UZ ZASTAVE i svijeće hiljade Poljaka hodale su u petak hladnim ulicama Gdanjska iza lijesa gradonačelnika Pawela Adamowicza, liberalnog kritičara vladajuće stranke kojega je nožem na dobrotvornom skupu ubio bivši zatvorenik.
Vozilo s Adamowiczevim tijelom kretalo se od muzeja pokreta Solidarnost, koji je imao pokretačku ulogu u rušenju komunizma u Poljskoj prije 30 godina, do glavne crkve, Bazilike sv. Marije, a pokop će se održati u subotu.
Ulice su bile blokirane zbog golema odziva građana da odaju počast gradonačelniku s najduljim stažem, od 1998., a koji je na posljednjim izborima pobijedio kandidata vladajuće Stranke prava i pravde (PiS).
Adamowicz je umro u ponedjeljak u bolnici od ozljeda nožem koje mu je na najvećem dobrotvornom događaju zadao 27-godišnji bivši zatvorenik, kojega mediji spominju samo kao Stefana W.
Napadač je optužio bivšu gradonačelnikovu stranku da je zbog nje bio mučen u zatvoru gdje je zbog pokušaja pljačke proveo pet i pol godina.
Na meti desničara
Vlasti su posljednjih dana uhapsile najmanje deset osoba jer su na društvenim mrežama pozivale na ubojstva i općenito nasilje nakon Adamowiczeve smrti.
Kritičari optužuju poljske političare da ne čine dovoljno kako bi suzbili govor mržnje u javnom životu.
Adamowicz je bio u skupini gradonačelnika koji su potpisali deklaraciju dobrodošlice migrantima i tako se suprotstavili politici vladajuće stranke. Zbog toga je Svepoljska mladež (stranka krajnje desnice) 2017. objavila lažne osmrtnice ukupno 11 gradonačelnika, među njima i Adamowicza.
Potpora konzervativnom PiS-u pala je s 33 posto u studenome na 30 posto nakon Adamowiczeve smrti, prema anketi koju je objavio dnevnik Gazeta Wyborcza.
Najveća oporbena skupina Koalicja Obywatelska ima 25 posto potpore.
Osim po dobrodošlici migrantima u Gdanjsku, Adamowicz je poznat i po sudjelovanju u kampanji protiv izmjena pravosudnog sustava kojima PiS želi učvrstiti političku kontrolu nad pravosuđem.
0 ( + )
*
Sastali se predsjednici Njemačke i Italije, naglasili važnost ujedinjene Europe
Sastali se predsjednici Njemačke i Italije, naglasili važnost ujedinjene Europe
HINA
Foto: EPA
NJEMAČKO-talijanski odnosi važniji su nego ikad do sada jer su obje zemlje suočene s rastom euroskeptičnog raspoloženja, rekao je njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier na sastanku s talijanskim kolegom Sergiom Mattarellom koji smatra da Europska unija mora imati hrabrosti zaokružiti proces integracije za zapadni Balkan.
"U Italiji se ideja ujedinjene Europe na mnogo načina omalovažava, a takvi se glasovi čuju i ovdje u Njemačkoj", rekao je Steinmeier primivši u državni posjet Mattarellu.
Kao zemlje utemeljiteljice Europske unije, Njemačka i Italija imaju važnu ulogu u tome da europski projekt čine održivim, ocijenio je Steinmeier, a prenijela je DPA.
"U sutrašnjem svijetu, mi kao Europljani moramo biti ujedinjeni želimo li da se naš glas čuje i da pomognemo oblikovati rješenja za velike izazove kao što su klimatske promjene, digitalizacija, migracije", citira njemačka agencija Steinmeiera.
Složena faza Europe
Mattarella se u petak sastao i s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.
U tako složenoj fazi u kakvoj je danas Europa govoriti o proširenju Unije čini se nerealnim, rekao je, kako je prenijela talijanska agencija ANSA.
"Ali moramo gledati dugoročno. Europska unija mora imati hrabrosti završiti proces integracije. A to vrijedi za države zapadnog Balkana i zato je važno za njih održati perspektivu ulaska u EU otvorenom", rekao je Mattarella.
Kancelarki Merkel zahvalio je na pomoći Berlina u prevladavanju spora između Rima i Bruxellesa zbog talijanskog proračuna koji je bio neprihvatljiv Europskoj komisiji.
"Cijenim stil (premijera) Giuseppea Contea, vrlo je razborit", rekla je kancelarka i dodala: "Koncentriram se više na njega nego na ono što govore pojedini ministri."
