Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
Trump: Rusija, Europska Unija i Kina su američki neprijatelji
Trump: Rusija, Europska unija i Kina su američki neprijatelji
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump izjavio je, u razgovoru za američki TV kanal CBS, objavljenom uoči prvog bilateralnog susreta s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, da su Rusija, Europska unija i Kina, iz raznih razloga, neprijatelji Sjedinjenih Država.
"Mislim da imamo puno neprijatelja. Mislim da je Europska unija neprijatelj zbog onoga što su nam učinili na području trgovine. Rusija je neprijatelj iz raznih gledišta. Kina je gospodarski neprijatelj. Ali to ne znači da su oni loši. To ništa ne znači. To znači da su konkurentni", kazao je Trump u razgovoru koji je u subotu objavio CBS, odgovarajući na pitanje o tome tko je ovoga trenutka SAD-u najveći neprijatelj.
Ima problem i s drugim zemljama
Nabrojavši neprijatelje, Trump je dodao: "Imam veliki problem s Njemačkom", a kao razlog naveo je sporazum o plinovodu koji je ta zemlja postigla s Rusijom. Trump se uz to upitao maše li, zbog tog sporazuma, Berlin "bijelom zastavom" Rusiji. "Puno je ljutnje oko činjenice da Njemačka plaća Rusiji milijarde dolara", kazao je Trump brzo dodavši: "Također mislim da je to loša stvar za Njemačku." "Što, zar oni mašu bijelom zastavom?" zapitao je.
Ove Trumpove opservacije nadovezuju se na već postojeće napetosti između SAD-a i njegovih tradicionalnih saveznika, koje su se pokazale i tokom proteklog tjedna na summitu zemalja NATO-a, uz zabrinutost da Amerika svojim stajalištima slabi Savez uoči Trumpova sastanka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Helsinkiju.
0 ( + )
*
Francuzi na ulicama slave pobjedu na Svjetskom nogometnom prvenstvu
Milijuni Francuza na ulicama slave pobjedu na Svjetskom nogometnom prvenstvu
HINA
Foto: EPA
NAKON pobjede u finalnoj utakmici protiv Hrvatske 4:2, cijelom Francuskom širi se eksplozija veselja, a milijuni nogometnih navijača bučno slave velik uspjeh i osvajanje titule najboljih na svijetu. U Parizu su Elizejske poljane prepune ljudi koji slave. I prije 20 godina milijun ljudi je slavilo prvi naslov svjetskih prvaka na ''najljepšoj aveniji na svijetu".
Oko 90.000 ljudi okupilo se u fan zoni u blizini Eiffelovog tornja kako bi gledali meč na velikim ekranima, pjevala se Marseljeza, trubilo i mahalo brojnim zastavama Trikolora. Vatromet i petarde odjekivali su nakon osvojene pobjede zajedno s automobilskim trubama. "Pobijedili smo, pobijedili", skandirala je masa u pariškoj fan zoni, a zvonik crkve Notre-Dame zvonjavom je također oglasio pobjedu.
Od fan zone Eiffelovog tornja do središta gradova Lillea, Lyona, Strasbourga i Marseillea preko stadiona u Bordeauxu i trgova malih gradova, milijuni navijača su se nakon kraja utakmice prepustili slavlju i veselju. Francuske vlasti su diljem zemlje rasporedile 110.000 pripadnika policijskih snaga zbog potreba sigurnosti. Samo u Parizu je raspoređeno više od 4000 policajaca dok Francuska još živi pod terorističkom prijetnjom.
Produžio se slavljenički vikend
U Francuskoj se tako produljio slavljenički vikend, nakon subote kada je obilježen državni praznik Dan pada Bastilje i održana vojna parada. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je na moskovskom stadionu Lužnjiki sa suprugom Brigitte pratio utakmicu. Ranije tokom dana je razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom kojem je čestitao na odličnoj organizaciji prvenstva i dodao da je "došao po pehar".
