U Zimbabveu prosvjeduju zbog cijena goriva, ima poginulih
U Zimbabveu prosvjeduju zbog cijena goriva, ima poginulih
HINA
Foto: EPA
U PROSVJEDIMA u Zimbabveu protiv rasta cijene goriva poginulo je nekoliko osoba, rekao je ministar sigurnosti Owen Cube, ali nije precizirao njihov broj.
"Žalim zbog događaja u kojima su izgubljeni životi, imovina i ima ozlijeđenih policajaca i civila", rekao je Ncube a prenosi vladin dnevni list The Herald.
Snage sigurnosti su intervenirale u ponedjeljak u Harareu i u Bulawayou kako bi rastjerale okupljene koji su prosvjedovali protiv odluke vlade da povisi cijenu goriva.
Udvostručene cijene
Vlada je tokom vikenda više nego udvostručila cijene goriva u pokušaju da obuzda najgoru gospodarsku krizu u zadnjih deset godina.
Nevladine organizacije prikupile su izjave očevidaca koji tvrde da je policija pucala u glavnom gradu i ranila najmanje 13 osoba.
Ministar Ncube je također rekao da je 200 protestanata uhapšeno.
On je odgovornost za nemire pripisao glavnoj oporbenoj stranci Pokret za demokratsku promjenu (MDC) i civilnom društvu.
U Zimbabveu više od 20 godina traje teška gospodarska i financijska kriza koja se intenzivirala posljednjih mjeseci i izazvala brojne nestašice.
0 ( + )
*
Novinarka njemačkog lista objavila priče Hrvata koji su nesretni u inozemstvu
Novinarka njemačkog lista objavila priče Hrvata koji nisu sretni u inozemstvu
R.I.
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL
MEDIJI često pišu o onima koji su napustili Hrvatsku i sada bolje žive u inozemstvu. No novinarka njemačkog lista TAU Sara Tomšić čula je u autobusu Stuttgart – Vukovar drugačije priče, prenosi Deutsche Welle.
Navodi da u kontinentalnim dijelovima Hrvatske skoro uopće nema posla, da stopa nezaposlenosti među mladima iznosi 23 posto te da je 2017. zemlju napustilo oko 80.000 hrvatskih građana.
U Njemačkoj je, prema statistikama, krajem 2017. živjelo oko 400.000 Hrvata – oni su po brojnosti na četvrtom mjestu među državljanima članica EU-a. Brojniji su samo Poljaci, Talijani i Rumunji.
Jedan od tih 400.000 je i otac Sare Tomšić, podrijetlom iz Štitara, u blizini Županje. On je 1987. došao igrati nogomet u Stuttgart, oženio se Njemicom i ostao. Godinama je radio na crno, kasnije je dobio posao kao krovopokrivač, a potom i u Daimleru.
I bratić Sare Tomšić je iselio u Njemačku, ali tek prije dvije godine. U rodnom Štitaru nije zarađivao dovoljno za pristojan život. I njegova majka radi u inozemstvu – njeguje stare ljude u Austriji.
"U ovoj Europi su Hrvati oni slabiji"
Sara Tomšić je rođena i odrasla u Njemačkoj, ali je uvijek njegovala onu svoju hrvatsku polovicu. Rado je odlazila u posjet rodbini u Štitar, no tek je u autobusu Stuttgart – Vukovar spoznala da domovina njezinog oca ima malo toga zajedničkog s ljetnim praznicima kod tetke na selu.
Sara je u autobusu čula priču 25-godišnje medicinske sestre iz Vukovara koja već tri godine radi u kuhinji jedne gostionice u blizini Stuttgarta. Ona čezne za svojim domom i razmišlja o povratku. Ali ne zna može li si to priuštiti jer od skromne plaće financira i život svoje obitelji u domovini.
San o karijeri nogometaša
Tu je i 25-godišnji mladić koji je u Njemačkoj igrao nogomet u nekoj nižoj ligi. Njegov je ugovor upravo istekao, no on bi vrlo rado ostao. Na pitanje novinarke što misli o Europskoj uniji, odgovara: "EU nije loša. Moji brat i sestra su isto iselili. To je ono što EU omogućava", zaključuje autorica. Njezin sugovornik joj priča da je njegov brat studirao ekonomiju, a sestra veterinu. Sada u Irskoj u Dublinu rade u Burger Kingu. "Sretni su tamo", kaže.