Važnost budućeg sastava Europskog parlamenta
Talijansku koalicijsku vladu u lipnju su sastavili populistički Pokret 5 zvijezda i desničarska stranka Liga koju vodi protuimigrantski orijentiran ministar unutarnjih poslova Matteo Salvini.
Predsjednik Bundestaga Wolfgang Schaeuble izrazio je na sastanku s lijevo orijentiranim Mattarellom očekivanje da će pobijediti proeuropske snage i neće se formirati savezi s euroskeptičnim zemljama.
Schaeuble je naglasio važnost sastava budućeg Europskog parlamenta i poželio da Italija i Njemačku pošalju dobru poruku prije europskih izbora u svibnju.
0 ( + )
*
Bijela kuća najavila novi susret Trumpa i Kima idući mjesec
Kim i Trump se sastaju idući mjesec
P.S., Hina
Foto: EPA
BIJELA kuća najavila je danas da će se drugi susret američkog predsjednika Donalda Trumpa i sjevernokorejskog vođe Kim Jong-una održati u februaru, prenosi CNN.
Do najave je došlo nakon što se Trump susreo s Kim Yong-cholom, desnom rukom sjevernokorejskog vođe i glavnim pregovaračem Sjeverne Koreje o nuklearnom naoružanju, odnosno denuklearizaciji te zemlje.
Trump i Kim razgovarali su više od 90 minuta u Bijeloj kući "o denuklearizaciji i drugom summitu koji će se održati krajem veljače", priopćila je glasnogovornica Bijele kuće Sarah Sanders.
"Predsjednik se raduje susretu s predsjednikom Kimom na mjestu koje će biti objavljeno naknadno", dodala je.
Sjevernokorejski pregovarač našao se prvo s Pompeom pa s Trumpom
Taj susret je uslijedio nakon prvog sastanka u petak ujutro u hotelu u Washingtonu između tog izaslanika, američkog državnog tajnika Mikea Pompea i specijalnog izaslanika Sjedinjenih Država za Sjevernu Koreju Stephena Bieguna.
Kim Yong-chol i Pompeo su pozirali fotografima prije nego što su održali 45-minutni sastanak koji bi mogao odrediti mogu li dvije strane ostvariti napredak.
Trojica dužnosnika su vodili dobar razgovor o naporima za postizanje napretka u vezi s obvezama koje su preuzeli predsjednik Trump i sjevernokorejski vođa Kim Jong-un tokom summita u Singapuru prošle godine, obznanio je State Department.
Nema naznaka da je došlo do smanjivanja razlika između zahtjeva SAD-a da Sjeverna Koreja obustavi program nuklearnog oružja koji ugrožava Sjedinjene Države ili oko zahtjeva Pjongjanga za ukidanjem teških sankcija.
0 ( + )
*
Čak se i Rusi rugaju Vučiću na ulizivanju Putinu
Čak se i Rusi rugaju Vučiću na ulizivanju Putinu
P.S.
Foto: Srđan Ilić/Pixsell
RUSKI predsjednik Vladimir Putin posjetio je jučer Beograd, a doček koji su organizirali srpski predsjednik Aleksandar Vučić i njegova stranka može se interpretirati na dva načina, ovisno o simpatijama prema ruskom i srpskom predsjedniku. Jedan je da je doček bio spektakularan i impresivan, sa stotinjak hiljada oduševljenih Srba koji su u povorci pješačili do Hrama Svetog Save kako bi tamo pozdravili Putina i potvrdili duboke veze dviju pravoslavnih zemalja.
Drugi je da je doček bio neukusan, ulizivački, pa i prilično groteskan događaj kakav više priliči Sjevernoj Koreji nego jednoj zemlji kandidatkinji za ulazak u Europsku uniju.
Svega se tu moglo vidjeti i čuti, srpskog predsjednika koji je bio na rubu suza zbog ruskog ordena, zbog čega se nakon toga patetično zahvaljivao Putinu na nesigurnom ruskom jeziku, ljudi koji su natrpani u autobuse iz provincije za Beograd, njihovih nekoherentnih izljeva ljubavi prema Putinu, transparenata kojima se izražavalo beskrajno obožavanje prema njemu, slika njega, Vučića, srpskog patrijarha Pavla, pa i četničkog vojvode i osuđenog ratnog zločinca Draže Mihajlovića.
Kommersant: Vučić je snishodljivo i svjesno pristao na ulogu Putinove sjene
No na žalost njegovih obožavatelja iz Banstola kraj Inđije, Putin ipak nije obišao "Putinov hram" u tom mjestu, tako nazvan jer je građen u ruskom stilu. Radi se, inače, o crkvi koju je Srpska pravoslavna crkva posvetila srpskim žrtvama Oluje.
