Broj "žutih prsluka" u Francuskoj opet raste, u subotu ih je bilo preko 80.000
Broj Žutih prsluka u Francuskoj opet raste, u subotu ih je bilo preko 80.000
HINA
Foto: Hina/ EPA
OKO 84.000 osoba prosvjedovalo je u subotu, što je deveti izlazak na ulice Francuza okupljenih u pokret Žutih prsluka nezadovoljnih radom vlade, a njihov broj raste u odnosu na prošli tjedan, objavilo je ministarstvo unutarnjih poslova uz podatak da je privedeno 244 osoba.
Ministarstvo je objavilo da je u pritvoru zadržana 201 osoba.
U Parizu je mirno i bez većih incidenata defiliralo 8000 osoba. Ministar Christophe Castaner je rekao da je "odgovornost nadjačala sukobe", prenosi agencija France presse.
Sukobi u više gradova
Sukobi su izbili u nekoliko gradova i regija, posebice u Nimesu, Nantesu, Rouenu, Caenu i Saint-Brieucu.
Oko 6000 Žutih prsluka prosvjedovalo je u Bordeauxu, navele su gradske vlasti. Predvečer su izbili sukobi između protestanata i snaga reda, kada su prosvjednici bacali boce i kamenje a policajci uzvratili suzavcem i vodenim topovima, nakon čega je policija evakuirala mjesto okupljanja.
Prosvjednici tvrde da se u Bordeauxu okupilo više od 10.000 osoba.
I u Bar-le-Ducu blizu grada Nancyja te u Strasbourgu zabilježeni su incidenti u kojima su ozlijeđeni i prosvjednici i policajci, a više od 20 osoba je privedeno. U Bar-le-Ducu okupilo se oko 1200 protestanata.
Tijekom tjedna francuske vlasti predvidjele su pojačanje mobilizacije te su upozorile na opasnost da prosvjedi izmaknu kontroli. Vlada je izdala opetovana upozorenja i obećala "ultra odlučan odgovor" na "ultra nasilje".
80.000 policajaca
U cijeloj zemlji je mobilizirano oko 80.000 pripadnika snaga reda.
Pokret Žutih prsluka počeo je 17. studenog kao prosvjed organiziran na društvenim mrežama u kojima prosvjednici nose reflektirajuće žute prsluke, inače obavezni dio opreme svakog vozila u Francuskoj te izražavaju nezadovoljstvo vladinim pritiskom na kućanstva Macronovim porezom na gorivo.
Međutim, s vremenom su prosvjedi prerasli u šire antimacronovske ustanke kojim prosvjednici pozivaju Macrona na ostavku, a većina ga kritizira za provođenje politika koje su naklonjene bogatima, a ničime ne pomažu siromašnima.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je da će 15. siječnja pokrenuti nacionalnu raspravu ne bi li smirio prosvjede.
Debata, koja će se provoditi putem interneta i u gradskim vijećnicama, fokusirat će se na četiri teme - poreze, zelenu energiju, institucionalne reforme i prava građana. No odstupanje od liberalnih reformi ne dolazi u obzir, kazali su Macronovi suradnici.
U pritvoru diljem Francuske je 5600 osoba i pravosuđe je izreklo oko 1000 presuda od početka mobilizacije Žutih prsluka 17. studenoga 2018.
0 ( + )
*
Poginuo pripadnik žutih prsluka u Belgiji, pregazio ga kamion
Poginuo pripadnik žutih prsluka u Belgiji, pregazio ga kamion
HINA
Foto: Epa
MUŠKARAC osumnjičen da je namjerno kamionom pregazio protestanata žutih prsluka, koji je umro na licu mjesta u petak navečer u Belgiji, identificiran je u Nizozemskoj, ali u subotu je još bio u bijegu, objavilo je državno tužiteljstvo Liegea, na istoku Belgije koje vodi istragu.
Pomoću nizozemskih registarskih tablica kamiona koje su uočili svjedoci ušlo se u trag tvrtci blizu Tilburga u Nizozemskoj, koja je identificirala vozača, objasnila je glasnogovornica državnog odvjetništva. Izdan je europski nalog za hapšenje kako bi se omogućilo njegovo privođenje.
Prema prvim elementima istrage, nije moguće da vozač nije vidio dvije osobe koje su pokušavale spriječiti njegov prolazak, dodala je sutkinja.
Drama se dogodila na autocesti E25 u mjestu Vize, u smjeru Maastrichta.
Umjesto da uspori, kamion ubrzao
Dvojica protestanata su željela zaustaviti kamion koji je umjesto da uspori ubrzao, rekli su svjedoci. Jedan od dvojice protestanata, Roger Barolet (49) je završio pod kotačima kamiona.
"Roger mu je govorio 'Stani, stani' i pokušao ga je zaustaviti, ali vozač je ubrzao i pogazio ga. To je ubojstvo", ispričala je jedna svjedokinja u subotu na kanalu RTBF.
To je prvi smrtni slučaj jednog provjednika belgijskih žutih prsluka od početka prosvjednog pokreta sredinom studenoga.