Postariji čovjek je čuo taj razgovor pa je kasnije u povjerenju novinarki rekao da je i on došao u Njemačku kao nogometaš, ali nakon ozljede više nije mogao igrati. "Od tada čistim WC-e na jednom odmorištu na autocesti. Nisam to htio ispričati, dečko se još uvijek mora nadati."
"Imala sam posao, ali ne i život"
Svoju priču je novinarki ispričala i mlada žena, kuharica po zanimanju, koja je radila u gastronomiji u Njemačkoj, ali ne u svojoj struci nego je prala suđe. Nakon godinu dana se zbog čežnje za domom vratila u Hrvatsku. I više ne želi otići. "Ono što je imala u Njemačkoj je bio posao, ali nije bio život", zaključuje novinarka. Mlada žena joj je ispričala i da je u inozemstvo u međuvremenu otišla polovica njezinog bivšeg razreda, mnogi od njih zajedno s obiteljima.
U autobusu se čuju riječi poput: iskorištavanje, prljavi posao, iskrvariti, prenosi autorica Sara Tomšić i pojašnjava: "Pod pojmom iskrvariti misli se na Hrvatsku, prljavi posao je posao koji u Njemačkoj nitko neće raditi i zato ga preuzimaju Hrvati i drugi migranti. A iskorištavanje se predbacuje bogatoj Njemačkoj".
0 ( + )
*
Erdogan i Trump razgovarali o osnivanju sigurnosne zone u Siriji
Erdogan i Trump razgovarali o sigurnosnoj zoni u Siriji
HINA
Foto: Hina/EPA
TURSKI predsjednik Recep Tayyip Erdogan i američki Donald Trump razgovarali su večeras o uspostavi sigurnosne zone u Siriji, navelo je tursko predsjedništvo.
U telefonskom razgovoru dvojica čelnika su razmotrila "ideju o uspostavi sigurnosne zone bez terorizma na sjeveru zemlje", priopćilo je tursko predsjedništvo ne navodeći pojedinosti.
Taj razgovor se odvijao u trenutku kada su dvije zemlje suočene s novim napetostima zbog kurdskih snaga YPG koje Ankara smatra terorističkim, ali Washington ih podržava u borbi protiv džihadističke skupine Islamska država (IS).
Ankara ne skriva da želi pokrenuti operaciju protiv YPG-a, ali Washington se trudi umiriti svoje saveznike nakon što je u prosincu najavio povlačenje iz Sirije.
Trump zaprijetio da će "gospodarski razoriti Tursku" ako napadne Kurde
Trump je u tvitu u nedjelju spomenuo osnivanje sigurnosne zone od 30 km u Siriji. Američki državni tajnik Mike Pompeo precizirao je danas nakon posjeta Saudijskoj Arabiji da bi se radilo o zoni uzduž turske granice, radi zaštite i kurdskih milicija i Turske.
Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu rekao je kako se Turska ne protivi tom planu.
Tijekom razgovora Erdogan je zajamčio američkom kolegi da je Turska spremna pružiti svaku vrstu podrške Sjedinjenim Državama u sklopu njihovog povlačenja iz Sirije.
U nedjelju je Trump na Twitteru zaprijetio da će gospodarski razoriti Tursku ako ona napadne Kurde. Ankara je na to odgovorila da se neće dati zastrašiti.
Međutim, prema priopćenju turskog predsjedništva, u ponedjeljak su dvojica čelnika u telefonskom razgovoru dogovorila jačanje gospodarskih odnosa.
0 ( + )
*
U Poljskoj izbili prosvjedi zbog smrti gradonačelnika
U Poljskoj izbili prosvjedi zbog smrti gradonačelnika
HINA
Foto: EPA
PROSVJEDI protiv mržnje i nasilja izbili su diljem Poljske kao odgovor na ubojstvo gradonačelnika Gdanjska, Pawela Adamowicza.
Adamowicz je umro u ponedjeljak od posljedica ranjavanja nožem dan ranije na godišnjem dobrotvornom skupu nevladine organizacije.
