Rusija uhvatila američke diplomate blizu svog zabranjenog vojnog područja
Rusija uhvatila američke diplomate blizu svog zabranjenog vojnog područja
T.J.D.
Foto (nije fotografija događaja u članku): Epa
RUSIJA je priopćila kako će izdati službenu notu Sjedinjenim Državama jer je ruska policija uhvatila tri američka diplomata na području koje se nalazi u blizini ograđenog vojnog testnog postrojenja na koje je zabranjen pristup civilima, piše Reuters.
Diplomate je u ponedjeljak zaustavila policija nakon što su vlakom stigli blizu zabranjene zone pa ih poslala natrag. Iako su zaštićeni diplomatskim imunitetom, optuženi su za kršenje zakona jer nisu imali dozvole koje su potrebne stranim dužnosnicima kako bi posjetili navedeno područje.
Tajna vojna testiranja
Radi se o teritoriju koje je u augustu ove godine zaintrigiralo zapadne obavještajne agencije. Naime, tada se tamo dogodila nesreća prilikom vojnih vježbi u kojoj je poginulo najmanje pet zaposlenika ruske nuklearne agencije Rosatom i nakon koje se naglo povećala razina radijacije.
Podsjetimo se, razine radijacije u ruskom gradu Severodvinsku su 8. augusta ove godine narasle između 4 i 16 puta, nakon nesreće za koju su ruske vlasti otkrile da je uključivala testiranje rakete s morske platforme. Rusija je tek naknadno priznala da je eksplozija u bazi za lansiranje projektila bila nuklearnog karaktera i da je pritom poginulo najmanje pet ljudi
“Poklonit ćemo im kartu“
Glasnogovornik Državnog tajništva SAD-a izjavio je da su diplomati bili na službenom putovanju i da su pravovaljano obavijestili ruske vlasti o svojim planovima. No, rusko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je kako su diplomati uhvaćeni na zabranjenom području koje se nalazi daleko od grada Arkangelska, za koji su naveli da ga namjeravaju posjetiti.
"Očito su se izgubili. Spremni smo dati američkoj ambasadi kartu Rusije", priopćilo je jučer navečer rusko ministarstvo vanjskih poslova.
0 ( + )
*
Trump će organizirati sastanak država G7 u svom golf-ljetovalištu na Floridi
Trump će organizirati sastanak država G7 u svom golf-ljetovalištu na Floridi
Hina
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump organizirat će sastanak na vrhu skupine G7 u vlastitom golf-ljetovalištu Trump National Dolar blizu Miamija, rekao je dužnosnik Bijele kuće.
Privremeni predstojnik Ureda američkog predsjednika Mick Mulvaney kazao je da Trump neće profitirati od toga te je branio njegovu odluku, koja je donesena uslijed kongresnih istraga o transparentnosti trošenja sredstava i mogućem sukobu interesa.
Ovako misle uštedjeti
Mulvaney je rekao novinarima da će sastanak na vrhu biti održan u Doralu od 10. do 12. lipnja 2020. te da je administracija izabrala navedenu lokaciju nakon što su razmotrili 12 drugih lokacija u različitim saveznim državama.
"Doral je daleko najbolji objekt za ovaj sastanak", poručio je.
"Gotovo kao da su izgradili ovaj objekt da ugosti taj događaj", dodao je.
Mulvaney tvrdi da će Bijela kuća korištenjem Trumpova posjeda uštedjeti milijune dolara.
Američki je predsjednik rekao da on ne upravlja svojom privatnom kompanijom, već njegovi sinovi.
0 ( + )
*
SAD priznao: Da, uskratili smo vojnu pomoć Ukrajini kako bismo pritisnuli Kijev
SAD priznao: Da, uskratili smo vojnu pomoć Ukrajini kako bismo pritisnuli Kijev
HINA
Foto: Epa
PRIVREMENI predstojnik Ureda američkog predsjednika Mike Mulvaney priznao je danas kako je američki predsjednik Donald Trump zamrznuo vojnu pomoć Ukrajini ranije ove godine dijelom i zato kako bi pritisnuo Kijev da istraži navode o umiješanosti Ukrajine u američke predsjedničke izbore 2016.
Mulvaney je na novinskoj konferenciji kazao da je takav potez "potpuno prikladan" te je dodao kako je Trump bio zabrinut zbog korupcije u Ukrajini.
