u javnost izbile vijesti o novim nesuglasicama između njega i kancelarke Angele Merkel (Kršćansko-demokratska unija CDU).
Kako navode mediji, svađa između Merkel i Seehofera izbila je zbog točke Master-plana koja predviđa zaustavljanje izbjeglica bez osobnih isprava i osoba kojima je već jednom odbijen zahtjev za azilom na njemačkim granicama.
Merkel je u razgovoru za javni servis ARD argumentirala da se time krši pravo Europske unije.
''Ove nacionalne mjere se kose s mjerama Europske unije'', rekla je Merkel koja se zalaže za sveeuropsko rješenje.
Ove mjere bi prije svega pogodile Austriju jer većina izbjeglica i tražitelja azila u Njemačku ulazi preko njemačko-austrijske granice.
Merkel se sastaje s Kurzom
Očekuje se da će se ova tema naći na dnevnom redu prilikom posjeta austrijskog kancelara Sebastiana Kurza Berlinu u utorak kada su predviđeni razgovori i s kancelarkom Merkel i ministrom unutarnjih poslova Seehoferom.
Kako prenosi novinska agencija dpa, Merkel strahuje da bi jednostrane nacionalne mjere kada je u pitanju migracijska politika dodatno smanjile stupanj solidarnosti unutar EU-a kada su izbjeglice u pitanju.
Iz redova CSU-a, koji je posljednjih godina najžešći kritičar izbjegličke politike Angele Merkel, čuju se kritike na račun kancelarke i odbacuju tvrdnje da se radi o konceptu koji nije kompatibilan s EU pravom.
Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), koja zajedno s Unijom CDU/CSU na saveznoj razini tvori vladu, kritizira CSU zbog brzine kojom se donose odluke u pogledu izbjeglica.
''CSU je u predizbornom modusu'', rekao je potpredsjednik SPD-a Ralf Stegner aludirajući na pokrajinske izbore u Bavarskoj u oktobaru na kojima CSU-u prijeti gubitak apsolutne većine. CSU je na posljednjim izborima mnogo glasova izgubio u korist desno-populističke Alternative za Njemačku (AfD) nakon čega se vodstvo stranke odlučilo dodatno distancirati od liberalne izbjegličke politike Angele Merkel.
0 ( + )
*
Nekoliko sati prije povijesnog sastanka Kim šetao Singapurom i radio selfije
Nekoliko sati prije povijesnog sastanka Kim šetao Singapurom i radio selfieje
M.V.
Foto: Twitter
SJEVERNOKOREJSKI vođa Kim Jong-un otišao je u iznenadnu šetnju Singapurom u devet sati navečer, 12 sati prije povijesnog sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, piše ABC News.
Iako je i sam dolazak Kima u Singapur velik događaj, njegova šetnja gradom ostat će zapamćena, ako ni po čemu drugome, onda po selfiejima. Naime, Kim Jong-un je napustio luksuzni hotel u kojem boravi u pratnji svojih tjelohranitelja i singapurskog ministra vanjskih poslova Viviana Balakrishnana koji je sve ovjekovječio selfiejem na svojem Twitteru.
Za Kima, koji se bacio na obilazak znamenitosti Singapura, posjet ovom gradu je i svojevrsna avantura jer do sada nikad nije putovao toliko daleko. Otkako je postao vođa Sjeverne Koreje, službeno je dvaput posjetio Kinu i jednom Južnu Koreju.
Nitko nije očekivao da će Kim napuštati svoju sobu u luksuznom hotelu St. Regis, a onda je, oko 21 sat, kroz hodnik prošao Kim u pratnji tjelohranitelja i otišao do izlaza iz hotela gdje ga je čekala limuzina.
CNN piše kako je Kim, nakon posjete resortu u Marini Bay Sandsu, fotografiran kako hoda niz cestu praćen gomilom tjelohranitelja dok oko njega bljeskaju fotoaparati. Tu su i kamere sjevernokorejske televizije koje prate i snimaju svaki njegov pokret.