Francuski TV kanali prikazuju scene slavlja iz Marseillea i diljem juga Francuske, dok navijači koji su u Moskvi bodrili svoju nogometnu vrstu zajedno s predsjednikom Macronom i njegovom suprugom plaču od sreće. Francuski izbornik Didier Deschamps bio je pun hvale za svoju momčad unatoč znakovima nervoze na početku susreta i nekoliko propuštenih prilika tokom meča. "Ovo je zaista prekrasno. Veličanstveno. Nismo odigrali veliku utakmicu, ali smo pokazali jaku mentalnu kvalitetu", rekao je izbornik.
Teško pogođena valom džihadističkih atentata u kojem je od 2015. ubijeno 246 osoba, Francuska je doživjela ovo Svjetsko prvenstvo kao blaženstvo nakon godina tjeskobe. Dvadeset godina nakon epopeje iz 1998. i osvajanja titule svjetskih prvaka, 23 Plavih koji su u Rusiji osvojili naslov prvaka, od kojih je njih 14 podrijetlom iz Afrike, izjavili su "da su ponosni što su Francuzi".
0 ( + )
*
Kolinda se uoči utakmice susrela s Putinom
Kolinda se uoči utakmice sastala s Putinom, evo kako ju je dočekao i što joj je rekao
R.I.
Foto: Ured predsjednice
HRVATSKA predsjednica se uoči utakmice finala SP-a u Moskvi susrela s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Na službenim stranicama Kremlja objavljeno je da su na sastanku bili i ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, predsjednikov savjetnik Jurij Ušakov te ministar ekonomskog razvoja Maksim Oreškin.
"Draga predsjednice, dragi prijatelji. Dozvolite mi da vam zaželim srdačnu dobrodošlicu u Kremlj! Prije svega, naravno, želim vam čestitati na uspjehu vaše reprezentacije na Svjetskom prvenstvu", kazao je Putin, a Kolinda mu se zahvalila.
"Gospođo predsjednice, nakon našeg zadnjeg sastanka prošle godine odnosi naših dviju zemalja razvijaju se vrlo uspješno. Prvi put od 2014. godine smo vidjeli porast naše trgovinske razmjene. U Hrvatskoj imamo oko 400 milijuna dolara vrijednih izravnih ulaganja, nadam se da će taj iznos rasti", dodao je Putin.
Kolinda nahvalila Putina
Kolinda je čestitala Putinu na iznimno uspješnoj organizaciji Svjetskog nogometnog prvenstva koja je postavila nove standarde i zahvalila na iznimnoj gostoljubivosti koju je ruski narod pokazao prema hrvatskim navijačima u svim gradovima u kojima je svoje utakmice igrala nogometna reprezentacija. Time se potvrđuju snažne povijesne veze između dvaju naroda, što posebno treba istaknuti u godini kada se nizom značajnih kulturnih događaja obilježava i 50. obljetnica prijateljstva Zagreba i Sankt Peterburga.   
"Predsjednica Grabar-Kitarović i predsjednik Putin složili su se na njihovom sastanku u Kremlju u ocjeni kako je u bilateralnim odnosima od njihovog susreta u Sočiju u prigodi službenog posjeta Predsjednice Republike Ruskoj Federaciji u oktobaru 2017. ostvaren značajan napredak u nizu područja.
Predsjednica je posebno istaknula rješavanje problema kvalitete zraka u Slavonskom Brodu modernizacijom rafinerije u Bosanskom Brodu kao i mogućnosti za jačanje gospodarske suradnje koje je donio uspješni poslovni forum u Moskvi prošlog oktobara. Osvrnula se i na ulogu ruskih banaka u postizanju nagodbe oko Agrokora i njihove naznačene planove za njegov daljnji razvoj.
Predsjednici su se složili kako bi skori uzvratni posjet ruskog predsjednika dao dodatni zamah dijalogu između dviju država", stoji u priopćenju iz Kolindinog ureda.
Nakon sastanka, Kolinda i Putin će utakmicu finala između Hrvatske i Francuske gledati zajedno iz svečane lože na moskovskom stadioni Lužnjiki.
Podsjetimo, predsjednica je prije sastanka s Putinom posjetila hrvatsku reprezentaciju u Moskvi, a pred hotelom u kojem su odsjeli primio ju je hrvatski izbornik Zlatko Dalić.
