Trump zbog migranata smanjio pomoć Srednjoj Americi
Trump zbog migranata smanjio pomoć Srednjoj Americi
HINA
Foto: EPA
ADMINISTRACIJA američkog predsjednika Donalda Trumpa za stotine je milijuna dolara smanjila pomoć Salvadoru, Gvatemali i Hondurasu nakon što se Trump obrušio na te tri zemlje jer su hiljade njihovih stanovnika zatražile azil na američkoj granici s Meksikom.
Plan će vrlo vjerojatno naići na žestok otpor oporbe u Kongresu.
Nezadovoljni zastupnici
Neki zastupnici, među kojima su i Trumpovi republikanci i demokrati, nezadovoljni su zbog toga što predsjednik uporno ignorira zakone o potrošnji proračunskog novca koje je usvojio Kongres, a neke od njih Trump osobno potpisao.
Zastupnici koji se ne slažu s planom kažu da je okrutno smanjivati pomoć zemljama koje se bore protiv gladi i zločina i upozoravaju da će potez biti kontraproduktivan jer će vrlo vjerojatno povećati broj migranata.
Dužnosnici u Kongresu kažu kako su im članovi Trumpove administracije rekli da će preraspodijeliti 370 milijuna dolara pomoći zemljama Srednje Amerike koje su zastupnici odobrili u proračunu za 2018. i suspendirati dodatnih 180 milijuna dolara iz proračuna za 2017. godinu.
Sav taj novac za te godine dosad nije potrošen.
Obećano - učinjeno
Administracija je u ožujku najavila da će smanjiti pomoć trima zemljama nakon što je Trump izrazio nezadovoljstvo s njihovim imigracijskim politikama.
Sredstva im neće biti isplaćena dok Washington ne bude zadovoljan njihovim mjerama da smanje broj migranata koji prelaze američku granicu, rekla je novinarima glasnogovornica State Departmenta Morgan Ortagus.
"Zajedno s Kongresom, preraspodijelit ćemo ta sredstva na druge prioritete", dodala je ne ulazeći u detalje.
Američki dužnosnik koji je upoznat s planom rekao je da će administracija to učiniti do kraja travnja 2020. godine.
0 ( + )
*
Ekvador dopustio američkim avionima da koriste aerodrom na Galapagosu
Ekvador dopustio američkim avionima da koriste aerodrom na Galapagosu
HINA
Ilustracija: EPA
EKVADOR je dopustio američkim vojnim zrakoplovima da koriste aerodrom na Galapagosu, prenosi danas BBC. Američki avioni slijetat će i polijetati iz zračne luke San Cristobal, rekao je ministar obrane Oswaldo Jarrin, navode lokalni mediji.
Dodao je da će se "boriti protiv krijumčara narkoticima" prema sporazumu s vladom.
Ta je vijest izazvala bojazan zbog mogućeg utjecaja na okoliš i suverenitet Ekvadora. Radi se o avionima Boeingu 777 i Lockheed P-3 Orionu, izvijestila je latinoamerička televizijska mreža Telesur.
Bivši predsjednik se naljutio
Turisti iz svih dijelova svijeta putuju na Galapagos kako bi vidjeli njegovu bioraznolikost koja je inspirirala teoriju evolucije Charlesa Darwina.
Oporbeni zastupnik Carlos Viteri rekao je da je dogovor sa SAD-om "neprihvatljiv" i da ga treba zabraniti "ako mu je cilj uzeti i jedan pedalj ekvadorskog teritorija".
Prema članku 5. ustava, Ekvador je "zemlja mira i neće se dopustiti uspostava stranih vojnih baza ili postrojenja za vojne svrhe".
Bivši predsjednik Rafael Correa također je reagirao ljutito, napisavši na Twitteru da otok "nije američki nosač zrakoplova". No, Jarrin tvrdi da na otoku "nitko neće boraviti stalno" i da će sve troškove prilagodbe aerodroma platiti Washington, prenosi BBC.