”Činimo to stalno u vanjskoj politici”
"Istraga o tome što se dogodilo 2016. zasigurno je bila jedna od stvari, koje su kod njega izazivale zabrinutost zbog korupcije u toj državi", rekao je Mulvaney.
U konačnici je poslana vojna pomoć Ukrajini, dodao je Mulvaney.
Upitan je li riječ o usluzi za uslugu, odgovorio je novinarima: "Činimo to stalno u vanjskoj politici."
Razlog za opoziv američkog predsjednika?
Trumpova navodna zloupotreba američke vanjske politike u predizborne svrhe, navela je demokrate da pokrenu istragu za postupak opoziva američkog predsjednika.
Demokrati tvrde da je Trump ucijenio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se pokrene istraga o djelovanju sina Joea Bidena, koji je favorit za demokratskog predsjedničkog kandidata, zbog rada u ukrajinskoj naftnoj tvrtki. Biden je, po vlastitom priznanju, dok je bio potpredsjednik ucijenio američkom pomoći tadašnjeg ukrajinskog predsjednika Petra Porošenka da otpusti glavnog državnog tužitelja koji je istraživao korupciju u tvrtki Burisma u čijem je upravnom odboru bio Hunter Biden.
Mulvaney je govorio o tome da je Ukrajina utjecala na američke izbore 2016. te je računalni server Demokratske stranke bio smješten u Ukrajini.
Zelenskij je ranije ovoga mjeseca potvrdio da će njegova vlada istražiti moguću ukrajinsku upletenost u američke izbore.
0 ( + )
*
Venezuela postala članica Vijeća za ljudska prava UN-a unatoč protivljenju SAD-a
Venezuela postala članica Vijeća za ljudska prava UN-a unatoč protivljenju SAD-a
HINA
Foto: Epa
VENEZUELA je danas izabrana za članicu Vijeća za ljudska prava UN-a, sa 105 glasova za, usprkos lobiranju SAD-a, udrugama za ljudska prava i iznenadnom ulasku Kostarike u utrku za mjesto u tom Vijeću.
Kostarika je dobila 96 glasova od ukupno 193 glasa zemalja članica UN-a, iako je objavila kandidaturu ovoga mjeseca, kada je predsjednik Carlos Alvarado Quesada poručio da "venezuelski režim nije prihvatljiv kandidat".
Brazil dobio drugi mandat
Kostarika, Venezuela i Brazil natjecali su se za dva mjesta u Vijeću za ljudska prava koje ima 47 članova, a čiji novi saziv započinje 1. siječnja.
Brazil je dobio drugi trogodišnji mandat sa 153 glasa.
Zemlje mogu biti članice Vijeća za ljudska prava samo dva puta zaredom.
"Nezaslužen i tijesni izbor Venezuele u Vijeće za ljudska prava UN-a šamar je u lice nebrojenim žrtvama te zemlje koje su mučile i ubile vladine snage", rekao je zamjenik direktora Human Rights Watcha Philippe Bolopion.
Članica usprkos Maduru
SAD podupire oporbenog vođu Juana Guaidoa koji se u siječnju 2019. proglasio privremenim predsjednikom Venezuele, a kasnije je pozvao vojsku da izvede državni udar koji nije uspio.
Više od 50 zemalja priznalo je Guaidoa kao čelnika Venezuele, a američki potpredsjednik Mike Pence pozvao je UN u travnju da izbaci Madurovu vladu iz UN-a.
"Morat ćemo ocijeniti utjecaj ove pobjede u nadolazećim danima, ali mislimo da je riječ o povijesnoj pobjedi, uzimajući u obzir bjesomučnu kampanju koja je bila protiv nas", kazao je ministar vanjskih poslova Venezuele Jorge Arreaza za venezuelsku državnu televiziju.
Opća skupština UN-a osnovala je Vijeće za ljudska prava 2006., a Vijeće bi trebalo promovirati i štititi ljudska prava.
Vijeće ima 47 država članica koje se rotiraju i ravnomjerno su geografski raspoređene.
0 ( + )
*
U Barceloni prosvjedi za i protiv nezavisne Katalonije, mogući sukobi
U Barceloni prosvjedi za i protiv nezavisne Katalonije, mogući sukobi
HINA
Foto: Epa
VEČERAS se u Barceloni održavaju prosvjedi zagovornika nezavisnosti, ali i pobornika jedinstvene Španjolske pa policija strahuje od mogućih sukoba.
