Američki Senat blokirao Trumpovu prodaju oružja Saudijcima
Američki Senat blokirao Trumpovu prodaju oružja Saudijcima
R.I./Hina
Foto: EPA
AMERIČKI Senat u četvrtak je izglasao dvije rezolucije kojima blokira plan predsjednika Donalda Trumpa o dovršenju prodaje oružja Saudijskoj Arabiji i drugim zemljama, što je rijedak slučaj suprotstavljanja Republikanaca iz Kongresa Bijeloj kući.
Za prvu od 22 rezolucije, koje su vezane za Trumpov prošlomjesečni pokušaj zaobilaženja odluka Kongresa i dovršenja prodaje oružja Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima i drugim zemljama, vrijedan osam milijarda američkih dolara, bilo je 53 glasa za, a 45 protiv. Za drugu rezoluciju rezultat je bio jednak, 53:45.
Nekolicina republikanaca izglasala je zajedno s demokratima potporu rezolucijama, a Kongres pritišće Trumpovu administraciju da oštrije odgovori na ono što američki zakonodavci smatraju kršenjima ljudskih prava u Saudijskoj Arabiji.
Rušenje drona nekoliko sati prije glasanja
Vođa senatske većine Mitch McConnell pozvao je da se ne glasa za rezoluciju. Istaknuo je napetosti s Iranom te napomenuo da je za Washington važno držati se uz Saudijsku Arabiju i Ujedinjene Arapske Emirate.
"Ne odvajajmo se od naših partnera", rekao je McConnell. "Nemojmo ograničavati administraciju u vrijeme tako osjetljive diplomacije", dodao je.
Nekoliko sati uoči glasanja Iran je oborio američki vojni dron, što je potaknulo strahove od moguće eskalacije vojnog sukoba.
Clarke Cooper, pomoćnik američkog državnog tajnika za političko-vojna pitanja, rekao je novinarima u telefonskom obraćanju da Sjedinjene Države i Velika Britanija imaju dugotrajne bilateralne odnose sa Saudijskom Arabijom, unatoč "teškim situacijama", kako ih je nazvao.
Problematična saudijska intervencija u Jemenu
Cooper je to izjavio zamoljen za komentar odluke britanskog suda koji je zaključio da je Britanija prekršila zakon dopuštajući prodaju određenih oružja Saudijskoj Arabiji.
Nekoliko nevladinih udruga pozvalo je Francusku da slijedi primjer Velike Britanije koja je zabranila nove ugovore za prodaju britanskog oružja Saudijcima kako bi spriječila da se koristi u sukobu u Jemenu, prenosi agencija France presse.
Saudijska Arabija od 2015. vojno intervenira u susjednom Jemenu na čelu koalicije arapske koalicije koja se bori na strani provladinih snaga, a protiv pobunjenih Hutija kojima pomaže Iran.
0 ( + )
*
Objavljena dramatična snimka rušenja američkog drona
Objavljena dramatična snimka rušenja američkog drona
R.I./Hina
Screenshot: PressTV
AMERIČKA vojska rekla je u četvrtak da je Iran oborio američki dron dok je letio u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca, otprilike 34 kilometra od najbliže lokacije na iranskoj obali, no iranski šef diplomacije optužuje Washington za laž i najavljuje tužbu pri Ujedinjenim narodima, prenose agencije.
Incident je raspirio strahove od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku dok američki predsjednik Donald Trump provodi kampanju izoliranja Irana zbog njegovog nuklearnog i balističkog programa i uloge u regionalnim ratovima. Američki mediji objavili su kako ratna mornarica te zemlje šalje brodove na lokaciju na kojoj je srušen američki dron.
Trump je u objavi na Twitteru osudio iranski potez, rekavši da je ta zemlja "napravila vrlo veliku pogrešku".
Američko Ministarstvo obrane objavilo je pak snimku na kojoj se vidi dim nakon što su Iranci srušili njihov dron.
Iranski mediji u međuvremenu su objavili snimku rušenja američkog drona.