Sastanak u 9 sati ujutro
Trump i Kim sastat će se u hotelu Capella na otoku Sentosa u 9 sati ujutro po lokalnom vremenu. Nakon pozdrava i fotografiranja, započet će povijesni sastanak na vrhu u kojem će dvojica čelnika biti nasamo uz prevoditelje, navodi se u priopćenju Trumpove administracije.
Sjeverna Koreja je ranije najavila da je moguća rasprava o denuklearizaciji, no analitičari su izrazili zabrinutost zbog različitih definicija tog pojma koje imaju Pjongjang i Washington.
0 ( + )
*
Kuba objavila detalje o čudnim zvukovima od kojih strahuju američki diplomati
Kuba objavila detalje o čudnim zvukovima od kojih obolijevaju američki diplomati
P.S.
Screenshot: CNN
KUBA je jučer objavila detalje o posljednjem u nizu misterioznih zdravstvenih incidenata povezanih s američkim diplomatima u toj zemlji. Kubanski dužnosnici kažu da su saznali za ovaj incident krajem prošlog mjeseca kad je SAD saopštio kako se dužnosnica veleposlanstva razboljela nakon što je čuo "neidentificirane zvukove" u svom domu u Havani.
Dužnosnica američkog veleposlanstva prijavila je da je iskusila "zdravstvene simptome" nakon što je čula neobjašnjive zvukove u svom domu dva dana ranije.
Kuba pak tvrdi da je poslala istražitelje u dom američke dužnosnice, ali da oni nisu pronašli potencijalni izvor zvuka te da im nije dopušten pristup samoj dužnosnici. Kuba je američko povlačenje dvoje svojih diplomata iz veleposlanstva opisala kao "politički motivirano".
Kuba: Nema dokaza o napadima zvukom, povlačenje američkih diplomata je politički motivirano
"Nakon više od godinu dana istraživanja od strane specijaliziranih agencija i eksperata iz Kube i SAD-a, potvrđeno je da nema znanstveno pouzdane i vjerodostojne hipoteze ili zaključka koji opravdavaju postupke vlade SAD-a protiv Kube na štetu bilateralnih odnosa i s očitom političkom motivacijom", stoji u izjavi Kube.
Američki dužnosnici objavili su u petak da su povukli dvoje dužnosnika iz veleposlanstva i da trenutno prolaze kroz medicinske pretrage na Sveučilištu Pennsylvania kako bi se utvrdilo jesu li pretrpjeli ozljede mozga. Ovi novi slučajevi zasad nisu "medicinski potvrđeni", saopštio je dužnosnik State Departmenta.
Čak 26 slučajeva "zvučnih napada" na Amerikance na Kubi i u Kini
Osim ovo dvoje posljednjih slučajeva, na Sveučilištu Pennsylvania se liječe i proučavaju i Amerikanci koji su lani pogođeni "zvučnim napadima" na Kubi, kao i deset novih slučajeva tog tipa u Kini. Naime, SAD je izdao zdravstveni alarm ua sve Amerikance u Kini nakon što je radnik u američkom konzulatu u Guangzhouu prijavio čudne zvukove i naknadne simptome. Potvrđeno je da je radnik "pretrpio medicinski incident sukladan onome što je drugo američko osoblje iskusilo u Havani na Kubi", izjavio je State Department.
Ako liječnici potvrde da zadnjih dvoje pacijenata ima isto medicinsko stanje, to će biti ukupno 25. i 26. takav slučaj otkad je prvi incident prijavljen prošle godine na Kubi. SAD tvrdi da ne zna tko stoji iza "specifičnih napada", ali inzistira na tome da Kuba ima odgovornost štititi diplomate na svom tlu. Američki dužnosnici ranije su ih nazvali "zvučnim napadima" ili "akustičnim napadima" zbog toga što su žrtve bile izložene zvukovima visoke frekvencije.