Zanimljivo je da je ovu stranu dočeka u određenoj mjeri ismijao i ruski dnevnik Kommersant, poznat kao jedan od rijetkih koliko-toliko neovisnih medija u zemlji u kojoj Putinov režim kontrolira gotovo sve aspekte društva. Novinar Kommersanta tako piše da je Vučić "snishodljivo i svjesno pristao na ulogu Putinove sjene", da smo od Vučića vidjeli "zamalo suze na dodjeli ordena Aleksandra Nevskog", kao i da su Srbe "dovozili svim raspoloživim autobusima" u Beograd na doček.
Novinar Kommersanta spomenuo je i Vučićevu opasku, vezanu za plinovod Turski tok, da će Srbija odsad dobivati plin iz Bugarske, a ne iz Ukrajine. "Činilo se kao da Vučić želi da ga još iste večeri šutira EU". I sam Putin je na to imao potrebu istaknuti kako Rusija želi distribuirati svoj plin i preko Sjevernog i preko Turskog toka, ali i dalje kroz Ukrajinu - unatoč sukobu s tom zemljom.
RT: Herojski doček, kao na rock koncertu
U popriličnom kontrastu s Kommersantom, RT, ruska televizija na engleskom jeziku u državnom vlasništvu, piše da je Putin dobio "herojski doček" u Beogradu, a spominje i da je posjetio Hram Svetog Save te tamo, na zamolbu ruskih umjetnika koji su izradili mozaik, utisnuo posljednja tri komadića mozaika u bojama ruske zastave. Putin je, piše RT, među Srbima popularniji i od Vučića, ponajprije zbog svoje opetovane osude NATO-ove vojne akcije protiv Srbije 1999. i zbog ruske podrške teritorijalnom integritetu Srbije, odnosno odbijanja priznanja Kosova kao neovisne republike.
Novinar RT-a Nebojša Malić spominje tvrdnje Vučićevih kritičara da su mnogi od stotinjak hiljada ljudi koji su došli dočekati Putina dovedeni u Beograd autobusima - i priznaje da bi to moglo biti točno - ali ističe da se ne može osporiti snažan proruski sentiment u Srbiji. U članku se prenosi i reporter RT-a Igor Ždanov koji je na Twitteru povorku prilikom Putinova posjeta Beogradu usporedio s rock koncertom.
RT spominje i transparent s porukom "1 od 300 milijuna" koji su nosili Putinovi obožavatelji u povorci, a koji je u isto vrijeme aluzija na srpsku šalu o "nas i Rusa 300 milijuna" i na slogan protestanata protiv Vučića - "1 od pet milijuna". Posebno je zanimljivo da ovaj srpski novinar RT-a opisuje Vučića kao nekoga tko je "prvo došao na vlast 2012. na nacionalističko-populističkoj platformi, ali onda brzo počeo vladati kao pro-NATO liberal", iako u isto vrijeme napominje kako je njegovo balansiranje između NATO-a i Rusije "razbjesnilo udruge i političare u Srbiji koji su se obvezali zapadnim interesima".
0 ( + )
*
Kimov pomoćnik stigao u SAD, pripremit će nuklearne pregovore
Kimov pomoćnik stigao u SAD, pripremit će nuklearne pregovore
HINA
Foto: EPA
AMERIČKI predsjednik Donald Trump je primio 'desnu ruku' Kim Jong Una u Bijeloj kući na ključnim razgovorima usmjerenim na pripremanje novog summita američkog i sjevernokorejskog čelnika kako bi se pokrenuli nuklearni pregovori koji su sada u zastoju.
Taj susret sredinom dana s Kim Yong Cholom u Ovalnom ured bio je usmjeren na nastavak napretka prema definitivnoj i u potpunosti provjerivoj denuklearizaciji Sjeverne Koreje, navela je Bijela kuća u priopćenju.
Taj susret je uslijedio nakon prvog sastanka u petak ujutro u hotelu u Washingtona između tog izaslanika, američkog državnog tajnika Mikea Pompea i specijalnog izaslanika Sjedinjenih Država za Sjevernu Koreju Stephena Bieguna.
Razgovor o postizanju napretka
Kim Yong Chol i Pompeo su pozirali fotografima prije nego su održali 45-minutni sastanak koji bi mogao odrediti mogu li dvije strane ostvariti napredak.