Odbor za obranu Republike (CDR), organizacija katalonskih zagovornika nezavisnosti koja je nasilno prosvjedovala posljednja dva dana, sazvala je novi masovni prosvjed u centru glavnog grada.
U prethodna dva dana iza sebe su ostavili više zapaljenih automobila, vatrene barikade, a u srijedu su gađali katalonsku policiju molotovljevim koktelima kada im se ispriječila na putu prema zgradi katalonske policije pred kojom su htjeli prosvjedovati.
Od ponedjeljka ozlijeđeno 250 osoba
Zahtijevaju oslobođenje zatvorenih katalonskih lidera osuđenih u ponedjeljak na kazne zatvora između 9 i 13 godina, primjenu nezavisnosti proglašene 2017. te odlazak španjolske policije iz Katalonije.
Od ponedjeljka je u sukobima s policijom ozlijeđeno oko 250 osoba. Španjolski ministar unutarnjih poslova izvijestio je u četvrtak kako su u posljednja tri dana ozlijeđena 194 policajca. Bile su privedene 94 osobe.
U četvrtak su, međutim, i skupine za cjelovitost Španjolske u drugom dijelu grada izašle na ulice ogorčene neredima koji traju od ponedjeljka.
“Na njih, na njih“ i “Ja sam Španjolac, Španjolac“, viču noseći španjolske zastave, dok je policija palicama morala smirivati neke od njih. Zapaljene su dimne kutije.
Interventna policija nastoji spriječiti kontakt dviju suprotstavljenih grupa protestanata.
Katalonski dužnosnici osuđeni na zatvor
Stanovnici Katalonije, pokrajine na sjeveroistoku Španjolske sa 7,5 milijuna stanovnika, podijeljeni su oko pune nezavisnosti.
Katalonija od 1978., kada je Španjolska prešla iz diktature u demokraciju, ima svoju vladu, parlament, policiju, škole, bolnice, a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Središnja vlada u Madridu upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom.
U ponedjeljak je Vrhovni sud u Madridu osudio devetero katalonskih dužnosnika na zatvorske kazne od 9 do 13 godine zbog organiziranja referenduma o nezavisnosti 2017. koji je bio zabranio ustavni sud i posljedičnog proglašenja Republike Katalonije. Osuđeni su zbog poticanja stanovništva na ustanak i trošenja javnog novca za organiziranje zabranjenog referenduma.
0 ( + )
*
Britanija i EU napokon su postigli dogovor, ali subota je ključan dan za Brexit
Britanija i EU napokon su postigli dogovor, ali subota je ključan dan za Brexit
HINA
Foto: Epa
BRITANSKOG premijera Borisa Johnsona u subotu čeka dan odluke u parlamentu nakon što je u danas u zadnji trenutak s Bruxellesom postigao dogovor o izlasku Britanije iz Europske unije kojem se protive njegovi sjevernoirski saveznici.
Parlament će na izvanrednoj sjednici u subotu glasati o prihvaćanju Johnsonovog dogovora. Britanci bi EU trebali napustiti 31. oktobara.
"Uvjeren sam da će moji kolege u parlamentu kada prouče ovaj sporazum željeti u subotu glasovati za njega", rekao je Johnson novinarima nakon summita u Bruxellesu gdje su čelnici Europske unije odobrili novi sporazum o Brexitu.
Kazao je kako bi zastupnici trebali izraziti demokratsku volju naroda i provesti Brexit.
"Mislim da nema razloga za odugovlačenje. Trebali bismo to učiniti i provesti ga do 31. oktobara", rekao je Johnson.
Pokušat će raspisati novi referendum
No Johnsona, čija Konzervativna stranka nema većinu u donjem domu domu britanskog parlamenta u kojem sjedi 650 zastupnika, u tom iznimno podijeljenom tijelu čekaju protivnici koji će pokušati provesti odgodu Brexita i raspisivanje novog referenduma o članstvu u EU-u.
Opcija je i rušenje vlade kako bi pregovore o izlasku preuzele druge političke opcije.
Parlament će zasjedati u subotu od 8 sati i 30 minuta po lokalnom vremenu. Bit će to prva izvanredna sjednica od 1982. kad se raspravljalo o argentinskoj invaziji na Falklandsko otočje.
Johnson će se obratiti zastupnicima, pa će uslijediti 90 minuta duga rasprava i glasanje.
Ono će zadovoljiti samo prvi dio kriterija potrebnog za ratifikaciju sporazuma. Da bi se on dovršio potrebno je i izglasavanje zakona do 31. oktobara.