0 ( + )
*
Zašto bi Iran napao tankere pred svojom obalom? Postoje dobri razlozi
Zašto bi Iran napao tankere pred svojom obalom? Postoje dobri razlozi
P.S.
Foto: EPA
ZA TEŽAK incident u kojem su oštećena dva tankera japanskog i norveškog vlasnika u Omanskom zaljevu, nadomak strateškog Hormuškog tjesnaca, SAD i Velika Britanija okrivile su Iran.
Kao dokaz iranskog napada na komercijalne brodove, američka mornarica objavila je snimku na kojoj, kako tvrdi, iranski patrolni čamac prilazi prethodno napadnutom tankeru i skida nedetoniranu minu s njega kako bi uklonio dokazni materijal.
Međutim, Iran "kategorički odbacuje" odgovornost za napad, a skepsu oko vrste i počinitelja napada izrazio je čak i direktor japanskog brodara Kokuka Sangyo, vlasnika jednog od dvaju napadnutih tankera. Norveška ministrica vanjskih poslova je također, unatoč zaključcima SAD-a i Velike Britanije, izjavila da je prerano za zaključak o tome tko je odgovoran za napad.
SAD i UK sigurni da Iran stoji iza napada, kritičari tvrde da je napad lažiran
Uz to, u medijima i na društvenim mrežama posljednjih su dana česte kritike o tome da je američka optužba na račun Irana nepouzdana, pa i da se možda radi o lažiranom napadu (eng. false flag attack). Povlače se paralele s kasnije pobijenim optužbama za postojanje oružja masovnog uništenja u Iraku, pa i s lažiranim incidentom u Tonkinskom zaljevu koji je poslužio kao povod za američku vojnu intervenciju u Vijetnamu 1964.
Čak je i Eliot Higgins, osnivač stranice za istraživanje vojnih sukoba i kršenja ljudskih prava, pomoću otvorenih izvora (eng. open source) Bellingcat bacio sumnju na američke tvrdnje o snimci koju su objavili.
"Iako je objekt na trupu (japanskog tankera) Kokuka Courageous opisan kao 'vjerojatno magnetska mina', slike koje su predstavljene nisu dovoljno jasne da to potvrde. Ništa što je predstavljeno kao dokaz ne dokazuje da su objekt zaista postavili Iranci. Video samo pokazuje da su Iranci odlučili ukloniti ga iz nepoznatog razloga", piše Higgins u kolumni za New York Times u kojoj i sam primjećuje da je termin "Tonkinski zaljev" postao "trending" na Twitteru uz termin "Omanski zaljev".
Pa ipak, razumno je pretpostaviti da američke i britanske vojno-obavještajne službe raspolažu s više dokaza od snimke i fotografija koje su odlučili objaviti. Izraz koji je britanski ministar vanjskih poslova upotrijebio - "gotovo sigurni" da Iran stoji iza napada u Omanskom zaljevu - u obavještajnoj terminologiji, odnosno takozvanim "riječima za procjenu vjerojatnosti" (eng. words of estimative probability, skraćeno WEP), označava najviši stupanj sigurnosti pri analizi na temelju raspoloživih dokaza. Drugim riječima, u profesionalnoj obavještajnoj terminologiji naprosto se ne koristi izraz "sigurno" ili "potpuno sigurno".
Da baš Iran stoji iza napada, sugerira i jučerašnje priopćenje američkog vojnog zapovjedništva CENTCOM prema kojem su iranske pomorske snage ispalile protuzračni projektil na američku bespilotnu letjelicu Reaper nakon napada na tankere.