0 ( + )
*
SAD želi biti siguran ta Turci neće masakrirati Kurde u Siriji, Ankara ljuta
SAD želi biti siguran da Turci neće masakrirati Kurde u Siriji, Ankara ljuta
Ilustracija: EPA
WASHINGTON je na najmanju mjeru sveo neslaganja s Ankarom o sudbini sirijskih Kurda i rekao da može jamčiti njihovu zaštitu bez obzira na američko povlačenje, koje je državni tajnik Mike Pompeo nazvao isključivo taktičkom odlukom.
"Puno pojedinosti još treba riješiti, ali ja sam optimističan u vezi mogućnosti postizanja dobrog rezultata", rekao je Pompeo prije telefonskog razgovora iz Abu Dabija gdje je na turneji s turskim kolegom Mevlutom Cavusogluom.
Turska je pozdravila američku najavu iz prosinca o povlačenju američkih vojnika raspoređenih u Siriji za borbu protiv džihadističke organizacije Islamska država (IS), ali je oslabila položaj kurdskih boraca koji su se uz Sjedinjene Države borili protiv džihadista.
Turski predsjednik Recep Tayip Erdogan prijeti pokretanjem vojne ofenzive na sjeveru Sirije kako bi potjerao aktiviste Jedinica zaštite naroda (YPG), koje Turska naziva teroristima.
Pompeo želi biti siguran da Turci ne masakriraju Kurde
Mike Pompeo tvrdi da želi biti siguran da Turci ne masakriraju Kurde, a Washington je čak zaštitom Kurda uvjetovao američko povlačenje, što je razbjesnilo Ankaru.
Turska tvrdi da njezina ofenziva protiv YPG-a može biti pokrenuta i prije odlaska američkih vojnika.
"Priznajemo Turcima i predsjedniku Erdoganu pravo obrane njihove zemlje od terorista", rekao je Mike Pompe u Abu Dabiju.
"Znamo da oni koji se bore s nama zaslužuju biti zaštićeni", dodao je.
"Vjerujemo u mogućnost postizanja tog dvostrukog cilja, zaštite Turaka od terorističkih prijetnji i izbjegavanje opasnosti za one koji ne predstavljaju terorističku prijetnju za Tursku", dodao je.
Turski predsjednik je izjavio da Turska nema nikakvih problema sa sirijskim Kurdima. On je obećao da će biti zaštićeni svih borci koji nemaju veze s terorističkim organizacijama, objavio je u ponedjeljak New York Times.
0 ( + )
*
Novi prosvjedi "žutih prsluka" u Francuskoj: "Macron, srušit ćemo ti kuću"
Novi prosvjedi "žutih prsluka" u Francuskoj: "Macron, srušit ćemo ti kuću"
HINA
Foto: Hina/ EPA
PARIŠKA policija upotrijebila je vodene topove i suzavac kako bi rastjerala prosvjednike u žutim prslucima koji su se okupili oko Slavoluka pobjede, prosvjedujući deveti vikend zaredom protiv predsjednika Emmanuela Macrona i njegovih gospodarskih reformi.
Tisuće protestanata prošle su također bučno, ali mirno kroz trgovačku četvrt Veliki bulevari na sjeveru Pariza, nedaleko od pekarnice u kojoj se dogodila velika eksplozija plina u kojoj su poginula dvojica vatrogasaca i španjolska turistkinja, a gotovo 50 ljudi je ozlijeđeno.
Centar Pariza bio je u blokadi zbog straha od novog vala nasilja radikala među prosvjednicima. Mostovi preko Seine bili su zatvoreni, a službene zgrade poput parlamenta i predsjedničke palače štitile su policijske zapreke.
Skupine protestanata okupile su se i na i oko bulevara Elizejske poljane, pozivajući Macrona da podnese ostavku.
"Macron, srušit ćemo ti kuću!", pisalo je na jednom transparentu.
Bez velikih sukoba
No do sredine poslijepodneva nije došlo do većih sukoba s policijskom kao prethodnih tjedana.
U Parizu je po posljednjim podacima uhapšeno 59 ljudi, od kojih su neki nosili predmete koje su mogli koristiti kao oružje.
Tisuće ljudi prosvjedovale su i u Bordeauxu i Toulonu na jugu Francuske, kao i u Strasbourgu na istoku te u Bourgesu u središtu zemlje.
Po podacima ministarstva unutarnjih poslova, na prosvjede se odazvalo oko 32.000 žutih prsluka, uključujući 8000 u Parizu.
Prošli tjedan bilo ih je 26.000.
Širom zemlje angažirano je bilo više od 80.000 policajaca, uključujući 5000 u Parizu.
Macron je najavio da će 15. siječnja pokrenuti nacionalnu raspravu ne bi li smirio prosvjede.
Debata, koja će se provoditi putem interneta i u gradskim vijećnicama, fokusirat će se na četiri teme - poreze, zelenu energiju, institucionalne reforme i prava građana. No odstupanje od liberalnih reformi ne dolazi u obzir, kazali su Macronovi suradnici.