Johnson tvrdi kako je postigao ”izvrstan” novi dogovor, a glasanje u subotu predstavlja kao izbor između njegovog sporazuma i izlaska bez dogovora. Drugi tvrde kako je izbor kompleksniji.
Potrebno 318 ruku
Ako zastupnici prihvate novi dogovor, Johnson može provesti plan izlaska 31. oktobara. Ako bude odbijen, britanski premijer bi mogao tražiti dozvolu da 31. oktobara izvede Britaniju iz EU-a bez sporazuma.
Sjevernoirska Demokratska unionistička stranka (DUP) najavila je da neće podržati dogovor, kao i oporbeni laburisti, Škotska nacionalna stranka i liberalni demokrati.
Ako izgubi glasanje o sporazumu i ne dobije odobrenje za izlazak bez njega, zakon od Johnsona zahtijeva da napiše pismo Bruxellesu u kojem traži još vremena za pregovore, čime se Brexit odgađa do 31. siječnja 2020. godine. Tada će EU-om predsjedati Hrvatska.
Britanska vlada je najavila i da će poštovati taj zakon i da će Britanci izaći iz EU-a 31. oktobara, štogod se dogodilo, a premijer nije objasnio kako će provesti ta dva proturječna koraka.
Ne zna se kako će glasati čvrsti zagovornici Brexita
Za prihvaćanje sporazuma Johnsonu je potrebno 318 ruku. Ta brojka je manja od 326, što odgovara minimalnoj većini u parlamentu sa 650 zastupnika, jer irski Sinn Fein ne zasjeda, četiri predsjednika ne glasuju, te se ne računaju ni četiri onih koji broje glasove.
Premijerova Konzervativna stranka nema većinu u parlamentu i nije ujedinjena oko toga što je najbolji plan za Brexit. Konzervativci imaju 288 zastupnika i očekuje se da će većina njih glasati za sporazum.
No, postoji i frakcija čvrstih zagovornika Brexita koji bi se mogli pobuniti ako budu smatrali da dogovor ne nudi dovoljno jasan razlaz s EU-om. Taj blok može imati i do 80 članova, a baza mu se sastoji od njih 28 najvjernijih. Nije moguće predvidjeti kako će blok glasati.
Deset ključnih zastupnika
Deset zastupnika DUP-a ključni su za Johnsonove šanse za uspjeh. Ta stranka je ugovorom ujedinjena s konzervativcima, no tvrdi da ne može podržati ovakav sporazum. Očekuje se da će njihova odluka utjecati i na glasove nekih konzervativaca.
Ne zna se ni kako će glasati 21 konzervativaca koje je Johnson u rujnu izbacio iz stranke jer su se usprotivili njegovom planu izlaska sa ili bez sporazuma. Neki bi mogli podržati njegov dogovor, drugi će ga vjerojatno odbiti i podržati odgodu i novi referendum.
Jeremy Corbyn, čelnik laburista koji broje 244 zastupnika, najavio da ni oni neće podržati dogovor.
Dio pobunjenika laburista zagovara Brexit i podržali su ranije pokušaje sporazuma i oni su ključni za prihvaćanje novog sporazuma. Johnsona bi mogla podržati i veća skupina od oko 20 laburista koji žele da Britanci izađu sa sporazumom.
Većina ostalih stranaka glasat će protiv. To je 35 zastupnika škotskih nacionalista, 19 liberalnih demokrata i ostatak sačinjen od manjih stranaka i neovisnih.
0 ( + )
*
Turska na pet dana zaustavlja vojne operacije na sjeveru Sirije
Turska na pet dana zaustavlja vojne operacije na sjeveru Sirije
R.I.
Foto: EPA
TURSKA je pristala pauzirati svoje vojne operacije na sjeveru Sirije kako bi dozvolili povlačenje kurdskim snagama, javlja BBC.
To je najavio američki potpredsjednik Mike Pence nakon što se sastao s predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.
Sve vojne operacije bit će stopirane na 120 sati, a Sjedinjene Američke Države omogućit će povlačenje kurdskih snaga iz prostora kojeg je Turska nazvala sigurnom zonom.
Podsjetimo, Turska je prošloga tjedna pokrenula vojnu operaciju na sjeveru Sirije, a ista je prouzročila novu humanitarnu krizu u toj ratom razorenoj zemlji.
Kritičari ovog poteza strahuju kako se radi o etničkom čišćenju Kurda.