Jutros je predsjednica na svom Facebooku objavila snimku iz aviona za Moskvu.
0 ( + )
*
FOTO Pogledajte kako Kolinda navija s tribina, ovaj put je povela i Jakova
FOTO Pogledajte kako Kolinda navija s tribina, ovaj put je povela i Jakova
R.I.
Foto: Igor Kralj/PIXSELL
NAKON što je poslala poruku na ruskom, susrela se s Putinom, a oko 45 minuta prije utakmice na njenom je Facebook profilu objavljena i posljednja poruka nogometašima prije početka utakmice, Kolinda se uputila na tribine stadiona u Moskvi s kojih navija za povijesnu pobjedu Hrvatske.
Ovaj put u njezinom je društvu i suprug Jakov.
0 ( + )
*
El País: Hrvatska je snažna mala zemlja, ali opterećena poviješću
El PaĂs: Hrvatska je snažna mala zemlja, ali opterećena poviješću
Ba. M.
Foto: Pixsell/Dalibor Urukalović/El Pais
BIVŠA zemlja Jugoslavije prošla je od rata do finala Svjetskog prvenstva u nogometu u samo dva desetljeća - tim riječima počinje tekst najvećeg španjolskog dnevnog lista o Hrvatskoj.
Nijednoj zemlji nije lagan ni ekonomski ni moralni oporavak nakon rata. Hrvatskoj, zemlji od jedva četiri milijuna stanovnika ne samo da je pošlo za rukom ući u EU, već je uspjela postati sportskom silom došavši u finale Svjetskog nogometnog prvenstva, navodi El Pais.
Rat je još uvijek vrlo živ u memoriji ove mediteranske države, pola balkanske, pola centralnoeuropske. Kapetan Luka Modrić, bio je u izbjeglištvu tokom rata, njegovo selo uništili su Srbi, dok je obitelj druge zvijezde reprezentacije Ivana Rakitića izbjegla u Švicarsku gdje se i rodio, stoji u tektstu.
El País Hrvatsku opisuje kao jednu od najmlađih u Europi nastalu 1991. godine nasilnim raspadom Jugoslavije iako potpunu neovisnost nije stekla sve do 1995. godine oslobađanjem dijela teritorija koje je dovelo do jednog od najvećih premještanja stanovništva na području Balkana – 200 000 Srba pobjeglo je ili je protjerano u nekoliko dana, piše El Pais.
Težak uteg rata u kolektivnoj memoriji te jak utjecaj Katoličke crkve kao i ideja da postoji stara hrvatska nacija koja je prethodila neovisnosti, od Hrvatske je učinila zemlju s jakim nacionalnim identitetom, navodi se u tekstu.
Srbi i Hrvati - kršćani koji govore istim jezikom, a pišu različitim pismom
Najveći španjolski list spominje i ratne sukobe, stradanja Vukovara, stvaranje Krajine. Također pojašnjava kako Srbi I Hrvati govore istim jezikom, no pišu drugim pismom. Obje su nacije kršćanske, jedna pravoslavna, druga katolička.
Objašnjavajući povijesne prilike, El País navodi i dio iz intervjua talijanskog književnika Curzija Malapartea s Antom Pavelićem u kojem na pitanje što je kutija na njegovom stolu sa želatinastom masom, odgovara: “To je dar mojih lojalnih ustaša, 20 kila ljudskih očiju”.
No također naglašava kako država nastala devedesetih nije imala veze s Pavelićevim režimom iako preminuli prvi predsjednik Franjo Tuđman nije pomogao u smirivanju tenzija sa Srbima. U tekstu se spominju i problem koje zemlja ima s rastućim revizionizmom te se zaključuje kako je Hrvatska bez sumnje bila žrtva, ali je imala i svoje “krvnike”, pogotovo u Bosni, gdje živi veliki broj Hrvata.
Turistička konkurencija Španjolskoj
Hrvatska je snažna zemlja s velikim turističkim potencijalom i u tom smislu velika konkurencija Španjolskoj sa svojom predivnom dalmatinskom obalom.