Trojica dužnosnika su vodila dobar razgovor o naporima za postizanje napretka u vezi obveza koje su preuzeli predsjednik Trump i sjevernokorejski vođa Kim Jong Un tokom summita u Singapuru prošle godine, obznanio je State Department.
Nema naznaka da je došlo do smanjivanja razlika između zahtjeva SAD-a da Sjeverna Koreja obustavi program nuklearnog oružja koji ugrožava Sjedinjene Države ili oko zahtjeva Pyongyanga za ukidanjem teških sankcija.
Nešto prije dolaska kim Yong Chola u četvrtak Trump, koji je nakon summita u Singapuru objavio da je završena nuklearna opasnost koju je predstavljala Sjeverna Koreja, je otkrio moderniziranu američku strategiju obrane od projektila koja je izdvojila tu zemlju kao sadašnju i "iznimnu ugrozu".
Početkom studenoga je u posljednji trenutak otkazan dolazak tog visokog sjevernokorejskog dužnosnika. Kim Yong Chol je već u proljeće 2018. pokrenuo diplomatski proces koji je omogućio napredak nakon 2017. kada je Sjeverna Koreja izvela balistička i atomske testiranja za što je kažnjena međunarodnim sankcijama.
0 ( + )
*
Kako je moguće da je Theresay May još uvijek premijerka?
Kako je moguće da je Theresa May još uvijek premijerka?
P.S.
Foto: EPA
NAKON još jednog dana drame oko Brexita, u kojem je britanska premijerka Theresa May preživjela glasanje o povjerenju,uspjela je ostati manje ili više premijerka u manje ili više Ujedinjenom kraljevstvu, piše Luke McGee za CNN.
To se, podsjetimo, dogodilo samo dan nakon što je njen prijedlog dogovora o urednom i miroljubivom razvodu Velike Britanije i Europske unije, odnosno Brexitu, odlučno odbačen u britanskom parlamentu. Izgubila je glasanje s rekordnih 230 glasova razlike - 432 protiv, uključujući 118 članova njene Konzervativne stranke, prema 202 glas za. Njedan premijer, kako piše Guardian, nije doživio tako težak poraz u povijesti britanske demokracije.
May nema većinu, ali je preživjela glasanje o povjerenju dva puta
Na prvi pogled, ovo izgleda kao iznenađenje za svakoga tko je imalo pratio političku sapunicu u kojoj se Velika Britanija nalazi otkad je na referendumu u lipnju 2016. odlučila izaći iz Europske unije. Kako je May, uza sav kaos i sve poraze koje je doživjela, uspjela ostati na vlasti?
To je, piše novinar CNN-a, dobro pitanje na koje se može dati nekoliko odgovora.
Politički, Velika Britanija je u čudnoj poziciji. May nema parlamentarnu većinu, ali ona i njena vlada formalno imaju povjerenje parlamenta i vlastite stranke: osim što je preživjela glasanje o povjerenju u parlamentu, preživjela je i glasanje o povjerenju među zastupnicima iz redova vlastite stranke, od kojih je 15 % "pobunjenika" potpisao zahtjev za njenom smjenom.
Ipak, u normalnim okolnostima, neviđeni poraz prijedloga vlade u parlamentu, uz očitu pobunu znatnog dijela stranke, značio bi da premijer mora otići. No u Velikoj Britaniji u eri Brexita baš ništa nije normalno. Zemlju je zahvatila svojevrsna Brexit paraliza i svaka inicijativa od strane vlade postaje gotovo nemoguća misija.
May kao najmanje zlo za sve frakcije
Kao što je May rekla nakon što je izgubila glasanje o svom prijedlogu u utorak, parlament je pokazao protiv čega je, ali ne i za što je. Za konzervativce kojima je muka od njene "zombi-vladavine", piše ovaj novinar, novi lider bi mogao biti privlačna mogućnost. Ali bilo tko tko bi zamijenio May na mjestu predsjednika stranke i vlade morat će sam pružiti plan koji može dobiti dovoljno glasova u parlamentu.
A u stvarnosti već dugo nema kredibilne alternative dogovoru za Brexit koji je ponudila May, a koji je ispregovarala s Bruxellesom i koji je prihvatilo svih 27 preostalih članica Unije.
"Bizarna ravnoteža snaga znači da je za sve različite frakcije njen ostanak (na vlasti) uglavnom bio najmanje zlo", ocjenjuje James Kirkup, direktor think-tanka Social Market Foundation. To se pokazalo i kada su članovi njene stranke, a zatim i oporba, doveli u pitanje njen premijerski položaj - sve druge opcije na kraju su se činile još gore.
