Upozorenje: Neke zagađujuće materije mogu uzrokovati zdravstvene probleme osobama koje su veoma osjetljive na zagađenje zraka.
Takve osobe trebaju izbjegavati boravak vani i smanjiti naprezanje tokom boravka vani.
U strašnoj nesreći na jezeru u SAD-u poginulo 9 članova obitelji
U strašnoj nesreći na jezeru u SAD-u poginulo 9 članova obitelji
R.I.
Screenshot: YouTube
SEDAMNAESTERO ljudi poginulo je kad se turistički brod prevrnuo na jezeru Table Rock u državi Missouri u SAD-u. Među njima je devetero članova iste obitelji, pišu svjetski mediji.
Osoblje broda na kojem je bio 31 putnik ranije im je kazalo kako im ne trebaju prsluci za spašavanje. Kad je došla oluja koja je prevrnula brod, već je bilo kasno.
Tia Coleman za televizijsku postaju WXIN izjavila je da su od 11 članova obitelji preživjeli samo ona i nećak.
Coleman je rekla kako je u oluji izgubila svu djecu. Kazala je i kako im je rečeno da im ne trebaju prsluci za spašavanje.
"Izgubila sam svu svoju djecu, muža, svekrvu, svekra, ujaka, nećaka. Ja sam u redu, ali jako mi je teško", rekla je Coleman iz bolničkog kreveta za Fox 59, a prenosi Reuters.
"Kapetan nam je rekao da se ne brinemo za prsluke, da nam neće trebati. Zato ih nitko nije ni uzeo. Onda je bilo prekasno. Vjerujem da se mnogo ljudi moglo spasiti", rekla je.
Kapetan je preživio, zajedno s još 13 ljudi.
0 ( + )
*
Malta želi postati otok blockchaina
Malta želi postati otok blockchaina
T.L.P.
Foto: 123rf
VLADA Malte, koja želi tu mediteransku državu pretvoriti u ''otok blockchaina'', otvara svoja vrata blockchainu i takozvanim ledger tehnologijama jer vjeruje da blockchain može pomoći u transformaciji prometnog i obrazovnog sustava te države, piše CNN Tech.
Stvaranje zakonskog okvira
4. srpnja malteški je parlament prihvatio tri prijedloga za uspostavljanje regulatornog okvira i poticanje inovacija u blockchain tehnologijama. Vlada se nada da će ti zakoni na Maltu privući strane tvrtke koje se bave financijskim tehnologijama.
Malta je time postala ''prva jurisdikcija na svijetu koja pruža pravnu sigurnost u tom području'', objavio je na Twitteru malteški doministar za financijske usluge, digitalnu ekonomiju i inovacije Silvio Schrembi.
''Malta je prihvatila činjenicu da će blockchain tehnologije i kriptovalute neizbježno postajati sve popularnije'', kaže Joseph Borg, šef konzaltinga za blockchain u odvjetničkoj firmi WH Partners.
''Time je Malti suđeno da postane hub za inovativne tehnološke startupove i da osnuje tvrtke temeljene na blockchainu kako bi mogla napredovati, a istodobno i poticati ekonomski rast na otoku'', dodaje.
Šira uporaba blockchaina
Borg naglašava važnost pristupa situaciji koji je vidljiv kod Malte. Iako postoje i druge zemlje koje su prihvatile kriptovalute, Malta se fokusira na samu blockchain tehnologiju i njezinu širu primjenu.
U svibnju je vlada najavila partnerstvo s britanskom blockchain platformom Omnitude kako bi poboljšala sustav javnog prijevoza na otoku.
Malta od 2017. godine surađuje s firmom Learning Machine Technologies na pilot-programu pomoću kojeg bi studenti mogli pristupiti obrazovnim skriptama i spisima koristeći blockchain tehnologiju.
Maltežani također znaju da postoji potencijal i u drugim sektorima, primjerice u korištenju blockchain tehnologije za glasanje putem pametnih telefona ili za zaštitu medicinske dokumentacije.
Otvaranje prema fintechu
Inovativnost otoka učinila ga je privlačnim i za tvrtke koje se bave financijskim tehnologijama. Binance, najveća burza za razmjenu kriptovaluta, nedavno je preselila svoje sjedište iz Hong Konga na Maltu nakon zakonskih poteškoća na Dalekom istoku.