Kuba negira bilo kakvu odgovornost i tvrdi da ne zna što, odnosno tko je uzrokovao bizarne ozljede. "Kuba je javno i službeno ponovila svoju voljnost da ozbiljno surađuje u zajedničkoj potrazi za odgovorima, razjašnjavanjem i rješavanjem navodnih činjenica. Ministarstvo vanjskih poslova ponavlja da dokazi o navodnim incidentima nisu prezentirani i zadržava svoju nepokolebljivu predanost suradnji s američkim vlastima" , stoji u izjavi Kube.
0 ( + )
*
Sastanak Trumpa i Kima mogao bi promijeniti tijek povijesti. Zašto je tako važan?
Sastanak Trumpa i Kima mogao bi promijeniti tijek povijesti. Zašto je tako važan?
R.I.
Foto: EPA, Index, 123rf
SVIJET s nestrpljenjem očekuje sastanak predsjednika SAD-a i Sjeverne Koreje koji bi mogao promijeniti tijek povijesti.
Naime, u noći sa subote na nedjelju (po srednjoeuropskom vremenu) u Singapuru će se osobno susresti Donald Trump i Kim Jong-un, lideri Sjedinjenih Država i Sjeverne Koreje.
O čemu će razgovarati?
Hoće li svijet postati sigurnije mjesto nakon njihova razgovora?
Kakav učinak će sastanak imati na život stanovnika Sjeverne Koreje?
Znači li taj sastanak da će Trump i Kim dobiti Nobelovu nagradu za mir?
Krenimo redom.
Zašto je sastanak Trumpa i Kima toliko važan?
Radi se o sastanku lidera dviju zemalja koje raspolažu nuklearnim oružjem, a sada se žele pomiriti. Donedavno su jedan drugome prijetili da će isto to nuklearno oružje ispaliti jedan prema drugome.
Sjeverna Koreja je već desetljećima država odmetnuta od međunarodne zajednice i to zbog neumornog razvijanja nuklearnog oružja, ali i šokantnog odnosa prema ljudskim pravima svojih građana.
Sjevernokorejski lideri oduvijek su smatrali da sastanak licem u lice s američkim predsjednikom značio da ih je svijet napokon počeo ozbiljno shvaćati.
No Amerika, baš kao i niz drugih zemalja, dugo je odbijala direktne pregovore sa Sjevernom Korejom dok ta zemlja ne pokaže da je istinski spremna na promjene.
Sve se to promijenilo ove godine, kad je Donald Trump u odgovoru na mirovnu ponudu iz Sjeverne Koreje ustvrdio kako bi se želio naći s Kim Jong-unom. Zbog toga se radi o sastanku koji bi mogao promijeniti tijek povijesti.
Zašto se Amerika i Sjeverna Koreja toliko mrze?
Priča nije tako jednostavna, ali njezina osnova je ovakva: radi se o političkim suprotnostima koje jedna drugu vide kao egzistencijalnu prijetnju.
Amerika je bogata kapitalistička demokracija. Sjeverna Koreja je siromašna jednopartijska totalitarna država, nastala u kaosu Drugog svjetskog rata koji je podijelio Korejski poluotok.
Ratovali su u 1950-ima, kad je Sjever napao Jug, a Amerika je potom vojno priskočila u pomoć Jugu. Rat nije nikad formalno završio, tek je stavljen "na led" potpisivanjem primirja.
Sjeverna Koreja nastala je kao izolacionistička, jednopartijska država, a njezini vođe (otac i djed Kim Jong-una) odlučili su da im treba nuklearno oružje ako žele preživjeti.
Kako je Sjeverna Koreja razvila svoj nuklearni program?
Sjeverna Koreja počela je razvijati nuklearni tehnologiju u 50-im i 60-im uz pomoć Sovjetskog Saveza. U 1970-im krenuli su s razvojem projektila koristeći opremu koju su kupili od Egipta.
