PREMA slubenim podacima, u Rusiji je od početka pandemije od covida-19 umrlo oko 311 hiljada ljudi. Po tom slubenom broju smrti u odnosu na veličinu populacije, Rusija je tek 32. na svijetu - daleko bolja od Hrvatske, koja se do danas popela sve do devetog mjesta, prema specijaliziranoj stranici Worldometers.
Konkretno, dok u Hrvatskoj broj umrlih na milijun stanovnika iznosi 3198, u Rusiji iznosi 2186. Slubeno, vrijedi ponoviti.
Jer, prema podacima o viku smrtnosti, koji obuhvaćaju sve smrti iznad godinjeg prosjeka (u ovom slučaju prosjeka prije pandemije), taj je broj daleko veći. Prema analizi koju je proveo neovisni ruski portal Moscow Times krajem prosinca, Rusija je od početka pandemije prije skoro dvije godine imala viak smrti (eng. excess mortality) od čak 929 hiljada.
Rosstat priznao da je od korone u studenom umrlo dvostruko vie od slubenog broja
Rusija je samo u studenom imala oko 115 hiljada, odnosno 82% smrti vie nego u studenom 2019., prema podacima koje je objavila ruska dravna statistička agencija Rosstat. U isto vrijeme, Rosstat je objavio da je 80.126 od tih 115.961 smrti vika bilo od covida-19. Međutim, to je vie nego dvostruko veći broj od onog koji je za novembar prijavio ruski covid-stoer.
Rosstat je, zanimljivo, svoje podatke o viku smrtnosti i pravom broju smrti od covida-19 objavio kasno navečer 30. prosinca, na posljednji radni dan 2021. u Rusiji, nakon kojeg je cijela zemlja otila na produljene novogodinje praznike, do 10. siječnja. Kritičari ruskog reima, pie Moscow Times, tvrde da Rosstat i inače tempira objavu podataka koji daju negativnu sliku zemlje tako da dopre do to manje ljudi i privuče to manju panju javnosti.
Moskva je već otprije često kritizirana zbog umanjivanja ozbiljnosti pandemije i sustavnog podcjenjivanja broja smrtnih slučajeva od covida-19. Demografi pak smatraju da je viak smrtnih slučajeva u biti najtočnija procjena ivota izgubljenih zbog epidemije.
A mnogi demografi, uključujući biveg analitičara Rosstata Alekseja Raku i statističara sa Sveučilita Tubingen Dimitrija Kobaka, kau da bi pravi broj pandemijskih smrti u Rusiji mogao biti i veći zbog pretpandemijskog trenda opadanja smrtnosti, koja je devedesetih i početkom ovog stoljeća bila na vrhuncu. Drugim riječima, usporedba sa smrtnoću proteklih godina ignorira da bi, da nije bilo pandemije, smrtnost ove i prole godine bila jo manja.
Najveći prirodni pad od kraja Drugog svjetskog rata
Dapače, demograf Raka je izračunao da je rusko stanovnitvo između oktobara 2020. i 2021. imalo najveći prirodni pad od kraja Drugog svjetskog rata. Kad je Vladimir Putin doao na vlast, sad već davne 2000. godine, Ruska Federacija imala je oko 145 milijuna stanovnika. Danas ih, ne računajući ukrajinski poluotok Krim koji je pripojila 2014., ima manje od 144 milijuna.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Kremlj je u studenom prvi put od početka pandemije priznao da je prekomjerna stopa smrtnosti â izravno povezana s covidom-19. Četvrti val epidemije, koji je u Rusiji krenuo u oktobaru, bio je posebno smrtonosan za zemlju, s ponovno pretrpanim bolnicama, zbog čega su brojni liječnici digli uzbunu. Zemlja je tog mjeseca biljeila 3000 smrtnih slučajeva vika dnevno.
Prema većini procjena, uključujući projekt Our World in Data Sveučilita u Oxfordu, Rusija je do danas prestigla i SAD i izbila na neslavno drugo mjesto u svijetu po viku smrtnosti od početka pandemije, odmah iza Indije.
Ruski viak smrtnosti 2.6 puta veći nego u Americi
I zaista, kao to se vidi na gornjem grafu s OWD-a, viak smrtnosti je do jeseni 2020. bio otprilike podjednak kao u SAD-u, Brazilu i Velikoj Britaniji, ali otada ih je Rusija uvelike nadmaila, a ta razlika se od ljeta 2021. ekstremno uvećala.
Viak smrti u Rusiji na milijun stanovnika (7154) je sad vie nego dvostruko veći nego u Brazilu (3284) ili SAD-u (2730), a vie nego trostruko veći od onog u Velikoj Britaniji (1970).
"Rusija ima 1.04 milijuna smrtnih slučajeva vika od oujka 2020., to je oko 240% vie od prijavljenih smrtnih slučajeva od covida-19. Ovo je 1. mjesto u svijetu (za zemlje s podacima) po apsolutnom viku mortaliteta, 2. mjesto po glavi stanovnika i 9. po p-vrijednosti", napisao je izraelski statističar Ariel Karlinski u objavi na Twitteru, uz grafikone sa svojom analizom prema kojoj je Rusija druga po viku smrtnosti, iza Bugarske.
Indiju, očito, nije računao zbog nedostupnosti podataka iz te zemlje koja je također notorna po umanjivanju pravog broja smrti u pandemiji.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Javna tajna" pravog broja smrti u Rusiji
Katastrofalnom broju smrti u Rusiji zasigurno je uvelike doprinijela slaba procijepljenost - dosad je potpuno cijepljeno samo 46.6% ukupnog stanovnitva, to je manje nego i u Hrvatskoj, također notornoj po slaboj procijepljenosti (53.2%).
I Rusija je, kao i mnoge druge zemlje, početkom prole godine polagala nade u cijepljenje kao izlaz iz epidemije, ali otpor prema cijepljenju, koji je izraen posvuda po istočnoj Europi, ovdje je bio uvećan nepovjerenjem prema vlastima i cjepivima domaće proizvodnje, od Sputnjika V nadalje. Usto, Sputnjik V se pokazao manje učinkovitim u zatiti od teeg oblika bolesti nego zapadna cjepiva.
New York Times je jo u travnju prole godine pisao o "javnoj tajni" umanjivanja pravog broja smrti od covida-19 u Rusiji. Dok je slubeni broj smrti od covida-19 do prosinca 2020. iznosio 57 hiljada, viak smrti je već tada bio vie od pet puta veći: 362 hiljade. U tom je trenutku od koronavirusa umro svaki 400. Rus, u usporedbi sa svakim 600. Amerikancem. A broj je otada povećan gotovo tri puta.
Ruske vlasti inzistiraju da je diskrepancija u brojevima smrti posljedica toga to se kao umrli od covida-19 biljee samo oni kojima je koronavirus potvrđen kao izravni uzrok smrti. No to u praksi znači da se, kako je priznao ministar zdravstva provincije Samara, osoba koja boluje od covida-19 i umre od infarkta neće uvrstiti kao rtva koronavirusa, iako znamo da covid-19 moe uzrokovati takve i slične smrtonosne komplikacije.
"Teko je pronaći razvijenu zemlju koja gore stoji u pogledu smrtnosti od covida-19", rekao je tada Raka za New York Times: âVlada čini sve to moe kako bi izbjegla isticanje ovih činjenica.â