Španjolski dnevni list navodi i kako je predsjednica Kolinda Grabar Kitarović išla gledati utakmice plaćajući sama putovanje.
Bez sumnje uteg prošlosti za Hrvate je ogroman, poput noćne more koje se ne žele sjećati, ali u isto vrijeme ne mogu zaboraviti.
Simbolične su u tom smilsu izjave Modrića i Rakitića u časopisu The Player's Tribune o njihovom djetinjstvu.
“Moji roditelji nikad nisu govorili o ratu sa mnom ili mojim bratom iako su izgubili mnoge ljude koje su voljeli. Mi smo imali sreće”, rekao je Modrić.
Rakitić, rođen u Švicarskoj, ima sličnu priču. Nekoliko godina nakon završetka rata posjetio sam Hrvatsku s roditeljima i bratom. "I kad smo došli shvatili smo da ljudi ne žele pričati o ratu”, rekao je.
Oboje znaju da šutnja o ratu predstavlja jedan oblik priznavanja onog što se ne može zaboraviti i da je teret prošlosti uvijek velik za Balkan, dio svijeta za koje je Churchill rekao da proizvodi više povijesti negoli je može probaviti.
Ipak, današnja utakmica postat će dio recentne povijesti koja nije neprobavljiva.
0 ( + )
*
Predsjednik Europskog vijeća odgovorio Trumpu: EU i SAD su najbolji prijatelji
Šef Europskog vijeća odgovorio Trumpu: EU i SAD su najbolji prijatelji
HINA
Foto: Hina/EPA
PREDSJEDNIK Europskog vijeća Donald Tusk reagirao je večeras na izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je među neprijatelje SAD-a uvrstio i Europsku uniju, istaknuvši kako su, upravo suprotno, Sjedinjene Države i Europska unija "najbolji prijatelji".
"Mislim da je Europska unija neprijatelj, zbog onoga što nam rade na polju trgovine", kazao je u intervjuu za američki televizijski kanal CBS predsjednik Trump.
U svom odgovoru na Twitteru Donald Tusk je napisao: "Amerika i Europska unija su najbolji prijatelji". "Tkogod kazao da su neprijatelji, taj širi lažne vijesti", istaknuo je predsjednik Europskog vijeća.
Odnosi između SAD-a i Europske unije u posljednje vrijeme su se zaoštrili na području trgovine, nakon što su Sjedinjene Države uvele Europskoj uniji carine za aluminij i čelik.
0 ( + )
*
U napadu bombaša samoubojice najmanje sedam mrtvih i 15 ranjenih
U napadu bombaša samoubojice najmanje sedam mrtvih i 15 ranjenih
M.V.
Screenshot: YouTube
U NAPADU bombaša samoubojice u blizini afganistanskog Ministarstva ruralne obnove i razvoja u Kabulu najmanje je sedam ljudi poginulo, a 15 je ranjeno, piše Reuters. Napad se dogodio u poslijepodnevnim satima kad je većina zaposlenih napuštala svoja radna mjesta, izjavili su dužnosnici.
Kabul, Afghanistan: At least 7 killed and 15 other wounded in a suicide attack at the outside gate of Ministry Rural Rehabilitation and Development in Kabul Afghanistan on July 15, 2018.Shamriz Sabawoon/ Afghan Multimedia Agency (AMA)
Današnji napad je najnoviji u seriji eksplozija koji su usmjereni na civilno stanovništvo u Kabulu i većim afganistanskim gradovima uključujući i Jalalabad koji je triput napadnut u posljednja dva tjedna.
"Prema do sada dostupnim informacijama, bombaš samoubojica je aktivirao eksplozivni prsluk na vratima našeg ministarstva", kazao je Fraidoon Azhand, glasnogovornik Ministarstva ruralne obnove i razvoja i dodao kako su cilj bombaša bili službenici zaposleni u tom ministarstvu.
Za sada nitko nije preuzeo odgovornost za ovaj napad. Glasnogovornik policije Kabula Hashmat Stanekzai izjavio je kako je u napadu poginulo najmanje sedam, a ozlijeđeno 15 osoba. Većina žrtava su zaposlenici ministarstva. Uz to, u napadu je oštećeno vozilo stranih savjetnika koji rade u ministarstvu.