2003. godine Sjeverna Koreja se povukla iz sporazuma o neširenju nuklearnog oružja, zbog čega su se pojavile nove sumnje da režim radi na razvoju takvog oružja. Dvije godine kasnije, Sjeverna Koreja postigla je sporazum prema kojem će odustati od razvijanja nuklearnog oružja u zamjenu za pomoć. No taj dogovor je vrlo brzo pao u vodu.
2006. godine Sjeverna Koreja objavila je da su izveli prvo uspješno testiranje nuklearnog oružja. Deset godina kasnije, Sjeverna Koreja ustvrdila je kako su testirali minijaturnu hidrogensku bombu, što nikad nije potvrđeno.
2017. godine izvela je niz testiranja moćnih projektila, među kojima je i projektil koji bi mogao dosegnuti kontinentalni dio SAD-a. U rujnu 2017. proveli su svoje šesto nuklearno testiranje, pri čemu su tvrdili da se radi o hidrogenskoj bombi koja se može montirati na projektil.
Nuklearna testiranja i testiranja projektila doveli su do široke međunarodne osude i sve težih sankcija. Svijet je odlučio ekonomski kazniti Sjevernu Koreju kako bi ih naveo da promijene smjer.
Čemu tolika briga oko sjevernokorejskog nuklearnog oružja?
Razlog je jednostavan - cijeli svijet se (uz nekoliko iznimki) prije nekog vremena složio da države koje su naoružane nuklearnim oružjem nikad ne bi trebale koristiti to oružje, ali i da bi se širenje nuklearnog oružja na države koje ga nemaju trebalo zaustaviti.
Što se tiče Sjeverne Koreje, radi se o zemlji koju se ne smatra dovoljno odgovornom da bi imala nuklearno oružje. Na koncu, radi se o državi koja uporno prijeti da će ga koristiti (za razliku od drugih zemalja koje ga posjeduju). Sjevernokorejski nuklearni program je izuzetno tajnovit i postoji realan strah da bi, ako se režim uruši, to oružje moglo pasti u ruke pogrešnim ljudima.
Hoće li Trump i Kim naći zajednički jezik?
Dugo vremena komunikacija između Trumpa i Kima svodila se na - teške uvrede. Oba lidera su notorno nepredvidljiva, eksplozivna, nacionalistički raspoložena i sklona gnjevnim ispadima.
U zadnjih godinu dana, Trump i Kim, odnosno njihovi predstavnici, jedan drugome uputili su niz uvreda. Donosimo kratki podsjetnik:
"Sjevernoj Koreji bi bilo bolje da prestane prijetiti SAD-u, jer će u protivnom dobiti odgovor u vidu vatre i bijesa kakav svijet još nije vidio", rekao je Trump u augustu 2017.
"Razuman dijalog nije moguć s tipom koji je potpuno lišen razuma. S njim funkcionira samo jezik apsolutne sile", glasio je odgovor sjevernokorejskog generala Kim Rak-Gyoma.
"Rocket Man (Trumpov nadimak za Kim Jong-una, op. a.) je u samoubilačkoj misiji, za sebe i za svoj režim", izjavio je Trump u rujnu 2017.
"Uplašeni pas laje glasnije. Sigurno i definitivno ću ukrotiti mentalno poremećenog senilnog starca i to vatrom", rekao je Kim istog mjeseca.
"Kim Jong-un je očito luđak koji nema problema s izgladnjivanjem vlastitog naroda ili s ubijanjem vlastitih ljudi. Bit će na testu kakav još nije doživio", odgovorio mu je Trump.
"Neoprezne izjave starog luđaka poput Trumpa neće nas uplašiti ili zaustaviti naš napredak", rekao je Kimov ministar vanjskih poslova u rujnu prošle godine.
Kako se sve promijenilo?
Prvog siječnja ove godine, posve neočekivano, Kim je poslao poruku kako je spreman na razgovore s Južnom Korejom.
Kako se to odvijalo? Kim je poželio poslati tim sportaša na Zimske olimpijske igre koje su se održavale u Pjongčangu u Južnoj Koreji. Nakon puno pregovora, dogovoreno je da će Sjeverna i Južna Koreja zajedno nastupiti na Olimpijskim igrama u februaru.