Trenutno su u tijeku planovi da se na Malti smjesti prva decentralizirana banka na svijetu. Navedena banka, Founders Bank, ne bi imala centralnu upravu. Umjesto toga bila bi u zajedničkom vlasništvu svih svojih klijenata. Binance podupire tu banku te je jedan od njenih prvih ulagača.
Joseph Borg rekao je da se još uvijek ne može reći hoće li pionirski pothvat Maltežana biti uspješan, no ističe kako je optimističan, zaključuje CNN Tech.
0 ( + )
*
Španjolska borba s neumjerenim turizmom: Protiv golišavih posjetitelja drakonskim kaznama do tisuću eura
Španjolska kreće u borbu protiv pijanih, golih i napaljenih turista. Pisat će im velike kazne
B. Ma.
Ovo je slika sa Hvara od prošle godine. Hvar također ima problema s gostima koji se napiju pa spavaju na uliciFoto: Index
PREZASIĆENOST turizmom u omiljenoj španjolskoj destinaciji Palmi de Mallorci ne prestaje. Nakon prosvjeda posljednje dvije godine, na kojima su stanovnici otvoreno poručivali turistima da idu kući, i to ne samo na Balearima nego ponajviše oko Barcelone, od ove godine lokalne vlasti poduzimaju neke nove mjere. Proglasivši svojevrsni rat protiv onoga što nazivaju "neumjereni turizam", odlučili su uvesti kazne za razgolićavanje u javnosti, opijanja, "balconing", prakticiranje seksa u javnosti te druge oblike njima neprihvatljivog ponašanja.
U toj borbi im je novo oružje, kako piše CNN, nova lista pravila ponašanja kojom će nastojati potaknuti turiste da se ponašaju odgovorno ili će se suočiti s ogromnim novčanim kaznama.
"Ovi propisi neće riješiti sve probleme, ali će dati policiji 'alat' kojim mogu raditi“, kazala je za CNN Angelica Pastor, gradska savjetnica za sigurnost, te dodala kako se nada da će ova pravila pomoći poboljšanju suživota stanovnika i turista u gradu.
Kreiranje nove regulative koja bi trebala stupiti na snagu u rujnu ove godine, uslijedilo je nakon pritužbi lokalnog stanovništva na ponašanje turista koji donose većinu zarade na Mallorci. No pitanje je jesu li razgolićeni turisti upravo ono što stanovnicima ponajviše smeta.
Kazna za šetnju u toplesu - do 3000 eura
Ova pravila na Balearima dat će policiji veću moć u kontroli industrije zabave, ali i mogućnost kažnjavanja onih koji ih se ne pridržavaju. Regulatorni pravilnik o građanskoj uporabi javnog prostora (Ordenanza Reguladora del Uso Cívico del Espacio Público) ima cilj, kako je za El independiente objasnio gradonačelnik Antonio Nougera, spriječiti "neumjereni turizam" kojem je alkoholiziranje prva i glavna aktivnost.
Prodaja alkohola za konzumiranje na otvorenom, odnosno čuveni "botellón", prema ovom pravilniku bila bi zabranjena između ponoći i osam sati ujutro, a kazne za nepoštivanje kretale bi se od 1500 do 3000 eura. Ovim mjerama nastojat će se prevenirati i opasna praksa balconinga, tj. skakanja s balkona u bazen ili na drugi balkon, kaznama između 100 i 175 eura.
I šetnja u toplesu bit će zabranjena, a one koje to odbiju poslušati, mogle bi ostati bez 3000 eura. Isto vrijedi i za prakticiranje seksa na javnim površinama.
"Napast ćemo 'neumjereni turizam'. Imat ćemo alat kojim ćemo izbjeći širenje pogrešne slike o našem gradu. To će nam pomoći poboljšati Palmu", kazao je gradonačelnik Antonio Noguera.
Novi propisi regulirat će i ponašanje lokalaca koji nerijetko uzimaju stvari u svoje ruke u sukobu s nestašnim turistima. "Svi trebamo biti dio rješenja", dodao je Noguera.