CENTCOM acknowledging that Iranian naval forces fired a shoulder-launched antiaircraft missile at a US Reaper drone during last week's Gulf of Oman incident & that Houthis shot down another US Reaper over Yemen a week earlier with vehicle-mounted missile https://t.co/lKSlsFoN8S
Analiza Stratfora: Iran je zaključio da je napad najbolja obrana
Uz to, argument protiv zaključka da Iran stoji iza sabotaže koji se ovih dana može često čuti, glasi otprilike: Zašto bi Iran izveo ovaj napad? Kome takav napad koristi - po staroj latinskoj poslovici "Cui bono" (U čiju korist)? U analizi koju za čuvenu američku organizaciju za geopolitičko-obavještajnu analizu Stratfor potpisuje Reva Goujon, nudi se prilično uvjerljiv iako neočekivan odgovor na to pitanje.
Napad u Omanskom zaljevu, podsjeća odmah Goujon, izveden je mjesec dana nakon prethodnog napada na četiri tankera na gotovo istoj lokaciji - dva emiratska, jedan saudijski i jedan norveški. I tada je američka vojska i administracija zaključila da je Iranska revolucionarna garda "izravno odgovorna" za drzak napad na slobodu plovidbe. I tada je istraga koju su proveli Ujedinjeni Arapski Emirati utvrdila da se radilo o napadu magnetskim morskim minama iako ta istraga nije iznijela zaključak o počinitelju - osim da se radi o "akteru sa značajnim operativnim kapacitetom, najvjerojatnije o državnom akteru".
Već je taj napad signalizirao da Iran može i hoće ometati pomorski prijevoz kroz vjerojatno najvažniju pomorsku rutu za prijevoz nafte na svijetu. Međutim, drugi napad pokazuje da se ta prijetnja pretvara u ne tako suptilan poziv na rat koji bi se inače mogao izbjeći, zaključuje Stratforov autor.
Washington krivo procijenio spremnost Irana na eskalaciju?
Naime, administracija Donalda Trumpa u Washingtonu procijenila je da će svojim "brzim i žestokim" nastupom prema Iranu - u vidu povlačenja iz međunarodnog sporazuma, ponovnog nametanja sankcija i kampanje "maksimalnog pritiska" - natjerati režim u Teheranu da se vrati za pregovarački stol i pristane na novi sporazum. No čini se da je američka administracija krivo procijenila namjere iranskog režima.
Naime, izgleda da je Iran odlučio preventivno isprovocirati SAD iako zna da to možda uključuje i ograničene vojne udare, zaključuje Stratforov autor. Ako je američka vojna akcija ionako realna mogućnost, iranski režim možda misli da je bolje da se Amerikanci ispucaju sada, prije nego što sankcije dodatno destabiliziraju Iran. Prava, kopnena invazija ionako nije realna mogućnost, kao što naglašava i američka strana.
Na tom tragu je i procjena predsjednika Jeruzalemskog instituta za strategiju i sigurnost Efraima Inbara, koji je u intervjuu za RT naglasio da još "nemamo činjenice", ali da je vjerojatno da su Iranci sabotirali brodove jer su "promijenili strategiju i ne žele više čekati da Trump ode nakon izbora, već misle stvarati nevolje kako bi omeli protok važnog strateškog resursa kao što je nafta".
Osim toga, takva će akcija zasigurno izazvati nacionalističko zbijanje redova u Iranu. A treći, možda i najvažniji faktor je to što će ugrožavanje opskrbe naftom kroz Hormuški tjesnac podići cijenu crnog zlata, što će pomoći Iranu da popuni sankcijama ispražnjen proračun. Uostalom, Iran je već više puta prijetio zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, posljednji put nakon Trumpove odluke da nametne sankcije saveznicima koji i dalje uvoze iransku naftu.
Zanimljivo je da oba napada upućuju na sofisticiranost za koju je sposoban jedino državni akter, dok su u isto vrijeme popraćeni mogućnostima za takozvano plauzibilno poricanje. Iran je tako osudio oba napada, a nakon posljednjeg je poslao i brod za spašavanje posade napadnutog norveškog tankera Altair Front - iako je posadu već bio spasio brod Hyundai Dubai, nakon čega je bio prisiljen predati spašene mornare Irancima.