Nakon Olimpijskih igara, visoki sjevernokorejski dužnosnici prenijeli su Kimovu poruku Trumpu koja je glasila: Kim želi susret s Trumpom, zaustavit će razvoj nuklearnog oružja i testiranje projektila te je "spreman na denuklearizaciju".
Trump je odmah pristao na to, što je bio jasan odmak od višedesetljetne američke politike. Krenulo je planiranje susreta. Prvo je dogovoren datum, 12. lipnja, a potom i mjesto - Singapur.
Kao gestu dobre volje, Sjeverna Koreja pristala je osloboditi trojicu Amerikanca koji su bili zatočeni u toj zemlji. Uz to, uništili su poligon na kojem su proveli šest podzemnih nuklearnih testova. No to ne znači da su takva testiranja zauvijek prekinuta.
Nismo li nedavno već imali povijesni sastanak?
Da, između Sjeverne i Južne Koreje.
U travnju ove godine južnokorejski predsjednik Moon Jae-in otputovao je od Seula do DMZ-ja - teško branjene demilitarizirane zone koja dijeli Sjever i Jug od primirja 1953. godine (ne zaboravite, rat nije nikad služeno završio). Svijet je u nevjerici promatrao kako dvojica lidera prelaze preko granice i rukuju se, što je dotad bilo nezamislivo.
Kim i Moon razgovarali su, večerali i šetali po objema stranama granice. Dan je završio potpisivanjem Deklaracije iz Panmunjoma kojom su se obvezali na:
1) Nastavak razgovora, pa čak i o eventualnoj reunifikaciji dviju Koreja
2) Prestanak svih neprijateljskih aktivnosti
3) Proglašavanje konačnog kraja Korejskog rata te rad na "potpunoj denuklearizaciji Korejskog poluotoka"
Nakon tog povijesnog sastanka, Kim Jong-un i Moon Jae-in ponovo su se sreli u svibnju.
Je li Sjeverna Koreja obećala riješiti se nuklearnog oružja?
Ne. Naime, i dalje je nejasno što dvije strane misle kad govore o "potpunoj denuklearizaciji". Za Ameriku, to je u prošlosti značilo da će se Sjeverna Koreja posvetiti predaji, odnosno uništenju svog cijelog arsenala nuklearnog oružja. Samo tada pregovori mogu krenuti dalje.
Za Sjevernu Koreju, stvar je puno manje jasna. Teško je očekivati da će se Sjeverna Koreja u potpunosti odreći nuklearnog oružja bez konkretnih jamstava. To znači da, ako se Sjeverna Koreja zaista denuklearizira, isto očekuju od svih drugih strana na Korejskom poluotoku, a to naravno uključuje i SAD koji je aktivno uključen u vojnu obranu Južne Koreje.
Zašto baš Singapur?
Singapur je siguran, neutralan i ima dobre odnose i s Amerikom i sa Sjevernom Korejom koja ima ambasadu u Singapuru.
Uz to, prosvjedi u Singapuru su zabranjeni, pa Trump i Kim ne moraju brinuti oko toga.
Što se Trump i Kim nadaju da će postići sastankom u Singapuru?
To baš nije posve jasno. Očekuje se da će razgovarati o denuklearizaciji - što god da to značilo - što bi trebalo smanjiti tenzije na Korejskom poluotoku.
No, Trump je u zadnje vrijeme prestao inzistirati na potpunom, provjerljivom i ireverzibilnom kraju sjevernokorejskog nuklearnog programa. Dao je do znanja da bi mogao prihvatiti postupno gašenje tog programa, a zauzvrat bi pristao na reviziju sankcija prema Sjevernoj Koreji.
Kim želi pokazati svijetu, ali i Sjevernokorejcima, da ga Amerika doživljava ozbiljno. Definitivno će tražiti ublažavanje sankcija, ali iz Pjongjanga istovremenu poručuju da ih "nitko neće ucjenjivati" nuđenjem pomoći.