U Varšavi su se okupile hiljade ljudi pod sloganom "Stop mržnji", javila je novinska agencija PAP, a slični prosvjedi održani su diljem zemlje.
U Gdanjsku je, kako prenosi PAP, predsjednik Europskog vijeća i bivši poljski premijer Donald Tusk rekao pred okupljenim građanima: "Obećavam ti danas, dragi Pawele, da ćemo za tebe osloboditi od mržnje naš Gdanjsk, našu Poljsku i našu Europu."
Osveta kao motiv?
Adamowicz je podlegao ozljedama unatoč naporima liječnika koji su ga pet sati operirali, rekao je novinarima ministar zdravstva Lukasz Szumowski.
Napadač je na pozornici, prije nego je uhapšen, optužio gradonačelnikovu bivšu stranku da ga je smjestila u zatvor gdje je bio mučen.
Policija vjeruje da je motiv napadača bila osveta. Osumnjičeni, rođen u Gdanjsku, osuđeni je pljačkaš banke i bio je u zatvoru više od pet godina. Po medijskim izvješćima, pušten je iz zatvora u prosincu.
Poljski predsjednik Andrzej Duda izrazio je sućut Adamowiczevoj obitelji na Twitteru. "U žalosti sam i molitvi s njegovom obitelji, prijateljima i svim ljudima dobre volje."
"Neprijateljstvo i nasilje donijeli su tragične posljedice i bol. Mi to ne možemo prihvatiti", napisao je Duda.
Zastave na pola koplja
U znak žalosti u Gdanjsku su zastave spuštene na pola koplja, a mnogi građani zapalili su svijeće pred gradskom vijećnicom.
Europski parlament odao je počast Adamowiczu minutom šutnje u ponedjeljak, a predsjednik EP-a Antonio Tajani govorio je o gradonačelnikovoj "bliskosti s ljudima" i "sposobnosti slušanja".
Adamowicz se zauzimao za prihvat migranata u Gdanjsku i podržavao prosvjednu kampanju za zaštitu vladavine prava u zemlji. Bio je jedan od najdugovječnijih gradonačelnika u zemlji vodeći Gdanjsk od 1998. godine.
0 ( + )
*
Nova knjiga Michelle Obame je totalni hit. Koliko su bogati ona i Barack?
Koliko zarađuju Obame? Samo za četiri knjige dobili su 65 milijuna dolara
P.S.
Foto: EPA
"BECOMING" ("Postajanje"), memoar bivše prve dame SAD-a Michelle Obame, postao je najprodavanija knjiga u SAD-u u 2018. godini – iako je izišao u studenom. "Becoming" je dosad prodan u preko 3.4 milijuna primjeraka.
Knjiga je prevedena na 23 svjetska jezika, a osim u SAD-u, postala je broj 1 na top-listama publicistike i u Finskoj, Norveškoj, Danskoj, Njemačkoj, Portugalu, Engleskoj i Singapuru. Samo prvog dana bila je prodana u 725 hiljada primjeraka, što je jedan od ovogodišnjih rekorda. Jedinu veću prodaju prvog dana od objave imala je knjiga Boba Woodwarda "Fear: Trump in the White House".
Međutim, ovo je samo prva od planirane četiri knjige ultrapopularnog bračnog para. Naime, kako je tada izvijestio New York Times, Barack (57) i Michelle Obama (54) potpisali su u februaru 2017. izuzetno unosan ugovor za knjige s izdavačkom kućom Penguin Random House u vrijednosti od više od 65 milijuna dolara za po dvije knjige koje bi svatko od njih napisao.
Michelle i Barack Obama mogli bi zaraditi 242 milijuna dolara
S obzirom na odličnu prodaju njenog memoara, ne čudi da je Michelle Obama postala žena kojoj se Amerikanci najviše dive, prema anketi čuvenog Gallupa – i to nakon što je punih 17 godina tu titulu držala Hillary Clinton. Barack Obama je u isto vrijeme zauzeo prvo mjesto među muškarcima kojima se Amerikanci dive, jedanaestu godinu zaredom.
A Obame su svoju popularnost i slavu itekako unovčili Barack Obama je 2019. dočekao s neto vrijednosti od 40 milijuna dolara – što je nevjerojatnih 30 puta više nego kad je ušao u Bijelu kuću 2008. Prema izvještavanju Forbesa, zaradio je 20 milijuna dolara samo od predsjedničke plaće i tantijema za knjige.