Američka bespilotna letjelica bila je na velikoj nadmorskoj visini u međunarodnom zračnom prostoru iznad Hormuškog tjesnaca, otprilike 34 kilometra od najbliže lokacije na iranskoj obali, rekao je u Pentagonu general pukovnik Joseph Guastella, zapovjednik američkog ratnog zrakoplovstva na Bliskom istoku.
Američki pukovnik o "opasnom i eskalacijskom napadu"
"Ovaj opasni i eskalacijski napad je neodgovoran i dogodio se u blizini utvrđenih zračnih koridora između Dubaija, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Muscata u Omanu te je mogao ugroziti nevine civile", rekao je Guastella novinarima koji nisu imali pravo postaviti pitanja.
"Ni u jednoj trenutku misije" dron nije prekršio iranski zračni prostor, ustvrdio je Guastella, kako prenosi Reuters.
Dodao je da je bespilotna letjelica pala u međunarodno more.
Iranski ministar: "Ne tražimo rat, ali..."
Iranski ministar vanjskih poslova Muhamed Džavad Zarif optužio je Washington da laže o tome gdje se nalazio srušeni dron te je ustvrdio da je SAD upao u iranski teritorij.
"SAD provodi ekonomski terorizam protiv Irana, izveo je tajne akcije protiv nas i sada je upao na naš teritorij", napisao je na Twitteru Zarif, javlja njemačka agencija dpa.
"Predstavit ćemo ovu novu agresiju UN-u i pokazati da je SAD lagao o međunarodnom moru", kazao je.
"Ne tražimo rat, ali ćemo revno braniti naše nebo, kopno i vode", upozorio je Zarif.
Putin: Pribjegavanje sili bila bi katastrofa
Iz Moskve je predsjednik Vladimir Putin upozorio da bi američko pribjegavanje sili protiv Irana bila "katastrofa".
To je najnoviji incident u nizu njih na području Zaljeva, ključnoj arteriji za globalnu opskrbu naftom, od sredine svibnja uključujući napade na šest naftnih tankera i čini se da Teheran i Washington nezaustavljivo klize u rat, ocjenjuje Reuters.
Skočila cijena nafte
Iran niječe da je umiješan u bilo koji od tih napada, no globalni strah da bi novi rat na Bliskom istoku mogao poremetiti opskrbu naftom podigao je njezinu cijenu koja je danas skočila na 63 dolara po barelu, što je povećanje od oko 3 posto.
0 ( + )
*
Vođa ETA-e vraćen u pritvor u Parizu samo dan nakon što je pušten
Vođa ETA-e vraćen u pritvor u Parizu samo dan nakon što je pušten
R.I./Hina
Foto: EPA
JEDAN od vođa bivše baskijske separatističke organizacije ETA-e, José Antonio Urrutikoetxea, vraćen je danas u zatvor samo dan nakon puštanja na uvjetnu slobodu te će u pritvoru čekati odluku o izručenju Španjolskoj koja ga sumnjiči za bombaški napad počinjen prije 32 godine.
Urrutikoetxea (68), poznat kao Josu Ternera, uhapšen je 16. svibnja u mjestu Sallanches u francuskim Alpama kada je kanio ući u bolnicu kako bi se liječio od raka od kojeg je obolio. Akciju su provele španjolska Civilna garda i francuska tajna služba.
Odlukom francuskog suda u srijedu mu je bila oduzeta putovnica te nije smio napuštati Pariz. Bilo mu je određeno jednom tjedno javljati se u tamošnju policijsku postaju dok traje postupak protiv njega. Na uvjetnu slobodu je bio pušten pošto je sud uvažio dokumentaciju obrane koja pokazuje da zbog bolesti i narušena zdravlja ne bi smio boraviti u pritvoru.
No Žalbeni sud u Parizu u četvrtak je zatražio njegovo zadržavanje u pritvoru uvaživši žalbu francuskog državnog odvjetništva i pošto je aktiviran nalog za izručenje Španjolskoj, izvijestila je španjolska novinska agencija EFE pozvavši se na priopćenje francuskog odvjetništva
Ternera bi trebao ostati pritvoren do iduće srijede 26. lipnja kada će drugi put izaći pred suca. Španjolska je izdala europski nalog za hapšenje i traži od Francuske njegovo izručenje.
