Oslobođeni ruski novinar u suzama zahvalio na potpori
Oslobođeni ruski novinar u suzama zahvalio na potpori
HINA
Foto: EPA
RUSKI novinar Ivan Golunov kroz suze je zahvalio na potpori, na izlasku iz policijskog ureda gdje je primio obavijest da se odustaje od sudskog progona protiv njega za krijumčarenje droge koji je potaknuo nezadovoljstvo civilnog društva.
"Veliko hvala za vašu potporu", rekao je 36-godišnji novinar, vidno potresen, obraćajući se desecima novinara i simpatizera koji su ga dočekali pljeskom i povicima "Vanja" (ime od milja za Ivana).
"Nastavit ću raditi i istraživati", istaknuo je.
Ruske vlasti su u utorak odbacile optužbu za krijumčarenje droge protiv istraživačkog novinara Ivana Golunova, što je neobičan zaokret vlasti koje su bile izložene pritisku javnosti i novinarske struke.
Novinar Meduze, neovisnog portala kojemu je sjedište u Latviji kako ne bi bio izložen pritisku vlasti, pisao je o korupcijskim aferama i malverzacijama u netransparentnim sektorima kao što su mikrozajmovi i pogrebna poduzeća.
Golunov je uhapšen u četvrtak, nakon čega je protiv njega podignuta optužnica i određen mu je kućni pritvor. Policija tvrdi da je u njegovoj naprtnjači i poslije kod pretresa stana pronašla veću količinu droge mefedrona.
Portal Meduza je obećao da će pronaći odgovorne za organiziranje "operacije" protiv njega.
Ovakav rasplet događaja nije se očekivao jer sigurnosne službe i policiju u Rusiji nerijetko optužuju za montiranje afera s drogom kako bi se otarasili kritičara i gdje su oslobađajuće presude na sudu rijetkost.
Slučaj Golunov je potaknuo neviđen val solidarnosti u ruskom društvu i potporu kako neovisnih tako i državnih glasila, umjetnika pa i visokih političkih dužnosnika.
0 ( + )
*
Hong Kong - zadnja šansa za kinesku demokraciju
Hong Kong - zadnja šansa za kinesku demokraciju
P.S.
Foto: EPA
HONG Kong je u nedjelju imao najveći prosvjed u posljednjih nekoliko desetljeća. Prema procjenama, oko milijun ljudi izašlo je na ulice ovog autonomnog grada-države koji broji sedam i pol milijuna stanovnika, protiveći se novom zakonu o izručenju Kini.
Nakon nedjeljnog, uglavnom mirnog prosvjeda, u ponedjeljak je uslijedio mnogo manji prosvjed, tokom kojeg je došlo do sukoba s policijom ispred zgrade parlamenta.
Glavno pitanje koje se sada postavlja je kako će vlada Hong Konga na čelu s Carrie Lam odgovoriti na zahtjev protestanata. No Lam je jasno dala do znanja da neće povući svoju odluku. Prosvjedi su pokazali da je demokracija Hong Konga u dobrim rukama, tvrdi Lam. "Prava i slobode pojedinaca, novinara itd. su potpuno zaštićeni".
Lam je odmahnula rukom zbog zabrinutost više od milijuna protestanata da će izručenja u Kinu narušiti vladavinu prava. "Ovaj zakon nije inicirala Središnja narodna vlada (u Pekingu). Ja nisam primila ikakve instrukcije iz Pekinga", inzistirala je Lam.
Prosvjedi redoviti u Hong Kongu, pogotovo protiv kineske kontrole
Prosvjedi su, kako piše Slate, u DNK ovog milijunskog grada-države. Manji prosvjedi su redovita pojava, a veliki se organiziraju svakih nekoliko godina, uglavnom radi obrane teško izborene političke neovisnosti o Pekingu.