Čak i ako nije izveo napad, Iran je uklonio dokaze i tako omeo istragu
Tu je, naravno, i uklanjanje navodne mine s trupa napadnutog broda, što je u suštini uklanjanje dokaza i ometanje istrage čak i ako Iran nije počinitelj samog napada.
Činjenica da se napad dogodio baš kad je japanski premijer Shinzo Abe bio u prvom posjetu Iranu, što je i iranski ministar vanjskih poslova Džavad Zarif komentirao kao "blago rečeno sumnjivu" koincidenciju, također je poslužila Iranu za poricanje odgovornosti. Zašto bi Iran napao japanski tanker dok ugošćuje japanskog premijera?
Ali stvari možda postaju nešto jasnije ako uzmemo u obzir da je Abe navodno otišao u posjet Iranu kako bi posredovao između njega i SAD-a te da je vrhovni vođa iranskog islamističkog režima, ajatolah Ali Hamenei glatko odbio Abeovu ponudu za dijalog. Ministar Zarif je, pak, optužio Amerikance da "sabotiraju diplomaciju" i navodnim lažnim optužbama prikrivaju vlastiti "ekonomski terorizam".
Američki državni tajnik Mike Pompeo naglasio je da unatoč "nesumnjivoj" odgovornosti Irana za napad, SAD ne želi rat s tom zemljom. No SAD će sada zasigurno barem razmotriti opciju vojne pratnje za komercijalne tankere u regiji. To također ne znači da nema prostora za daljnju eskalaciju.
Iran je, naime, već postavio ultimatum Europskoj uniji - ako do 7. srpnja ne pronađe način da zaobiđe američke sankcije, odnosno embargo na uvoz iranske nafte, Iran će nastaviti s programom obogaćivanja uranija koji je zamrznuo nakon sporazuma 2015. A glasnogovornik iranske Agencije za atomsku energiju izjavio je danas da će obogaćivanje uranija od tog datuma biti ubrzano čak četiri puta.
BREAKING: The spokesman for Iran's Atomic Energy Agency says: Iran to accelerate output of low-enriched uranium after July 7th "by 4 times".
Ne treba posebno napominjati da je obogaćivanje uranija do razine koja je iskoristiva u izradi atomske bombe upravo ono što SAD, ali i EU, Izrael, Saudijska Arabija i drugi, želi pod svaku cijenu izbjeći.
Iran računa na ograničeni vojni udar koji može izdržati - ali stvar može lako eskalirati
Kao i u slučaju provokativnog napada na tankere, moguće objašnjenje je da je Iran procijenio da Trump naprosto nema apetita za još jedan rat na Bliskom istoku nakon što je SAD zaglibio u iznimno nepopularnim ratovima u Iraku, Afganistanu i, u manjoj mjeri, u Siriji. Naravno, apetit za rat još je manji ako uzmemo u obzir mogućnost uključivanja Rusije u sukob na strani svog saveznika, s kojim već aktivno surađuje u Siriji.
No Iran preuzima priličan rizik ako računa na to da se ograničena vojna akcija SAD-a neće, planirano ili ne, izroditi u totalni rat, pogotovo ako iranske ili proiranske snage u regiji uzvrate napad. Ciklus napada po principu "milo za drago" mogao bi dovesti do nekontrolirane eskalacije čak i ako obje strane ne žele pravi rat, upozorava Stratforov autor.
Nadalje, Saudijska Arabija i UAE rastrgnuti su između želje da SAD suzbije Iran i straha da će upravo oni biti meta iranske odmazde. Izrael je također izložen protunapadu, ali ima veće vojne kapacitete, a i volju da se izravno uključi u taj sukob i osigura neutralizaciju iranskih balističkih i nuklearnih kapaciteta.