Španjolska ga traži zbog bombaškog atentata 1987.
Španjolsko državno odvjetništvo traži Terneru zbog bombaškog atentata 1987. godine na garnizon Civilne garde u gradu Zaragozi u kojem je poginulo 11 osoba, među njima i djeca. Odvjetništvo u Madridu tvrdi da je on tada kontrolirao ETA-u.
Od 2002. godine nisu znali gdje se Ternera nalazi.
Euskadi Ta Askatasuna (ETA), na baskijskom jeziku „Baskija i Sloboda“, od 1959. godine je nastojala uspostaviti državu na sjeveru Španjolske i jugu Francuske. Oružanu borbu, uglavnom bombaške napade, bila je usmjerila protiv Španjolske, a prekinula ju je 2011. godine. Oružje je predala 2017. u francuskom dijelu Baskije i zatim objavila i raspuštanje skupine 2018.
ETA je prilikom raspuštanja, čiju je objavu pročitao upravo Ternera, najavila da će se njezini članovi priključiti političkim nastojanjima za stjecanje neovisnosti Baskije, pokrajine od 2,2 milijuna stanovnika.
Skupina kojoj se pripisuje više od 800 ubojstava bila je na popisu terorističkih skupina u Španjolskoj. Vlada u Madridu je nakon uhapšenja Ternere poručila da će nastaviti tražiti preostale članove ETA-e dok je lijeva baskijska stranka za neovisnost EH Bildu poručila da je akcija protiv Ternere usmjerena protiv mira jer je on sudjelovao u raspuštanju skupine.
0 ( + )
*
Erdogan: Ako bude sankcija zbog kupnje ruskih projektila, uzvratit ćemo
Erdogan: Ako bude sankcija zbog kupnje ruskih projektila, uzvratit ćemo
R.I./Hina
Foto: FaH/EPA
TURSKI predsjednik Tayyip Erdogan rekao je danas kako ne očekuje da će Sjedinjene Države nametnuti sankcije Turskoj zbog namjeravane kupnje ruskog sustava obrane od projektila, no da će u protivnom Istanbul uzvratiti sankcijama.
Obraćajući se na konferenciji za strane medije u Istanbulu, kakve se održavaju rijetko, Erdogan je ponovio kako je kupnja ruskog sustava S-400 dogovorena te dodao kako Sjedinjene Države trebaju pažljivo promisliti o tome hoće li nametnuti sankcije Turskoj, članici NATO saveza.
"Ovo govorim vrlo otvoreno i iskreno, naši odnosi s (predsjednikom Donaldom) Trumpom su na razini koju mogu nazvati zaista dobrom... U slučaju problema, odmah ih pokušavamo riješiti telefonski", rekao je Erdogan.
"Turska neće šutjeti u slučaju nametanja sankcija"
"Ne vidim bilo kakvu mogućnost da se te sankcije dogode", kazao je turski predsjednik. No dodao je kako Turska neće šutjeti ako one budu nametnute. "SAD treba pažljivo promisliti o tome. Uzvratit ćemo vlastitim sankcijama."
Rekao je kako će o tome razgovarati s američkim predsjednikom na sastanku G20 u Japanu koncem ovoga mjeseca.
Turska je u nesuglasju sa Sjedinjenim Državama već mjesecima oko plana Ankare oko kupnje ruskog sustava obrane od projektila.
SAD tvrdi da ruski sustav može ugroziti borbene avione F-35
Washington tvrdi da je ruski sustav neusklađen sa sustavom obrane NATO-a te da može ugroziti borbene zrakoplove F-35, avione koje Turska namjerava kupiti.
Sjedinjene Države prijete nametanjem sankcija Turskoj ako ne odustane od kupnje sustava S-400. Erdogan to odbija učiniti. U četvrtak je kazao kako će prve isporuke početi pristizati tokom prve polovice srpnja.
Ankara se nada da će Trump odustati od sankcija.