I dok kritičari kažu da će zakon izložiti svakog stanovnika Hong Konga represiji kineskih vlasti, bilo iz političkih razloga ili zbog poslovnih prijestupa, vlasti u Hong Kongu brane zakon, tvrdeći da će začepiti rupe u dosadašnjem zakonu i omogućiti da se za svaki slučaj izručenja odlučuje zasebno. To se odnosi na države s kojima Hong Kong nema sporazum o međusobnom izručivanju, a jedna od njih upravo je Kina.
Vlasti također inzistiraju da se neće izručivati optuženici kojima prijeti mučenje ili smrtna kazna niti oni koji su optuženi za nedjela koja nisu ilegalna u Hong Kongu.
Organizatori prosvjeda, međutim, upozoravaju da bi izručivanje građana Hong Konga Kini utišalo kritičare kineskog režima u trenutno najslobodnijem kineskom gradu, nekadašnjoj britanskoj koloniji, a sada specijalnoj administrativnoj regiji Kine s visokom autonomijom i drukčijim političkim i ekonomskim sustavom, po takozvanom načelu "jedna zemlja, dva sustava".
Iako Hong Kong nije tehnički neovisan, ni vlasti u Hong Kongu ni u Pekingu ne smatraju ga dijelom Kine, a stanovnici Hong Konga mahom se identificiraju kao Hongkonžani, a ne Kinezi. Zahvaljujući ekonomskoj i političkoj slobodi, Hong Kong je postao globalno financijsko središte.
"Nema pravednog suđenja, nema garancije o humanoj kazni u Kini"
No od 1997., kad je Velika Britanija vratila formalni suverenitet nad Hong Kongom Kini, pritisak na Hong Kong sve više raste. Njegov specijalni administrativni status, prema prethodnom dogovoru, završava 2047., ali čini se da Peking želi preuzeti kontrolu nad Hong Kongom i prije toga.
Masovni prosvjedi pak pokazuju da se stanovnici Hong Konga ne misle pomiriti s time. Godine 2014. je tako pokret Occupy Central, nazvan po uzoru na prosvjede protiv nejednakosti u SAD-u, okupirao financijski centar grada prosvjedujući protiv novog izbornog zakona kojim bi kinesko izborno povjerenstvo provjeravalo kandidate za mjesto premijera Hong Konga.
"Nema pravednog suđenja, nema garancije o humanoj kazni u Kini", istaknula je jedna od organizatorica prosvjeda Claudia Mo. Povijest također pokazuje da aktivisti iz Hong Konga imaju razloga za brigu. Pet trgovaca knjigama koji su prodavali knjige kritične prema kineskom režimu nestali su u Hong Kongu 2015. i naknadno se pojavili u Kini, gdje su - prisilno, po mišljenju mnogih - priznali ilegalno distribuiranje knjiga zabranjenih u Kini.
Nadalje, Kina je nedavno uhapsila i dvojicu kanadskih državljana na svom tlu i optužila ih za špijunažu, u očitom odgovoru na hapšenje kineske direktorice Huaweija, Meng Wanzhou, u Kanadi.
Kineski mediji tvrde da je sve zavjera Zapada
Kineska vlada dodatno je pojačala strahove cenzurom izvještavanja ili komentiranja prosvjeda u Hong Kongu na društvenim mrežama, javlja CNN. U isto vrijeme, neki kineski državni mediji sugerirali su da je SAD na neki način umiješan u prosvjede, a sve zbog trgovinskog rata između Kine i SAD-a.
Predloženom zakonu protive se "radikalne snage", aktivisti su u "zavjeri sa Zapadom" te su proteklih nekoliko mjeseci bili u SAD-u, Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Kanadi na instrukcijama, a nije slučajno ni da su američka predsjednica Kongresa Nancy Pelosi i državni tajnik Mike Pompeo kritizirali zakon, piše kineski tabloid Global Times. Hong Kong je, po pisanju Global Timesa, postao "utočište za kriminalce".
Portal na engleskom jeziku China Daily također je stao u obranu "razumnog zakona koji će ojačati vladavinu prava u Hong Kongu" i optužili "neke inozemne sile koje su zgrabile priliku da unaprijede svoju strategiju nanošenja štete Kini stvaranjem nereda u Hong Kongu".