Ipak, to je samo djelić potencijalnog bogatstva koje bi Obame mogli steći. Prema studiji Američkog sveučilišta u Washingtonu koja je objavljena kad je Baracka Obamu na mjestu predsjednika zamijenio Donald Trump, Barack i Michelle mogli bi ukupno zaraditi i do 242 milijuna dolara u životu nakon Bijele kuće.
Milijunske tantijeme od knjiga
Stranica CelebrityNetWorth objavila je u siječnju 2017. da su njih dvoje iz Bijele kuće već izišli kao multimilijunaši. Bogatstvo bivšeg predsjednika iznosilo je tada 12.2 milijuna dolara, a bogatstvo bivše prve dame 11.8 milijuna dolara. Usto, mirovina bivšeg predsjednika procjenjuje se na 200 hiljada dolara godišnje, prema Newsweeku.
Obama je navodno zaradio 2 milijuna i 657 hiljada dolara u godini kad je postao prvi afroamerički predsjednik – 2008. – što je daleko više od njegovih dotadašnjih prihoda: plaće od oko 80 hiljada dolara u Senatu savezne države Illinois i 32 hiljade dolara na Pravnoj školi Sveučilišta u Chicagu gdje je bio profesor. Michelle Obama je pak kao pravnica pristojno zarađivala radeći za Sveučilišnu bolnicu u Chicagu.
Bivši američki predsjednik je 2009. dobio i 1.4 milijuna dolara od Nobelove nagrade za mir, što je donirao nizu dobrotvornih organizacija. Od 2009. do 2015. zarađivao je 400 hiljada dolara godišnje. A njegove knjige "Smjelost nade", "Snovi mojega oca" i "O vama pjevam: Pismo mojim kćerima" donijele su mu od 2005. do 2016. 15.6 milijuna dolara u tantijemama. Koliku će mu nova knjiga, koju navodno već piše, zaradu donijeti – možemo samo nagađati.
Osim knjiga, plaćenih predavanja (što je već tradicionalni izvor prihoda bivših američkih predsjednika i prvih dama, ponekad i sa stotinama hiljada dolara po govoru) i drugih poslovnih prilika, Obame su se bacili i u televizijske vode. Ugovor koji su potpisali s Netflixom za emisiju na kojoj bi zajedno radili vjerojatno vrijedi nekoliko desetaka milijuna dolara, piše New York Times.
Krediti za studij djece, luksuzne kuće, ljetovanja i dobrotvorne donacije
Kako Michelle i Barack Obama troše ovo bogatstvo? Obama je 2007. kupio Bright Directions, financijske kredite za obrazovanje Malie i Sashe, u vrijednosti od 50 i 100 milijuna dolara. Malia je upisala Sveučilište Harvard 2017. Uložili su i nekretnine pa su, nakon što su napustili Bijelu kuću, kupili luksuznu kuću od 1690 metara kvadratnih, za 8,1 milijuna dolara, javlja Business Insider.
U trenutku kupnje to je bila druga najskuplja kuća u ovoj elitnoj četvrti Washingtona, odmah iza bivšeg muzeja za tekstil pretvorenog u vilu u vlasništvu šefa Amazona Jeffa Bezosa. Osim ovog zdanja u Washingtonu, imaju i kuću u Chicagu koju su kupili 2005. za 1.65 milijuna dolara. Danas vrijedi oko 2.5 milijuna dolara.
Usto, Obame vole i ići na ljetovanja diljem svijeta pa su tako viđeni na privatnom tropskom otoku Necker Island, gdje im je domaćin bio Richard Branson, šef Virgina. Obama je ljetovao i na otoku Tetiaroa u Francuskoj Polineziji, u luksuznom ljetovalištu nazvanom Brando gdje noćenje košta od 3 do 4 hiljade dolara. Par je viđen u Toskani, Indoneziji i na jahti Davida Geffena s Oprah Winfrey, Tomom Hanksom i Bruceom Springsteenom. Ipak, kako javlja Forbes, od 2009. do 2015. dali su i više od milijun dolara u dobrotvorne svrhe.