Erdogan je naglasio da, iako uživa u dobrim odnosima s Trumpom, isto ne može kazati i za ostale američke dužnosnike.
"Kada pregovaramo s onima koji su ispod Trumpa, vidimo da se mnogi ne mogu složiti s našim dužnosnicima, a jedan od primjera je i sustav S-400", rekao je Erdogan
0 ( + )
*
Poljska vladajuća stranka najavila još čvršću kontrolu nad medijima nakon izbora
Poljska vladajuća stranka najavila još čvršću kontrolu nad medijima nakon izbora
R.I./Hina
Foto: EPA
POLJSKA vladajuća stranka će imati zadatak "ponovno polonizirati" poljske medije, u slučaju pobjede na izborima koji će se održati u oktobaru ili studenom, rekao je potpredsjednik vlade.
Stranka Pravo i pravda (PiS) je dugo sugerirala da će pokušati staviti pod kontrolu medije u stranom vlasništvu, zbog čega ju je oporba kritizirala da želi ugušiti slobodu tiska.
"Dostojanstvena nacija i dostojanstveni ljudi ne mogu dozvoliti da većina medija bude u stranim rukama i to je zadatak s kojim se naša vlada suočava, ako ostanemo na vlasti u sljedećem mandatu", rekao je potpredsjednik vlade Jaroslaw Gowin, a prenijela poljska javna novinska agencija PAP.
Baš kao u Mađarskoj
U Mađarskoj su suradnici premijera Viktora Orbana, koji je PiS-ov saveznik, preuzeli kontrolu nad velikim dijelom medija, a vladajući Fidesz u potpunosti kontrolira javne medije, zbog čega se suočava s međunarodnim optužbama za slabljenje slobode govora.
Slično Orbanu, dolaskom na vlast 2015. PiS je polako krenuo preuzimati kontrolu nad javnom televizijom TVP, koju opozicijski političari optužuju za pristranost u korist vlade.
S druge strane, medijska grupa Discovery vlasnik je TVN-a, tvrtke nadređene televizijskoj postaji TVN24, a u Poljskoj je prisutan i njemački Axel Springer kao vlasnik poljskog izdanja Newsweeka i tabloida Fakt koji su često kritičari vlade.
"Kada postoji sukob interesa između Poljske i Njemačke, te novine predstavljaju njemačko gledište i njemačke interese", kazao je Gowin.
0 ( + )
*
Latvija zabranila nacističke i sovjetske uniforme
Latvija zabranila nacističke i sovjetske uniforme
R.I./Hina
Foto: EPA
LATVIJA je danas proširila zabranu upotrebe nacističkih i sovjetskih simbola u javnosti te će se ona sada odnositi i na uniforme dvaju režima.
Parlament baltičke članice Europske unije izglasao je u četvrtak izmjenu zakona koja zabranjuje nošenje uniformi vojski i represivnih tijela Sovjetskog Saveza i nacističke Njemačke.
Izmjena će stupiti na snagu 1. siječnja 2020., kazao je u priopćenju parlament u Rigi.
I nacisti i Sovjetski Savez okupirali Latviju
Latviju su tokom Drugog svjetskog rata u različito vrijeme okupirale snage Sovjetskog Saveza i nacističke Njemačke, a svoju neovisnost stekla je tek 1991.
Dok su veterani sovjetske vojske tradicionalno marširali gradom na događajima povodom Dana pobjede 9. svibnja, veterani SS-a isto su činili 16. ožujka povodom Dana legionara.
Dosad je na snazi bila zabrana isticanja znakovlja obaju režima, poput zastava i grbova.
Zabranjeni simboli uključuju sovjetsku crvenu zvijezdu sa srpom i čekićem te nacističku svastiku.
0 ( + )
*
SAD šalje mornaricu na mjesto rušenja drona, Trump bijesan, skočile cijene nafte
SAD šalje mornaricu na mjesto rušenja drona, Trump bijesan, skočile cijene nafte
R.I./Hina
Ilustracija: EPA
IRAN i SAD su u četvrtak nastavili verbalni rat nakon što je Iran oborio američku vojnu bespilotnu letjelicu tvrdeći da je bila u špijunskoj misiji iznad njegova teritorija, dok Washington tvrdi da je letjelica oborena u međunarodnom zračnom prostoru i da napad nije bio ničim isprovociran.