Nova regulacija ponašanja dolazi u vrijeme kad se o negativnim učincima masovnog turizma raspravlja diljem svijeta, od Machu Picchua u Peruu do Venecije u Italiji.
Sličnih rasprava nismo pošteđeni ni u Hrvatskoj, kao ni prijedloga "vatrogasnih" mjera koje probleme uzrokovane ponajviše nemogućnošću lokalnih vlasti da se na pravi način suoče s izazovima turizma, svode na niz uglavnom besmislenih pravila o ćudorednom ponašanju gostiju.
0 ( + )
*
VIDEO Pogledajte kako su ruski zaštitari prebili zatvorenika
Objavljena snimka iz ruskog zatvora, čuvari mlatili zatvorenika dok nije ostao bez svijesti
R.I.
Foto i video: Ruptly
U RUSIJI je otvorena istraga nakon što su aktivisti objavili snimku na kojoj zaštitari u zatvoru Jaroslavlj muče jednog od zatvorenika.
Zatvorenik identificiran kao Jevgenij Makarov na snimci leži na stolu dok ga čuvari udaraju šakama, a napadaju ga i elektrošokerima sve dok na kraju ne ostane bez svijesti.
Napad se navodno dogodio 29. lipnja 2017. godine, ali snimka je tek sada izašla u javnost.
0 ( + )
*
Registracijske tablice kao politička poruka vladajućoj stranci
FOTO Rumunj pretvorio registracijske tablice u poruku vladajućoj stranci i postao hit
B.Ma
Foto: Facebook
JEDAN vozač u Rumunjskoj pretvorio je svoje registracije u političku poruku uzevši akronim vladajuće Socijaldemokratske stranke PSD te im pridruživši slova MUIE, što bi u prijevodu zajedno otprilike značilo ''Popuši, PSD''. Spomenute tablice više puta su privukle pažnju policije te društvenih mreža, kako piše Euronews, no čini se da vlasnik automobila nije prekršio rumunjske zakone.
Auto je registriran u Švedskoj gdje je moguće da vlasnici koriste personalizirane tablice. Prema tamošnjem zakonu, registracijske oznake mogu imati bilo koji tekst ili kombinaciju brojki do sedam znakova ako već prethodno nisu u upotrebi. Cijena takvih personaliziranih tablica je 640 eura.
Euronews je putem Facebooka pokušao kontaktirati prometnu policiju oko slučaja, no odgovoreno im je samo kako se ''rumunjska prometna policija ne bavi automobilskim registracijama''.
0 ( + )
*
Švedska ne pamti ovakve požare, treba im pomoć
Švedska ne pamti ovakve požare, treba im pomoć
HINA
Foto: EPA
EUROPSKA komisija objavila je da će osigurati dodatnu pomoć Švedskoj dok se ta zemlja nastavlja boriti s desecima nekontroliranih požara na područjima koja obuhvaćaju stotine hektara zemljišta.
"Komisija neprekidno radi na osiguranju dodatne pomoći Švedskoj otkako je ta zemlja zatražila od EU pomoć u borbi sa šumskim požarima bez presedana", navela je Komisija u priopćenju.
Uz zračnu pomoć koju će pružiti Italija i Francuska, dodatnu potporu ponudi će Njemačka, Litva, Poljska i Danska kroz europski Mehanizam civilne zaštite.
"EU stoji uz švedsku vladu i švedski narod u trenutku kada im to treba", naveo je povjerenik za humanitarnu pomoć i krizni menadžment Christos Stylianides.
"To je solidarnost na djelu. To je ono što naši građani očekuju od Europe koja štiti", dodao je.
Švedske krizne službe, SOS Alarm, priopćile su u subotu da je broj požara sa 80, koliko ih je bilo aktivno u petak navečer, pao na 44 u subotu ujutro.
U petak je čelnik švedske civilne zaštite Dan Eliasson opisao situaciju u kojoj se zemlja našla na udaru brojnih požara kao jednu od najtežih situacija s kojom su se švedske službe civilne zaštite ikada do sada suočile.
"Nećemo biti sposobni ugasiti najveće požare", kazao je Eliasson. "U tim slučajevima spasilačke službe rade na minimaliziranju širenja požara i čekaju dok se vrijeme ne promijeni", dodao je.