Nešto ranije, UN je izvijestio o rekordnom broju poginulih civila u bombaškim napadima u prvoj polovici ove godine. Prošli mjesec bilo je proglašeno kratkotrajno primirje tokom kojega je predsjednik Ashraf Gani govorio o mogućnosti mirovnih pregovora s talibanima. Međutim, talibani smatraju vladu u Kabulu nezakonitom i traže odlazak međunarodnih trupa iz Afganistana.
0 ( + )
*
New York Times: Bobanov najpoznatiji udarac nije bio u loptu nego u policajca
New York Times: Bobanov najpoznatiji udarac nije bio u loptu nego u policajca
SLIKOM garaže u Pittsburghu pretvorene u svojevrsno svetište posvećeno Zvonimiru Bobanu 1998. godine koje je napravio njegov rođak započinje svoj tekst Nicholas Kulish, autor hrvatskih korijena, za The New York Times.
Bio je to izvanredan uspjeh male i tek nastale države koja je sada ponovo zadobila svjetsku pažnju izborivši finale na Svjetskom prvenstvu, objašnjava Kulish.
Bobanov najpoznatiji udarac nije u loptu, nego u policajca
Ta garaža, odnosno privatno svetište u čast Zvonimiru Bobanu, pripadala je autorovu rođaku i nije nastalo zbog uspjeha 1998. godine. Bobanov najpoznatiji udarac nije bio onaj u nogometnu loptu, već u policajca na utakmici na zagrebačkom Maksimiru 1990. godine, piše Kulish.
Utakmicu koju spominje nekoliko američkih medija već je simbolički prikazalo kao početak rata, no ovaj autor detaljnije je razrađuje i objašnjava kako je sukob bio između navijačkih skupina BBB i Delija te da su Hrvati smatrali kako policija tuče samo Dinamove navijače. Bobanov napad na policajca trebao je zaštititi navijače Dinama od policajaca.
“Zbog tog udarca on u Zagrebu uživa poseban status. Još uvijek je legenda”, rekao je novinar Balkan Insighta Sven Miklenić za The New York Times.
No Dario Brentin s austrijskog sveučilišta u Grazu, koji piše doktorski rad na temu sportskog i nacionalnog identiteta u Hrvatskoj, smatra da se događaju pridaje prevelika važnost u kontekstu osamostaljenja te da je mitologiziran.
Udarac koji je ušao u legendu
Policajac kojeg je Boban udario nije bio ni Srbin niti Hrvat, već Bošnjak Refik Ahmetović, a sam Boban je nastavio igrati za jugoslavensku reprezentaciju do neovisnosti Hrvatske. No legenda je rođena, a povezanost nogometa s nacionalnim identitetom produbljena je uspjehom na prvom Svjetskom prvenstvu na kojem je nogometna reprezentacija nastupila.
Trenutna reprezentacija već je prestigla uspjeh Bobanove došavši do finala. No da bi dosegnuli visine i ugled ekipe iz 1998. godine u nacionalnoj svijesti, ipak bi morali pobijediti Francusku i postati prvaci.
Ovi igrači će biti slavljeni, ali pitam se hoće li dobiti svoja svetišta. Možda današnji rezultat ponudi odgovor, završava svoj tekst Kulish.
0 ( + )
*
Kolinda prije utakmice posjetila Vatrene u Moskvi
Kolinda prije utakmice posjetila Vatrene u Moskvi
Hina
Foto: Pixsell/Filip Kos
HRVATSKA predsjednica Kolina Grabar-Kitarović doputovala je u Moskvu gdje će imati službeni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon čega će na stadionu Lužnjiki gledati finale Svjetskog prvenstva između Hrvatske i Francuske.
Hrvatska predsjednica je po dolasku u Moskvu posjetila hotel u kojem su odsjeli Vatreni i čestitala im na dosadašnjem uspjehu te poželjela sreću u današnjem finalu.