Glasnogovornik američkog konzulata u Hong Kongu nazvao je optužbu "manifestno apsurdnom".
Peking će vjerojatno morati ponovo blokirati vijesti iz Hong Konga u srijedu, kad građani Hong Konga koji se boje da će izgubiti svoju autonomiju planiraju nove prosvjede. No u svakom slučaju, ideja da je SAD potaknuo milijun ljudi na ulice, što je gotovo sedmina ukupnog stanovništva Hong Konga, prilično je bizarna, ali nimalo neuobičajena za autoritarne režime kad se moraju nositi s masovnim prosvjedima.
U srijedu će se i odlučivati o ovom kontroverznom zakonu koji se nalazi pred zastupnicima demokratskog zakonodavnog vijeća u Hong Kongu.
Kineski režim, kako piše Slate, često opravdava autoritarnost tvrdeći da su demokracija i građanske slobode zapadne vrijednosti koje nisu prikladne kineskoj kulturi. No Hong Kong, kao i neovisni Tajvan, živući su dokaz da to nije istina. Zanimljivo je da se mlađa generacija Hongkonžana još više protivi Pekingu od svojih roditelja. No pitanje je koliko će se dugo ovaj grad-država moći opirati supersili s kojom graniči.
0 ( + )
*
Meksiko će poslati nacionalnu gardu na svoju južnu granicu
Meksiko će poslati nacionalnu gardu na svoju južnu granicu
HINA
Foto: EPA
MEKSIČKA vlada krenula je u utorak s provedbom sporazuma postignutog s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, koji traži da ta zemlja ograniči priljev migranata u Sjedinjene Države kako bi izbjegla uvođenje carina.
Predsjednik Andres Manuel Lopez Obrador najavio je osnivanje posebnog povjerenstva na čelu s ministrom vanjskih poslova Marcelom Ebrardom za provedbu obveza Meksika prema tom sporazumu.
Prvi potez vlade bit će slanje 6000 pripadnika nacionalne garde na južnu granicu s Gvatemalom, rekao je Ebrard na tiskovnoj konferenciji.
Trump je objavio u petak da je postignut sporazum s Meksikom kojim su izbjegnute carine na robu iz te zemlje, a u ponedjeljak je izrazio nadu da će stroži meksički zakoni o imigraciji smanjiti napetosti.
Meksiko ima 45 dana da znatno smanji broj migranata koji dolaze do američko-meksičke granice ili će ponovno biti suočen s prijetnjom nametanja carina.
Sporazum je otklonio mogućnost ekonomske krize, kazao je Lopez Obrador.
0 ( + )
*
Rusko tužiteljstvo odbacilo optužbe protiv uhićenog novinara
Rusko tužiteljstvo odbacilo optužbe protiv uhapšenog novinara
P.S.
Foto: EPA
SVE optužbe protiv ruskog istraživačkog novinara Ivana Golunova odbačene su, saopštio je ministar unutarnjih poslova Rusije Vladimir Kolokolcev.
Konkretno, riječ je o optužbama za posjedovanje droge s namjerom preprodavanja, odnosno dilanja.
Optužbe "nisu dokazane", priznao je Kolokolcev u izjavi za medije i dodao da je Golunov pušten iz kućnog pritvora u kojem se nalazio.
Kako javlja Associated press, Golunov će tražiti da otpuste trojicu viših policijskih službenika odgovornih za njegovo hapšenje te da istraže i druge policajce uključene u slučaj.
Golunov je, podsjetimo, uhapšen u četvrtak kad je pri pretresu njegova stana policija navodno pronašla drogu i improvizirani laboratorij za izradu droge. On je poricao optužbe zbog kojih je uhapšen tvrdeći da mu je droga podmetnuta.
Kad nije htio potpisati policijski izvještaj bez prisutnosti odvjetnika, pretučen je, izjavio je njegov odvjetnik Pavel Čelkov.