Konzervativci su prestravljeni mogućnošću da Laburistička stranka na čelu s Jeremyjem Corbynom osvoji izbore i sastavi vladu. Ovaj tvrdokorni ljevičar s dugogodišnjim stažom u parlamentu za konzervativce je bauk. Corbyn želi nacionalizirati sve javne službe koje su Margaret Thatcher i njeni nasljednici privatizirali i uvesti oblik socijalizma za koji su konzervativci uvjereni da će odvući zemlju unatrag.
Konzervativci nisu jedini koji se groze dolaska laburista s Corbynom na čelu na vlast. Demokratsko-unionistička stranka Sjeverne Irske (DUP), čijih 10 zastupnika (u parlamentu od 650 mjesta) održava May na vlasti, pobunila se protiv prijedloga Mayine vlade - prvenstveno zbog toga što taj dogovor ostavlja mogućnost carinskih kontrola između Sjeverne Irske i Velike Britanije - ali ju je podržala na glasanju o povjerenju. Nacionalistički DUP nije zaboravio Corbynovo podilaženje militantnima iz Irske republikanske armije (IRA) koji su desetljećima sijali teror u Sjevernoj Irskoj.
Ni laburisti ne žele novi referendum, boje se da će ih to koštati na izborima?
Sami laburisti trenutno imaju jedan cilj: izazvati prijevremene izbore i preuzeti vlast od konzervativaca. Corbyn je, unatoč ogromnom pritisku svojih glasača i pro-EU laburističkih zastupnika, kakvi su u ogromnoj većini u parlamentu, odbio zatražiti novi referendum. Čini se da je razlog za to jednostavan: ne vidi to kao nešto što će laburistima donijeti glasove.
"Nema dokaza da jasna većina javnosti podržava novi referendum ili da se veliki broj ljudi predomislio od 2016. do danas. Osim toga, ne znamo bi li ova politika pomogla dovesti do laburističke vlade ili bi je potkopala odbijajući glasače koji su laburistima potrebni za pobjedu na izborima", rekao je izvor blizak Corbynu ovom novinaru.
Stoga barem zasad nije jasno što je idući korak. May mora predstaviti parlamentu plan B do kraja tjedna. To će vjerojatno značiti pokušaj suradnje i dogovora s dijelom laburista, kao i s DUP-om, kako bi se dogovorili oko nečega što će moći odnijeti na stol u Bruxelles. Za to vrijeme, EU pregovarači očekuju da će Velika Britanija smekšati svoj stav i potencijalno prihvatiti članstvo u zajedničkom tržištu te neku vrstu carinske unije s EU. zajedno sa svim obavezama koje takav aranžman donosi. Zanimljivo je da je May odbila odgovoriti na to pitanje u srijedu pred parlamentom.
Naravno, ako vlada na čelu ne uspije odgoditi ili poništiti Brexit, koji stupa na snagu 29. ožujka, stvar je jednostavna: Velika Britanija će izaći iz Unije bez ikakvog dogovora. S May na čelu ili bez nje.
0 ( + )
*
Hrvatska obitelj u Danskoj dobila 54 godine zatvora: Pljačkali, tukli starce...
Hrvatska obitelj u Danskoj dobila 54 godine zatvora: Pljačkali, tukli starce...
R.I.
Ilustracija: 123rf
HRVATSKA obitelj optužena je u Danskoj na ukupno 54 godine zatvora zbog pljački i zlostavljanja, piše danski Ekstra Bladet. Ljiljana Mujagić i Santino Koren dobili su po 12 godina zatvora. Njihovi sinovi Bernardo i Tonček Mujagić, koji imaju 20 i 23 godine, dobili su po 15 godina zatvora. Nakon izvršene kazne svi će biti trajno izgnani iz Danske.
Hrvatska obitelj odgovorna je za 24 provale, a koje su uglavnom izvršene u domovima starijih osoba. Kako je sud zaključio, roditelji su provale planirali, a sinovi su ih izvršavali.
U nekoliko slučajeva žrtve su zavezali i zlostavljali te bi ih tako ostavili dok ih ne bi našli članovi obitelji.
"Jedina dobra stvar je što nitko nije ubijen", kazala je tužiteljica.
Optuženi su kazali kako nisu krivi.
"Ovo što se radi mojoj obitelji je čista diskriminacija", rekao je jedan od sinova.
Pljačkali su uglavnom starije i bolesne ljude koji žive sami. U pljačku su išli u tamnoj odjeći, a nekad su nosili i maske. Pretpostavlja se da su ukrali nekoliko milijuna danskih kruna.