Kolindu Grabar-Kitarović ispred hotela Swissotel Krasnye Holmy dočekao je izbornik hrvatske vrste Zlatko Dalić koji joj je zahvalio na podršci koju pruža reprezentaciji.
Treća utakmica na koju je otišla u Rusiju
Finale će biti treća utakmica kojoj će prisustvovati Kolina Grabar-Kitarović na ovom prvenstvu. Vatrene je bodrila u Nižnjen Novgorodu na susretu osmine finala protiv Danske te u Sočiju na četvrtfinalu protiv domaćina Rusije.
Na polufinalu u Moskvi nije bila, no tu je utakmicu s tribina stadiona Lužnjiki pratio hrvatski premijer Andrej Plenković koji je ovoga puta ostao u Hrvatskoj.
Iz vlade su izvijestili kako je dogovoreno da na finale Svjetskog prvenstva u nogometu, na kojem će se Hrvatska s Francuskom boriti za zlato, ide predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović, dok će premijer Andrej Plenković utakmicu pratiti s navijačima u Hrvatskoj.
Predsjednica Republike Grabar-Kitarović u nedjelju ujutro, prije odlaska u Moskvu, poručila je da vjeruje u pobjedu Vatrenih i da će cijela Hrvatska danas navijati svim srcem.
"Što god da se danas dogodilo - mi smo ponosni na naše Vatrene, ali vjerujem u pobjedu. Vjerujem da će sva Hrvatska navijati svim srcem. Mislim da će biti i potresa u Zagrebu, Splitu, Rijeci i drugim gradovima, kad navijači budu skakali, a posebno se veselimo i povratku", istaknula je predsjednica Grabar-Kitarović.
Grabar-Kitarović istaknula je da će danas u Moskvi imati službeni sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom će se, naravno, vidjeti na stadionu, ali vjerojatno i prije početka utakmice iako su, kaže, već dosta razgovarali u Bruxellesu.
"Dakle, idemo s vjerom u pobjedu, ali s nikakvim uvjerenjem da će biti lako. Neće biti lako. I zato, doista moramo svim srcem biti uz naše Vatrene", poručila je hrvatska predsjednica.
0 ( + )
*
Hrvatska i Francuska - dvije zemlje koje ne mogu biti različitije
Hrvatska i Francuska - dvije zemlje koje ne mogu biti različitije
P.S.
Foto: 123rf
DVIJE zemlje čije reprezentacije igraju u finalu Svjetskog nogometnog prvenstva u nogometu teško da mogu biti veća suprotnost - prema svim političkim, ekonomskim i kulturnim mjerilima gotovo da su neusporedive. Slobodno se možemo zapitati - kako su se uopće našle u finalu najpopularnijeg sportskog natjecanja na planetu?
Teško je uopće objasniti kako je zemlja od nekih četiri milijuna stanovnika došla do toga da parira zemlji od 67 milijuna. Brojni svjetski mediji ovih dana također postavljaju to pitanje. Iako nema definitivnog odgovora, među mogućim razlozima često se spominju nacionalni ponos i prkos sportaša malene zemlje koji se pred svijetom žele dokazati više nego momčadi puno većih, moćnijih i uglednijih zemalja. "Volimo biti autsajderi", rekao je Dejan Lovren nakon pobjede protiv Engleske kojom se Hrvatska plasirala u finale. I u finalnoj utakmici Hrvatske je svakako autsajder - ali to ne znači da nema šanse pobijediti.
Hrvatska se ima potrebu dokazivati, Francuska baš i ne
Svoje iznenađenje nije krio ni predsjednik FIFA-e Gianni Infantino."Hrvatska je u finalu, tko bi to očekivao? Hrvatska je mala zemlja, bogata u nogometnoj kulturi i povijesti, ali tko bi to očekivao?" No ono što svjetski mediji spominju je i povezanost motiva za legitimacijom države pred svijetom na sportskom polju s hrvatskim iskustvom devedesetih, gdje se za svoj legitimitet i samo svoje postojanje morala izboriti u krvavom ratu, kao i u međunarodnoj diplomaciji.