Knjiga "Becoming", svojevrsna mješavina memoara i životnih savjeta, podijeljena je u tri dijela, naslovljena "Becoming Me", "Becoming Us" i "Becoming More". Michelle Obama u njoj piše o svom djetinjstvu, fakultetu, rasizmu, braku s bivšim američkim predsjednikom Barackom Obamom i njihovim kćerima te iskustvu u politici. U njoj otkriva i neke dotad nepoznate detalje iz svog života, poput spontanog pobačaja i činjenice da je kćeri Maliu i Sashu dobila medicinski potpomugnutom oplodnjom. Michelle Obama se u knjizi nije suzdržala ni od kritike Trumpa, čiji je animozitet prema Obami dobro poznat – i uzajaman.
0 ( + )
*
Trudeau zabrinut zbog smrtne kazne Kanađaninu u Kini
Trudeau zabrinut zbog smrtne kazne Kanađaninu u Kini
HINA
Screenshot: Youtube/Global News
KANADSKI premijer Justin Trudeau izjavio je kako je njegova vlada jako zabrinuta zbog "proizvoljne" kineske odluke da na smrt osudi Kanađanina zbog krijumčarenja droge.
Robert Lloyd Schellenberg (36) danas je osuđen na smrt u Kini na završetku ponovljenog suđenja zbog preprodaje droge, što će najvjerojatnije dodatno zategnuti ionako loše veze Pekinga i Ottawe.
"Kao vlada, mi smo zapravo postrožili politiku koja traži od kanadske vlade da se uvijek zauzima za Kanađane suočene sa smrtnom kaznom bilo gdje u svijetu", rekao je Trudeau novinarima u Ottawi.
Osuđen na 15 godina, nakon žalbe dobio smrtnu kaznu
"Vlada će to nastaviti činiti", dodao je.
U studenom 2018. na prvostupanjskom sudu Schellenberg je osuđen na 15 godina zatvora i 19.000 eura novčane kazne, na što se žalio. No postupak se okrenuo protiv njega pošto je Visoki sud u pokrajini Liaoningu ocijenio kaznu "preblagom" s obzirom na težinu djela.
"Nisam krijumčar droge. Došao sam u Kinu radi turizma", rekao je Schellenberg danas nakon suđenja.
Suđenje se događa dok su kinesko-kanadske diplomatske veze zategnute pošto je početkom prosinca Kanada – na američki zahtjev – uhitila Meng Wanzhou, financijsku direktoricu velike kineske telekomunikacijske kompanije Huawei.
Kinesko tužiteljstvo navodi da je Schellenberg član bande koja je planirala dopremiti u Australiju 222 kg metamfetamina u plastičnim kuglicama sakrivenim u automobilske gume.
Kina je već izvršavala smrtne kazne za zločine povezane s preprodajom droge.
0 ( + )
*
Kosovski premijer ublažio svoje stajalište o carinama na srpske proizvode
Kosovski premijer ublažio svoje stajalište o carinama na srpske proizvode
HINA
Foto: EPA
KOSOVSKI premijer Ramush Haradinaj otvorio je mogućnost za suspenziju carinskih pristojbi nametnutih proizvodima iz Srbije, pod uvjetom da dobije jamstva međunarodne zajednice da će konačni sporazum Prištine i Beograda rezultirati međusobnim priznanjem.
"Kosovska vlada će privremeno ukinuti porez jedino ako međunarodna zajednica zajamči da će konačni sporazum s Beogradom dovesti do međusobnog priznanja", napisao je Haradinaj na Twitteru.
Do sada je tvrdio da će odustati od te mjere samo u slučaju da Beograd prizna neovisnost svoje bivše pokrajine.
Nastavak dijaloga
"Sve dok ćemo imati samo neodređene prijedloge za sastanke, bez definiranih ciljeva i rokova, bez međunarodnih jamstava da će konačni sporazum dovesti do priznanja, porez će ostati na snazi", napisao je u ponedjeljak Haradinaj.
Dodao je da su dvije strane obznanile da namjeravaju nastaviti dijalog o konačnom sporazumu.
Haradinaj je rekao kako je "duboko uvjeren da se sa Srbijom može postići pravno obvezujući sporazum, što će dovesti do priznanja".