Rusi prosvjedovali jedan po jedan za Golunova
No okolnosti slučaja brzo su postajale sve čudnije. Testiran je na drogu, ali nalaz je bio negativan. Iako je tužiteljstvo tražilo da ga se zadrži u pritvoru, sudac mu je, što je prilično neuobičajeno u ruskoj sudskoj praksi, odredio kućni pritvor umjesto toga.
"Uvjereni smo da je Golunov nevin. Štoviše, imamo razloga vjerovati da ga policija progoni zbog njegovog novinarskog rada", izjavio je jučer glavni direktor i urednik Meduze Ivan Kolpakov. Dodao je da je Golunov već primao prijetnje zbog svog rada.
Brojni ruski novinari, aktivisti, umjetnici i obični građani proteklih su dana jasno i glasno stali u obranu Golunova. A budući da im ruske vlasti, koje i inače sustavno guše pravo na okupljanje, političko organiziranje i izražavanje, nisu dozvolile prosvjed, prosvjednici su se dosjetili kako mogu demonstrirati i bez dozvole.
Kao što se vidi na snimkama iz Moskve ovog vikenda, ruski novinari i drugi prosvjednici formirali su kolonu i izmjenjivali se ispred zgrade ministarstva unutarnjih poslova, gdje su prosvjedovali s natpisima "Ja sam Ivan Golunov" i sličnim porukama. Ovi solo-prosvjedi nastavili su se i jučer.
Podsjetimo, i tri vodeća ruska medija objavila su naslovnice s identičnom porukom "Ja sam/mi smo Ivan Golunov", podsjećajući na znameniti slogan "Je suis Charlie" u solidarnosti s francuskim satiričkim listom Charlie Hebdo. Ovo je bio potez bez presedana, budući da je većina ruskih medija bespogovorno odana Kremlju i predsjedniku Vladimiru Putinu.
Štoviše, portal Meduza je, iako na ruskom jeziku, otvoren u Latviji zbog pritiska na neovisne ruske novinare. No sam Golunov je izvještavao iz Moskve.
36-godišnji Golunov bavi se istraživanjem korupcije i ilegalnih poslovnih praksi u Rusiji te je pisao o sumnjivim nekretninama u vlasništvu visokih dužnosnika, kao i prevarama oko stanova u Moskvi. Prije nego što je uhapšen, primao je i prijetnje. Posljednja tema kojom se bavio bila je korupcija u pogrebnim uslugama.
"Moji izvori su mi počeli govoriti da ne bih trebao dirati ovu temu (pogrebni biznis) jer sve radi dobro. Nitko ne treba probleme i komplikacije, rekli su, a ne trebaš ih ni ti", objasnio je novinarima iz kaveza u kojem je bio zatvoren. Da je optužnica prihvaćena i Golunov osuđen, prijetilo bi mu do 20 godina zatvora.
0 ( + )
*
Pogledajte kako su Rusi zaobišli zabranu prosvjeda za uhićenog novinara
Pogledajte kako su Rusi zaobišli zabranu prosvjeda za uhapšenog novinara
P.S.
Screenshot: Facebook/Protiv novog mandata gradonačelnika Sobjanina
BROJNI ruski novinari, aktivisti, umjetnici i obični građani proteklih su dana jasno i glasno stali u obranu cijenjenog istraživačkog novinara Ivana Golunova, koji je prošlog četvrtka uhapšen u Moskvi pod sumnjivim okolnostima.
A budući da im ruske vlasti, koje i inače sustavno guše pravo na okupljanje, političko organiziranje i izražavanje, nisu dozvolile prosvjed, prosvjednici su se dosjetili kako mogu demonstrirati i bez dozvole.
Kao što se vidi na snimkama iz Moskve ovog vikenda, ruski novinari i drugi prosvjednici formirali su kolonu i izmjenjivali se ispred zgrade ministarstva unutarnjih poslova, gdje su prosvjedovali s natpisima "Ja sam Ivan Golunov" i sličnim porukama. Ovi solo-prosvjedi nastavili su se i jučer.