BBC podsjeća kako nipošto ne treba zaboraviti da je Sjeverna Koreja u povijesti već pristala na sve gore navedeno, da bi naknadno odustala od toga.
I Kim i Trump naglašavaju važnost osobnih odnosa njih dvojice. Zbog toga je moguće da će jedan dan prijateljskih razgovora u singapurskom hotelu biti dovoljan da razbije postojeće stanje i pokrene mirovni proces.
Ono o čemu se sigurno neće razgovarati je sjevernokorejska praksa teških kršenja ljudskih prava, zaključuje BBC u svojoj najavi povijesnog sastanka u Singapuru.
0 ( + )
*
Američka država Ohio briše neredovite glasače s popisa birača
Američka država Ohio briše neredovite glasače s popisa birača
HINA
Foto: Hina/EPA
AMERIČKI Vrhovni sud je danas potvrdio spornu praksu micanja neredovitih birača s popisa osoba s pravom glasa u saveznoj državi Ohio, nanijevši udarac zagovornicima glasačkih prava koji tvrde da su tom praksom hiljade registriranih birača lišene prava glasa, i to većinom pripadnika manjinskih skupina i siromašnih.
Pet od četvero sudaca je tako poništilo presudu nižeg suda da praksa u državi Ohio predstavlja kršenje nacionalnog zakona o registraciji glasača saveznog suda iz 1993. koji zabranjuje micanje glasača s registracijskih listi zato što se ne odazivaju glasanju.
Prema politici te savezne države, ako registrirani glasači ne glasaju dvije godine, šalje im se opomena za ponovnom registracijom. Ako ne odgovore i ne glasaju u naredne četiri godine, briše ih se s popisa birača.
Republikanska administracija Donalda Trumpa u ovom je slučaju bila na strani države Ohio, dok je administracija bivšeg predsjednika Baracka Obame bila protiv takve politike.
0 ( + )
*
Italija i Malta odbile primiti 600 migranata koji plove Sredozemljem, primit će ih Španjolska
Italija i Malta odbile primiti 600 migranata koji plove Sredozemljem, primit će ih Španjolska
Hina
Foto: EPA
ŠPANJOLSKA se u ponedjeljak ponudila za preuzimanje 629 migranata sa spasilačkog broda koji plovi Sredozemljem nakon što su Talijani i Maltežani odbili njihov prihvat u luke tih dviju zemalja.
Brod Aquarius, koji će pristati u Valenciji, preuzeo je sve migrante koji su se nalazili u gumenjacima. Među njima je 123 maloljetnika bez pratnje, još jedanaestero djece i sedam trudnica.
Premijer Pedro Sanchez, koji je funkciju preuzeo prije samo tjedan dana, izdao je upute prema kojima će Španjolska u potpunosti ispuniti sve obveze koje se odnose na događaje povezane s humanitarnom krizom te naložio da se brod Aquarius primi u luci Valencia.
"Naša je dužnost pridonijeti da se izbjegne humanitarna katastrofa i ponuditi sigurnu luku ljudima u skladu s međunarodnim zakonom", stoji u priopćenju novoga španjolskog premijera.
U europskom zakonu stoji kako se tražitelji azila trebaju registrirati u prvoj sigurnoj državi u koju stignu, no zemlje koje se nalaze na prvoj crti, poput Malte i Italije, istaknule su da teret treba podijeliti cijeli EU.
"Ovo nije nehumani čin", rekao je jutros talijanski ministar prometa Danilo Toninelli, nadležan za talijanske luke i obalnu stražu. "To je zdrav razum... Tražimo da cijela Europa preuzme odgovornost za toliko delikatno i važno pitanje poput imigracije", dodao je taj pripadnik Pokreta pet zvijezda koji dijeli vlast s Ligom.
Europska komisija pozvala je na hitno djelovanje, a u konačnici je reagirala španjolska vlada premijera Sancheza.