Samopouzdanje koje Iran pokazuje svojom retorikom i, po svemu sudeći, akcijama, prilično je zapanjujuće. No ono je samo posljedica Trumpove administracije koja je stjerala Iran u kut svojim otkazivanjem sporazuma i politikom "maksimalnog pritiska". Posljedice bi, valja ponoviti, mogle biti nešto što nijedna strana ne želi.
0 ( + )
*
Predsjednik Turkmenistana imenovao sina guvernerom pokrajine
Predsjednik Turkmenistana imenovao sina guvernerom pokrajine
Hina
Foto: EPA
PREDSJEDNIK Turkmenistana Gurbangulij Berdimuhamedov imenovao je svog sina Serdara pokrajinskim guvernerom, objavila je državna televizija, dajući zamah ionako zvjezdanoj karijeri Serdara za kojeg se nagađa da bi jednog dana mogao naslijediti svog oca.
Berdimuhamedov (61) još od 2006. upravlja državom bogatom prirodnim plinom u kojoj živi šest milijuna stanovnika kojima ne dopušta slobodu izražavanja, ali ih bombardira kultom ličnosti. Turkmenistanci ga često oslovljavaju kao Arkadag ili zaštitnik.
Ekstravagantan predsjednik
Sedar Berdimuhamedov (37), jedini predsjednikov sin, ranije je radio u ministarstvu vanjskih poslova te bivše sovjetske republike i bio član parlamenta prije nego što je postao zamjenikom guvernera središnje pokrajine Ahal, da bi sada bio promoviran u guvernera.
U toj pokrajini živi pleme Teke čiji su članovi pripadnici turkmenistanske elite. Berdimuhamedov je član plemena kao i njegov prethodnik Saparmurat Nijazov.
Ekstravagantan predsjednik u odnosu na druge, općenito hladne srednjoazijske čelnike redovito se pojavljuje na državnoj televiziji izvodeći razne atrakcije, poput pucanja iz revolvera ili bacanja košarkaške lopte dok vozi bicikl.
Izvodi i razne pjesme, od poznatih šlagera iz sovjetskog razdoblja do vlastitih rep uradaka o omiljenom ždrijebetu.
Turkmenistan, četvrta zemlja po zalihama plina na svijetu, najviše energije izvozi u Kinu, a ove je godine ponovno počela izvoziti manje količine Rusiji i gradi plinovod kroz Afganistan do Pakistana i Indije.
0 ( + )
*
Francuski milijarder kupio svjetski poznatu aukcijsku kuću
Francuski milijarder kupio svjetski poznatu aukcijsku kuću
HINA
Foto: EPA
TELEKOMUNIKACIJSKI milijarder Patrick Drahi kupio je aukcijsku kuću Sotheby's za 3,7 milijardi dolara, javlja danas BBC.
Kompanija koja je na njujorškoj burzi bila 31 godinu, sada se nakon problematičnog razdoblja vraća u privatno vlasništvo.
Drahi, francuski poduzetnik, kolekcionar umjetnina i osnivač telekomunikacijske tvrtke Altice kupio je Sotheby's u trenutku kada postoje naznake ponovnog procvata tržišta umjetnina.
Aukcijska kuća Christie's, suparnik Sotheby'sa, u vlasništvu je također francuske obitelji Pinault.
Nakon što je financijska kriza pogodila to tržište, Sotheby's se suočio s velikim troškovima i napadima investitora iz hedge fondova, Dana Loeba i Micka McGuirea. Loebova tvrtka Third Point je drugi najveći ulagač s 14 posto udjela.
Sotheby's je prošle godine prodao najskuplju sliku
Poznati trgovac umjetninama Loeb je pozdravio prodaju i Reutersu rekao "da cijena opravdava vrijednost koju su uvidjeli kada su prvi puta investirali u Sotheby's te je ona nagrada dugogodišnjim ulagačima poput tvrtke Third Point koja je vjerovala u potencijal te aukcijske kuće".