Kremlj ostao zatečen žestokom reakcijom na hapšenje novinara
Neobični skupovi podrške Golunovu, koji je nakon privođenja i pretučen, po svemu sudeći zatekli su Kremlj. To sugerira i izjava vlasti da će tolerirati ovu neobičnu vrstu prosvjeda.
Moscow protest in support of jailed (and beaten) journalist #IvanGolunov ongoing, with people holding today’s sold-out front-page papers in solidarity. Police officers standing idly by pic.twitter.com/qoI1cBKos8
Podsjetimo, i tri vodeća ruska medija objavila su naslovnice s identičnom porukom "Ja sam/mi smo Ivan Golunov", podsjećajući na znameniti slogan "Je suis Charlie" u solidarnosti s francuskim satiričkim listom Charlie Hebdo.
"Uvjereni smo da je Golunov nevin. Štoviše, imamo razloga vjerovati da ga policija progoni zbog njegovog novinarskog rada", izjavio je Ivan Kolpakov, glavni direktor i urednik Meduze, portala za koji Golunov piše. Dodao je da je Golunov već ranije primao prijetnje zbog svog rada.
36-godišnji Golunov bavi se istraživanjem korupcije i ilegalnih poslovnih praksi u Rusiji te je pisao o sumnjivim nekretninama u vlasništvu visokih dužnosnika, kao i prevarama oko stanova u Moskvi. Prije nego što je uhapšen, primao je i prijetnje. Posljednja tema kojom se bavio bila je korupcija u pogrebnim uslugama.
0 ( + )
*
Njemački CDU raspravlja o nasljednici Angele Merkel
Njemački CDU raspravlja o nasljednici Angele Merkel
HINA
Foto: EPA
PITANJE izbora kandidata ili kandidatkinje za kancelarsku funkciju u Kršćansko-demokratskoj uniji (CDU) posljednjih dana izazvalo je suprotstavljanja u stranci, a konzervativno krilo stranke u utorak je zatražilo glasanje stranačke baze o tom pitanju.
''S obzirom na katastrofalne rezultate posljednjih ispitivanja javnog mnijenja, tražimo da o pitanju kandidata za kancelara na sljedećim izborima odluči stranačka baza glasanjem'', rekao je Alexander Mitsch, predsjednik udruge Unija vrijednosti (Werteunion) oko koje su okupljeni članovi Unije CDU/CSU koji traže povratak tradicionalnom, konzervativnom profilu stranke.
Mitsch je u razgovoru za dnevnik Die Welt objasnio kako je i ''projekt velike koalicije'' sa socijaldemokratima propao.
''U to su svi uvjereni: i birači i analitičari'', rekao je Mitsch.
Predsjednik zastupničkog kluba Unije CDU/CSU Ralph Brinkhaus je prije toga za njemačku novinsku agenciju (dpa) izjavio kako nema dvojbe oko toga da će predsjednica CDU-a Annegret Kramp-Karrenbauer biti sljedeća kandidatkinja za kancelarku demokršćanske Unije CDU/CSU.
"Ona će biti naša sljedeća kancelarska kandidatkinja ako to želi"
''Ona će biti naša sljedeća kancelarska kandidatkinja ako to sama želi'', rekao je Brinkhaus.
Nakon gubitka na izborima za Europski parlament, padanja rejtinga u ispitivanjima javnog mijenja te otvorenog sukoba s predstavnicima mlađe generacije, na Annegret Kramp-Karrenbauer je posljednjih tjedana porastao unutarstranački pritisak.
Kramp-Karrenbauer je u prosincu prošle godine na mjestu predsjednice CDU-a zamijenila Angelu Merkel koja se povukla s mjesta predsjednice stranke, ali je najavila da će do kraja izbornog razdoblja ostati na kancelarskoj funkciji.