0 ( + )
*
Pokopana danska studentica koja je brutalno ubijena u Maroku
Pokopana danska studentica koja je brutalno ubijena u Maroku
R.I., Hina
Na fotografiji su: Maren Ueland (lijevo) i Louisa Vesterager Jespersen (desno)Foto: Facebook
DESECI ljudi, među kojima danski premijer Lars Lokke Rasmussen, nazočili su sprovodu danske studentice koja je ubijena u prosincu u Maroku.
Louisa Vesterager Jespersen, 24-godišnja danska studentkinja i njezina prijateljica Maren Ueland, 28-godišnja Norvežanka, ubijene su u noći na 17. prosinca na jugu Maroka, gdje su bile na odmoru. Njihova tijela pronađena su nedaleko od vrha Toubkala u planinskom lancu Visokom Atlasu.
Uhićeno preko 20 osoba
Marokanske vlasti uhapsile su više od 20 osoba u vezi s tim dvostrukim ubojstvom koje Rabat vodi kao "terorizam". Među uhapšenima je i Švicarac s prebivalištem u Maroku. On je uhapšen 29. prosinca u Marakešu pod sumnjom da je povezan s osumnjičenima za ubojstvo skandinavskih turistkinja. Istragom je utvrđeno da je sudjelovao u novačenju i uvježbavanju državljana Maroka i zemalja južno od Sahare za izvođenje terorističkih akcija u Maroku.
Slučaj je potresao Norvešku, Dansku i Maroko, gdje je na društvenim mrežama objavljena videosnimka pogubljenja jedne od žrtava. Marokanske vlasti smatraju snimku autentičnom, rekao je izvor upoznat s istragom.
"U ime Danske i vlade, želim izraziti najdublju sućut i dati obećanje da Louisa nikada neće biti zaboravljena", rekao je Rasmussen na ispraćaju.
"Iako je bol nepodnošljiva, ne smijemo se predati", dodao je on a prenijela je danska televizija TV2.
Sprovod se održao u gradu Ikastu u Jutlandu na zapadu Danske. Norveška studentica bit će pokopana 21. siječnja u Jaerenu na zapadu Norveške.
0 ( + )
*
Dvoje mrtvih u padu malog zrakoplova u istočnoj Njemačkoj
Dvoje mrtvih u padu malog zrakoplova u istočnoj Njemačkoj
HINA
Slika nema poveznice s događajima iz tekstaIlustracija: EPA
DVOJE ljudi poginulo je danas poslijepodne u padu malog zrakoplova u istočnoj Njemačkoj.
Zrakoplov se srušio kod sela Oberbarnim u okrugu Maerkisch-Oderland u državi Brandenburg, koja okružuje glavni grad Berlin.
Zrakoplov je poletio u 11 sati ujutro iz Strusberga, zračne luke u predgrađu Berlina.
0 ( + )
*
Njemački AfD ima stranački skup, dočekao ih prosvjed
Njemački AfD ima stranački skup, dočekao ih prosvjed
HINA
Foto: Hina/ EPA
STRANAČKU konvenciju desničarske populističke stranke Alternativa za Njemačku (AfD) posvećenu izborima za Europski parlament u Riesi prate prosvjedi protivnika kao i usporen odabir kandidata za listu na europskim izborima.
Oko 1300 protestanata okupilo se u gradu Resa u Saskoj prosvjedujući protiv europskog kongresa AfD-a.
"AfD želi povratak nacionalizmu i time i povratak ratovima u Europi", rekao je Juergen Kasek, jedan od organizatora prosvjeda komentirajući programski dokument AfD-a posvećen izborima za Europski parlament.
U dokumentu, o kojem bi sudionici kongresa trebali raspravljati do ponedjeljka, među ostalim se predviđa i izlazak Njemačke iz Europske unije ukoliko se u sljedećem izbornom razdoblju do 2024. ne ispune reformski zahtjevi AfD-a. Ti zahtjevi uključuju ukidanje većine europskih institucija i povratak nacionalnim državama.
Stranku napustio jedan od istaknutijih članova
Očekuje se da će se na zahtjev umjerenih krugova stranke odustati od zahtjeva za ispunjenje reformskih zahtjeva u petogodišnjem roku.
Unutarstranačke podjele su vidljive i na aktualnom kongresu na kojem se izbor kandidata za liste na izborima za Europski parlament u svibnju odvija usporeno zbog nesuglasica oko kandidata. Izbor se odvija do te mjere sporo da je predsjednik stranke Joerg Meuthen u subotu poslijepodne apelirao da se ubrza proces izbora jer inače vrijeme predviđeno za održavanje kongresa neće biti dostatno.
U petak, uoči početka kongresa, stranku je napustio jedan od istaknutijih članova Andre Poggenburg koji je pripadao radikalnom krilu stranke. On je najavio osnivanje nove stranke pod nazivom "Uzlet njemačkih domoljuba" ali je istaknuo kako ona neće biti konkurencija AfD-u.