A nogomet je, od vremena Franje Tuđmana do danas, bio i ostao daleko najuspješniji vid promocije koji smo imali. Od brončane reprezentacije s SP-a u Francuskoj 1998., kada je u polufinalu ispala upravo od domaćina, hrvatski reprezentativci bili su naši neslužbeni ambasadori - od Šukera i Bobana tada do Modrića i Rakitića sada. Danas im za ostvarenje gotovo nezamislivog sna o tome da postanu prvaci svijeta na putu stoji ista ta Francuska.
Ne treba posebno napominjati da se ta zemlja nema potrebu dokazivati u smislu u kojem to čini Hrvatska. Francuska je jedna od najbogatijih zemalja na svijetu, bivša kolonijalna velesila, zemlja u kojoj se odigrala revolucija koja je obilježila moderno doba, koja je dokinula feudalizam i udarila temelje demokracije, zemlja Versaillesa, Louvrea, Notre-Damea i Eiffelovog tornja, čuvenih vina i sireva, najvećih modnih marki na svijetu, festivala u Cannesu, zemlja nebrojenih filozofa, pisaca, slikara i drugih umjetnika i intelektualaca čiji su radovi i djela postali dio europske i svjetske kulturne baštine. Uza sve naše velikane i znamenitosti, Hrvatska se s time jednostavno ne može mjeriti. No hrvatski nogometaši mogu.
Francuska ima 17 puta više stanovnika - i 52 puta veći BDP
Teško je uopće nabrojiti sve po čemu Francuska prednjači u svijetu: članica G7, kluba vodećih svjetskih industrijaliziranih zemalja, druga najveća europska i deveta svjetska ekonomija, trajna članica Vijeća sigurnosti UN-a, jedna od vodećih članica EU-a, kao i jedna od devet svjetskih nuklearnih sila.
Po nominalnom bruto društvenom proizvodu (BDP) ova je europska sila sedma na svijetu, s 2 bilijuna i 583 milijarde dolara 2017. - Hrvatski je BDP te godine iznosio 54 milijarde dolara. Dakle, iako Francuska ima oko 17 puta više stanovnika, ima gotovo 53 puta veći BDP. Po glavi stanovnika Francuska ima gotovo 37 hiljada dolara BDP-a, dok Hrvatska ima 12 hiljada dolara. Po paritetu kupovne moći Francuska je deveta na svijetu, a po ukupnom bogatstvu kućanstava četvrta. Na popisu Fortune Global 500 je četvrta, s 31 od 500 najvećih svjetskih tvrtki - i to ispred Njemačke i Velike Britanije. Francuska je i sedmi najveći izvoznik i četvrti najveći uvoznik dobara na svijetu, prema Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i World Factbooku.
Turistička destinacija broj 1 i najbolje zdravstvo na svijetu
Francuska je među vodećim zemljama u svijetu po Indeksu ljudskog razvoja (HDI): 21. na svijetu prema rang-ljestvici iz 2016., dok je Hrvatska 47. Po očekivanom životnom vijeku, prema rang-ljestvici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2015. dijeli sa Švedskom 9. mjesto s 82,4 godine - Hrvatska je na 36. mjestu sa 78 godina. A prema izvještaju WHO-a iz 2000. Francuska ima najbolju zdravstvenu skrb na svijetu - Hrvatska je ovdje na 43. mjestu.
Po izravnim stranim ulaganjima na svijetu Francuska je treća, iza Luksemburga - poznatog bankarsko-poreznog utočišta - i SAD-a. U isto vrijeme je drugi najveći izravni ulagač - francuske su tvrtke 2008. u inozemstvu uložile 220 milijardi dolara. Francuski AXA je najveće osiguravajuće društvo na svijetu, a francuska banka BNP Paribas je 2008. bila najveća banka na svijetu, dok su Credit Agricole i Societe Generale bile šesta i osma najveća banka.
Francuska je i treći najveći poljoprivredni izvoznik na svijetu, a njena poljoprivreda iznosi 20 % ukupne poljoprivredne proizvodnje EU-a. Čuvena francuska vina Roset, Bordeaux i Champagne cijenjena su diljem svijeta, ali ova zemlja naveliko izvozi i žito, piletinu, svinjetinu, govedinu i mliječne proizvode. Pri tome joj svakako nisu naodmet velike subvencije EU-a, koje su 2007. iznosile 8 milijardi dolara.