Kramp-Karrenbauer slovi za štićenicu Angele Merkel koja ju je početkom 2018. i dovela na mjesto glavne tajnice stranke.
Kramp-Karrenbauer je u prosincu na stranačkom kongresu odnijela tijesnu pobjedu pred kandidatom konzervativnog krila stranke Friedrichom Merzom, koji, kao i krilo koje ga podržava, CDU želi vratiti tradicionalnim vrijednostima koje su se, po mišljenju jednog dijela stranke, izgubile tokom predsjedanja Angele Merkel.
Sam Friedrich Merz je u utorak raspravu o kancelarskom kandidatu više od dvije godine uoči izbora nazvao suludom i preuranjenom.
Kritike unutar stranke
I ostali vodeći političari CDU-a izjasnili su se protiv rasprave o konzervativnom kancelarskom kandidatu u ovom trenutku.
''Za rasprave ovog tipa je doista prerano'', rekao je Carsten Linnemann, potpredsjednik zastupničkog kluba Unije CDU/CSU i predvodnik tzv. poduzetničkog krila njemačkih demokršćana.
Potpredsjednik CDU-a i premijer savezne pokrajine Hessen Volker Bouffier rekao je kako se samo po sebi razumije da Annegret Kramp-Karrenbauer kao predsjednica stranke ima primat pri pozicioniranju na mjestu kancelarskog kandidata.
''To je oduvijek bilo tako i tako će i ostati'', rekao je Bouffier.
Nakon previranja na vrhu Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), manjeg koalicijskog partnera u vladi Angele Merkel, sve je više analitičara koji predviđaju da sadašnja vlada neće izdržati do kraja izbornog razdoblja 2021.
Sama Merkel je najavila da se više neće kandidirati na izborima za sljedeći saziv Bundestaga, što automatski znači i odricanje od kancelarske pozicije.
0 ( + )
*
Počelo suđenje bivšem gradonačelniku talijanskog grada poznatom po migrantima
Počelo suđenje bivšem gradonačelniku talijanskog grada poznatom po migrantima
HINA
Foto: EPA
SUĐENJE Mimmu Lucanu, bivšem gradonačelniku gradića u južnoj Italiji koji je postao svjetski poznat zbog svoje politike prihvata migranata, počelo je u utorak.
Lucano, koji je bio gradonačelnik Riace u Kalabriji do prošle godine, optužen je za pronevjeru, zloupotrebu dužnosti, poticanje ilegalne migracije, kršenje zakona o javnoj nabavi te druga teška kaznena djela. Sudi mu se, uz 26 drugih osoba, na sudu u Locri.
Odbacuje optužbe
Lucano odbacuje sve optužbe.
Prije početka saslušanja Lucano je rekao novinarima da se ne osjeća kao žrtva "političkog suđenja", ali je ustvrdio da je "uvijek radio za slabe i marginalizirane":
Nekoliko Lucanovih pristaša okupilo se ispred sudnice, uz prisutnost jakih policijskih snaga. Nosili su crvene majice sa sloganom "Ostanimo ljudi".
Riace je, pod Lucanovim vodstvom, hvaljen kao model za integraciju. Lucano je u grad naselio nekoliko stotina migranata koje su podučavali mjesnim obrtničkim vještinama te im je ponuđen posao i mogućnost boravka.
Gradonačelnik je suspendiran u oktobaru i određen mu je kućni pritvor.
U kućnom je pritvoru, više ne smije živjeti u Riaci
Tužitelji ga optužuju za organiziranje lažnih brakova kako bi migranti dobili prebivalište te za nelegitimno davanje ugovora za odvoz otpada migrantskoj zadruzi.
Prošli je mjesec na izborima za gradonačelnika izabran kandidat kojeg podupire krajnje desna Salvinijeva Liga, dok Lucano nije izabran ni u gradsko vijeće.
Bivši gradonačelnik zbog optužbi više ne smije živjeti u Riaci.
Talijanska novinska agencija ANSA u utorak je prenijela da je njegov prigovor na tu mjeru odbijen.