Aukcijsko tržište oživjelo je u studenom 2017. kada je slika Salvator Mundi, dugo godina izgubljena slika Leonarda da Vincija koju je naručio francuski kralj Luj XI.I, prodana u New Yorku za rekordnih 450,3 milijuna dolara. Dražba je održana u Christie'su.
Sotheby's je prodao najskuplju sliku u 2018., "Nu couché" Amedea Modiglianija za 157,2 milijuna dolara, a u svibnju "Meules", jednu iz serije slika Claudea Moneta za 110,7 milijuna dolara. Bila je to rekordna cijena za neko impresionističko djelo.
Među poznatijim predmetima prodanima u Sotheby'su je i umjetnička kolekcija vojvotkinje od Windsora, osobna kolekcija Andyja Warhola i slika "Vrisak" Edvarda Muncha.
Drahi je rodom iz Maroka
Drahi, koji je rođen u Maroku, preselio se u Francusku kada je imao 15 godina, gdje je započeo karijeru u Philipsu prije nego što se pridružio podružnici američke kabelske kompanije Liberty Global.
Vodećim telekomunikacijskim poduzetnikom u zadnjih šest godina postao je kupnjom drugog najvećeg francuskog mobilnog operatera SFR-a i kupnjom udjela američkih kabelskih kompanija. Osim toga, Drahi posjeduje i portugalski Telecom.
0 ( + )
*
Vatikan razmišlja o zaređivanju oženjenih muškaraca
Vatikan razmišlja o zaređivanju oženjenih muškaraca
Hina
Foto: EPA
OBJAVOM dokumenta koji otkriva da Sveta Stolica razmišlja o ređenju oženjenih muškaraca u Amazoniji, Vatikan je odškrinuo vrata takvoj mogućnosti, ali ne odstupa od svećenićkog celibata za koji papa Franjo kaže da je "dar Crkvi".
"Postoji potreba da Crkva prouči mogućnost da u najzabitnijim dijelovima tog područja starije muškarace, poželjno je da to budu domaći ljudi, poštovani i ugledni članovi svojih zajednica pripusti u svećenički red", piše u dokumentu pripremljenom za sinodu biskupa iz Amazonije od 6. do 27. oktobara u Vatikanu.
Papa govorio da je celibat dar Crkvi
Papa je još u ožujku 2017. javno kazao da "razmišlja" o mogućnosti ređenja uzornih muževa ("viri probati"), čime isključuje takvu mogućnost za mladiće i naravno žene.
U siječnju je Papa jasno odbacio svako odbacivanje svećenićkog celibata koje naziva "darom Crkvi" i za koji kaže da ne može biti "optativan".
"Osobno mislim da je celibat dar Crkvi. Drugo, ne slažem se da celibat bude opcija", izjavio je Papa.
On je ipak ponovno predvidio "neke mogućnosti (prilagodbe) za udaljena područja", kao što su Pacifički otoci ili Amazonija kada za to postoji "pastoralna potreba".
"O tome se razgovara s teolozima, nije to moja odluka", dodao je oprezno Papa, piše agencija France presse i napominje da je Papa o toj osjetljivoj temi Katoličke crkve već davao ija
Celibat nije dogma
Tako je 2014. dva puta u manje od tri mjeseca papa Franjo potaknuo raspravu o celibatu.
"Svećenički celibat nije dogma", rekao je novinarima. Osim toga, "oženjeni svećenici unutar Crkve postoje", rekao je i spomenuo anglikance koji su pristupili Rimu, zatim katoličke kopte te neke svećenike Istočnih crkava.
"Vrata su dakle odškrinuta", rekao je Franjo i probudio nadu u svih katolika sklonih ređenju oženjenih muškaraca.
Formirani su deseci udruga, ponajprije žena koje su se udale za svećenike, kako bi senzibilizrale Vatikan za to pitanje.