Incident je raspirio strahove od šireg vojnog sukoba na Bliskom istoku dok američki predsjednik Donald Trump provodi kampanju izoliranja Irana zbog njegovog nuklearnog i balističkog programa i uloge u regionalnim ratovima. Američki mediji objavili su kako ratna mornarica te zemlje šalje brodove na lokaciju na kojoj je srušen američki dron.
Trump je u objavi na Twitteru osudio iranski potez, rekavši da je ta zemlja "napravila vrlo veliku pogrešku".
Iz Moskve je predsjednik Vladimir Putin upozorio da bi američko pribjegavanje sili protiv Irana bila "katastrofa".
To je najnoviji incident u nizu njih na području Zaljeva, ključnoj arteriji za globalnu opskrbu naftom, od sredine svibnja uključujući napade na šest naftnih tankera i čini se da Teheran i Washington nezaustavljivo klize u rat, ocjenjuje Reuters.
Skočila cijena nafte
Iran niječe da je umiješan u bilo koji od tih napada, no globalni strah da bi novi rat na Bliskom istoku mogao poremetiti opskrbu naftom podigao je njezinu cijenu koja je u četvrtak skočila na 63 dolara po barelu, što je povećanje od oko 3 posto.
Sepah News, portal iranske Revolucionarne garde, objavio je da je "špijunski" dron oboren iznad južne iranske pokrajine Hormozgan.
Poluslužbena agencija Fars objavila je da je korišten projektil 3 Khordad iranske proizvodnje, koji je Iran predstavio prije pet godina.
Američki dužnosnik rekao je da je oborena letjelica MQ-4C Triton američke mornarice i to u međunarodnim vodama Hormuškog tjesnaca.
Mornarički kapetan Bill Urban, glasnogovornik američkog Središnjeg zapovjedništva, rekao je da iranske tvrdnje da je letjelica letjela iznad iranskog teritorija nisu istinite.
"To je bio neisprovociran napad na američku opremu za praćenje u međunarodnom zračnom prostoru", rekao je.
Dodao je da je letjelica oborena iznad Hormuškog tjesnaca oko 23:35, što je rano ujutro po lokalnom vremenu u Zaljevu.
Ne zna se je li dron nosio oružje
Neovisna potvrda lokacije letjelice kada je oborena još ne postoji. Nije poznato ni je li nosila oružje.
Revolucionarna garda priopćila je da je na letjelici bio isključen identifikacijski transponder, što je "kršenje pravila zračnog prometa te se kretala u potpunoj tajnosti" kada je oborena, prenijela je iranska državna televizija IRIB.
Iransko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je, kako tvrdi, povredu iranskog zračnog prostora i upozorilo na posljedice takvih "ilegalnih i provokativnih" djela.
Zapovjednik Revolucionarne garde: "Ovo je jasna poruka najvećem neprijatelju Irana"
Brigadni general Hosein Salami, glavni zapovjednik Revolucionarne garde, upozorio je da se ne poduzima nikakva agresija i poručio da je obaranje drona "jasna poruka" iranskom najvećem neprijatelju.
"Naš zračni prostor naša je crvena linija i Iran je uvijek žestoko odgovarao i odgovarat će bilo kojoj zemlji koja povredi naš zračni prostor", rekao je Ali Šamhani, tajnik Vrhovnog nacionalnog vijeća sigurnosti, za iransku agenciju Tasnim.
Trump je prošle godine povukao SAD iz međunarodnog nuklearnog sporazuma s Iranom iz 2015. i ponovno mu uveo sankcije.
Iran je u ponedjeljak zaprijetio da će za deset dana prekršiti ograničenja koja se odnose na obogaćivanje urana, a Washington je najavio slanje još 1000 vojnika na Bliski istok, uz 1500 najavljenih nakon napada na tankere u svibnju.