0 ( + )
*
Četvorica uhićena nakon požara u skladištu glasačkih listića u Iraku
Nakon požara u skladištu glasačkih listića u Iraku uhapšena četvorica muškaraca
Hina
Ilustracija: 123rf
IRAČKO pravosuđe priopćilo je u ponedjeljak da je uhapsilo trojicu policajaca i člana izbornog povjerenstva dan nakon podmetnutog požara u Bagdadu u kojemu je uništeno skladište u kojemu su bili glasački listići s izbora održanih u svibnju.
Državno tužiteljstvo Al Rusafe, na istoku Bagdada, "uhitilo je četiri osobe pod sumnjom da su umiješane u podmetanje požara u skladištu izbornog povjerenstva", navodi u priopćenju glasnogovornik Visokog sudskog vijeća, sudac Abdel Satar Bajrakdar.
"Trojica su policajci, a jedan je član izbornog povjerenstva", dodao je.
Identitet osumnjičenika nije objavljen.
Nešto ranije tokom dana ministar unutarnjih poslova Kasem al Aradži ocijenio je kako "nema sumnje da je požar podmetnut".
Požar je buknuo u nedjelju odmah pošto je Visoko sudsko vijeće objavilo informaciju o imenovanju devetorice sudaca koji će nadzirati prebrojavanje glasova i zamijeniti članove izbornog povjerenstva.
U skladištu su bile glasačke kutije iz izborne jedinice Al Rusafa, najveće u Iraku, u kojoj je glasalo 60 posto od dva milijuna birača u prijestolnici.
Izbori održani u svibnju, koji su trebali omogućiti Iraku da okrene stranicu nakon trogodišnje borbe s džihadističkom skupinom Islamskom državom (IS), pretvorili su se u pravosudnu i političku trakavicu koja samo povećava sumnju naroda u poštene izbore.
Nakon nekoliko plenarnih sjednica bez kvoruma, parlament se u srijedu napokon uspio izboriti za novo prebrojavanje glasova, ovaj put ručno.
Izborno povjerenstvo je raspušteno i donesena je odluka o ponovnom prebrojavanju koje vlada želi početi čim prije.
0 ( + )
*
Desničari u Italiji slave nakon što je Španjolska primila migrante koje su oni odbili: "Pobjeda!"
Desničari u Italiji slave nakon što je Španjolska primila migrante koje su oni odbili: "Pobjeda!"
Hina
Foto: EPA
ITALIJA se danas hvalila uspjehom pošto je Španjolska pristala prihvatiti brod sa 629 migranata kojima je pružena pomoć na Sredozemnome moru i tako izvojevala "pobjedu" u nastojanju da smanji priljev migranata na svoju obalu.
"POBJEDA", napisao je velikim slovima na Twitteru talijanski ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini, čelnik Lige (krajnja desnica), nakon dvodnevne krize usred Mediterana i sukoba Italije i Malte.
Sudbina broda koji je unajmila francuska nevladina organizacija SOS Mediteran tokom poslijepodneva još nije bila poznata. Brod Aquarius još nije obznanio hoće li se uputiti u Španjolsku, udaljenu oko 1300 km - za što mu trebaju barem četiri dana, prema procjeni agencije France Presse - u očekivanju naredbe iz središta za koordinaciju spasilačkih akcija u Rimu.
Španjolska ponuda "ohrabruje i pokazuje da ima zemalja koje su osjetljive na ljudske potrebe", rekla je za AFP Sophie Beau, glavna ravnateljica SOS Mediterana.
"Otvorili smo frontu u Europi", poručio je Salvini na Twitteru, gdje objavljuje pod hashtagom "zatvaramo vrata".
"Italija više nije sama", dodao je talijanski premijer Giuseppe Conte, rekavši da je riječ o "velikom zaokretu".
Italija na čiju se obalu od 2013. iskrcalo oko 700.000 migranata redovito je optuživala Europljane, pa i kada je na vlasti bio lijevi centar, da okreću glavu od njezinih problema i da su je ostavili samu u migrantskoj krizi.