Papi Franji se prije pet godina pismom obratilo 26 'supruga svećenika' s molbom da ih primi kako bi mu svjedočile o "patnji" koju trpe živeći skriven život.
Dok je bio nadbiskup Buenos Airesa, Franjo je bio blizak prijatelj s argentinskim biskupom Jeronimom Podestom koji se odrekao svećeničkog zvanja zbog ljubavi prema jednoj ženi.
Nedavno su pedofilski skandali potaknuli raspravu o svećeničkom celibatu, napose u Australiji gdje je spektakularno osuđen kardinal George Pell zbog seksualne agresije nad djecom u crkvenom zboru.
Katolička crkva u Australiji tada je priznala da bi svećenićki celibat mogao biti čimbenik koji je pridonio pedofiliji, prenosi agencija France Presse i dodaje da je Crkva zbog toga preporučila "psihoseksualnu" edukaciju.
0 ( + )
*
Iran će za 10 dana premašiti dopušteni limit uranija
Iran će za 10 dana premašiti dopušteni limit uranija
Hina
Foto: EPA
IRAN je rekao da će u roku od deset dana premašiti međunarodno dogovoreno ograničenje zaliha obogaćenog uranija, korak koji je Washington nazvao "nuklearnom ucjenom", no dodao je da europske zemlje još imaju vremena sačuvati nuklearni dogovor.
U znak zabrinutosti zapadnih zemalja zbog iranskih namjera, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće nazvao je plan "nuklearnom ucjenom" i istaknuo da na njega treba odgovoriti međunarodnim pritiskom.
Britanci upozoravaju, Iran poziva na sankcije
Britanija je upozorila da će, ako Iran prekorači dopuštene limite iz sporazuma, London razmotriti "sve opcije". Izrael, SAD-ov bliski saveznik i zakleti iranski neprijatelj, pozvao je svjetske sile da što brže sankcioniraju Teheran ako premaši zalihe obogaćenog uranija.
Međutim, visoka predstavnica Europske unije za vanjske poslove Frederica Mogherini rekla je da će EU reagirati samo na ono kršenje koje potvrdi Međunarodna agencija za atomsku energiju.
Američko-iranske napetosti pojačale su se nakon optužbi administracije predsjednika Donalda Trumpa da je Teheran prošlog četvrtka izveo napade na dva naftna tankera u Omanskome zaljevu, važnoj ruti za prijevoz nafte. Iran uporno odbacuje bilo kakvu odgovornost.
Viši zapovjednik Iranske revolucionarne garde, Mohamad Bakeri zanijekao je u ponedjeljak da Teheran stoji iza napada i dodao da će Iran, ako odluči blokirati pomorske rute u Hormuškom tjesnacu, to učiniti javno.
"Učetverostručili smo tempo obogaćivanja uranija"
Tajnik iranskog Vrhovnog nacionalnog vijeća sigurnosti Ali Šamkani rekao je za državnu televiziju da je Teheran odgovaran za sigurnost u Omanskom zaljevu i pozvao američke snage da napuste regiju.
"Učetverostručili smo tempo obogaćivanja uranija, a nedavno smo ga još povećali, pa će u roku od deset dana prijeći limit od 300 kilograma", izjavio je Behrouz Kamalvandi, glasnogovornik Iranske organizacije za atomsku energiju.
"Iranske zalihe su svakim danom sve veće", istaknuo je on za državnu televiziju i dodao "da će plan promijeniti onda kada ostale strane izvrše svoje obveze."
Teheran je u svibnju najavio da neće ispunjavati obveze iz nuklearnog sporazuma dogovorenog sa svjetskim silama 2015., u znak prosvjeda zbog jednostrane odluke SAD-a da se povuče iz sporazuma i ponovno nametne sankcije Iranu prošle godine.
Sporazumom se nastoji spriječiti da se Iran domogne nuklearne bombe u zamjenu za ukidanje međunarodnih sankcija.