Louvre i Versailles, Voltaire i Camus, Le Corbusier i Edith Piaf
Zemlja s kojom ćemo se suočiti u finalu Svjetskog prvenstva je i turistička destinacija broj jedan u svijetu, s 83 milijuna stranih turista 2012. Najpopularnije su destinacije, naravno, Pariz i Francuska rivijera. Ipak, zbog prosječno kratkog trajanja posjeta, po prihodima od turizma je tek treća na svijetu. Eiffelov toranj, Palača Versailles, Muzej Louvre, Muzej Orsay, Nacionalni prirodoslovni muzej, Arc de Triomphe (Slavoluk pobjede) i Pont du Gard (Most preko rijeke Gard) neke su od najatraktivnijih znamenitosti koje svake godine posjećuju milijuni turista, a tu valja dodati i Disneyland Paris, ranije poznat kao Euro Disney.
Na Svjetskom popisu baštine UNESCO-a nalazi se čak 41 mjesto iz Francuske, po čemu je treća u Europi. A kako tek nabrojati sve Francuze koji su čovječanstvo zadužili svojim znanstvenim, umjetničkim, intelektualnim radom? Francuze možda bije glas da su arogantni i uvjereni u svoju jedinstvenost, ali narod koji je svijetu dao Enciklopediju i Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina, Descartesa, Pascala, Voltairea, Comtea, Durkheima i Foucaulta u filozofiji i sociologiji, Rabelaisa, Racinea, Molierea, Diderota, Baudelairea, Verlainea, Mallarmea, Hugoa, Dumasa, Vernea, Balzaca, Maupassanta, Stendhala, Prousta, Celinea, Alberta Camusa i Jean-Paula Sartrea u književnosti, Berlioza, Bizeta, Satiea, Ravela, Debussyja, Edith Piaf, Aznavoura, Serga Gainsbourga i Jean-Michel Jarrea u glazbi, Delacroixa, Courbeta, Moneta, Maneta, Degasa, Renoira, Cezannea, Gauguina, Toulouse-Lautreca i Matissea u slikarstvu, Le Corbusiera i mnoge druge u arhitekturi, Lumierea, Goddarda, Truffauta, Alaina Delona i Brigitte Bardot u filmu... E taj narod možda na to i ima pravo.
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina i dalje putokaz za čovječanstvo
Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina, koja je izglasana u Nacionalnoj ustavotvornoj skupštini 1789., sastavili su francuski revolucionari general Lafayette i Honore Mirabeau te američki revolucionar i drugi predsjednik SAD-a Thomas Jefferson, inspirirani misliocima Prosvjetiteljstva. Prema doktrini "prirodnog prava", ljudska prava se u deklaraciji drže univerzalno vrijedećima i vezanima za samu ljudsku prirodu. Ovaj dokument, ključna objava ideala Francuske revolucije - slobode, jednakosti i bratstva - zajamčio je uspostavu nacionalne države slobodnih pojedinaca jednako zaštićenih zakonom.
"Načela svakog suvereniteta nalaze se jedino u Narodu. Nitko, nijedna osoba ne može vršiti autoritet koji ne proistječe iz Naroda", stoji u članku 3 deklaracije. Ovi su principi, naravno, daleko nadišli granice Francuske i period revolucije. Principi izraženi u Francuskoj Deklaraciji, kao i u američkoj Deklaraciji neovisnosti, urodili su povijesnim širenjem slobode i demokracije diljem svijeta, ali i dalje predstavljaju putokaz za sve one narode i pojedince koji žive u neslobodi i tiraniji ili u zemljama u kojima su te vrijednosti ugrožene s raznih strana.
Naravno da sve to ne znači da Francuska nema svojih nedostataka i da je savršena u svakom pogledu. Daleko od toga. No neovisno o rezultatu finala Svjetskog prvenstva, Hrvatska bi se po mnogo čemu mogla i trebala ugledati na svoju sutrašnju suparnicu.