Vremenske prognoze predviđaju nekoliko manjih pljusaka tokom noći na nedjelju, koji bi mogli malo olakšati situaciju, no grmljavina praćena munjama i jakim vjetrom mogla bi pokrenuti nove požare.
0 ( + )
*
Njemačka novinarka o navijanju za Hrvate: ''Ludo se zaljubiš, a onda otkriješ da tip ima tetovažu svastike''
Njemačka novinarka o navijanju za Hrvate: ''Ludo se zaljubiš, a onda otkriješ da tip ima tetovažu svastike''
G.D.
DANIJELA Pilic njemačka je spisateljica i novinarka, čiji su roditelji porijeklom iz bivše Jugoslavije. Objavila je nekoliko knjiga, a za njemački list Süddeutsche Zeitung (SZ) povremeno piše kolumne. Najnoviju je posvetila svojem navijanju za hrvatsku nogometnu reprezentaciju i razočaranju koje je uslijedilo zbog forsiranja Marka Perkovića Thompsona na dočeku nogometaša u Zagrebu.
“Četiri tjedna je naša autorica, koja ima hrvatske korijene, navijala za Vatrene, viceprvake na Svjetskom prvenstvu, no nakon dočeka u Zagrebu osjeća samo gađenje”, navodi se u najavi kolumne Danijele Pilic u SZ Magazinu.
U tekstu “Zašto je ovaj nastup sve pokvario” Pilic piše da je Zagreb “poludio na dočeku nogometaša” koji su na SP-u “pokazali toliko hrabrosti, toliko izdržljivosti, moći, toliko borbenog duha”. “Ti tvrdi dečki su iz male zemlje u kojom sam i ja rođena”, navodi autorica te dodaje da je cijelo Svjetsko prvenstvo gledala utakmice hrvatske reprezentacije i vatreno za njih navijala, ignorirajući vijesti o tome da u svlačionici puštaju Thompsona. “To nije moglo biti, nisam htjela da mi nešto pokvari taj sportski trijumf.”
"U Njemačkoj bi to vjerojatno bilo protuzakonito"
No onda je Thompson došao u autobus s nogometašima, i to na njihov poziv, a pojavio se i na pozornici na Trgu bana Jelačića. “Za to nema objašnjenja koje može rasvijetliti situaciju. To je sramotno i odurno i u Njemačkoj bi vjerojatno bilo protuzakonito. Perković pjeva pjesme u kojima se slavi koncentracijski logor Jasenovac i nacistički režim ustaša, on pjeva i ustaški pozdrav Za dom spremni”, navodi Pilic i podsjeća da su Thompsonovi koncerti zabranjeni u više europskih zemalja.
Autorica se pita zašto su Vatreni inzistirali na Thompsonu i pita se kako bi to izgledalo da je na dočeku njemačkih nogometaša u Berlinu 2015., nakon što su osvojili SP, nastupio neki “nacistički skinhead bend”.
“Ti sportaši koji žive u Madridu i Barceloni su dali još veće, nego što nažalost već jest, pravo javnosti nacionalizmu u Hrvatskoj”, piše Pilić i dodaje kako je Thompsonova pojava “podijelila navijače i posramila pametne koji već masovno napuštaju zemlju”.
"Potrebna doza pristojnosti"
Danijela Pilic zaključuje: “Njemačka sam državljanka, kći majke Srpkinje i oca Hrvata, i osjećam tu sramotu (pojavljivanje Thompsona na dočeku, op.a.) kao udarac nogometnom loptom u međunožje - itekako boli. To je kao da se u nekoga ludo zaljubiš i onda otkriješ da tip ima tetovažu svastike.” Dodaje kako je “ta akcija u Zagrebu sve uništila” i da više ne može navijati za hrvatsku nogometnu reprezentaciju.
“Možda se nogomet ne bi trebao miješati s politikom, ali bez određene doze pristojnosti se ipak ne može”, završna je rečenica kolumne u SZ Magazinu.
0 ( + )
*
Američki ministar obrane: Rusija mora platiti za svoje agresivno ponašanje
Američki ministar obrane: Rusija mora platiti za svoje agresivno ponašanje
Hina
Foto: EPA
AMERIČKE sankcije protiv zemalja koje kupuju rusko naoružanje moraju imati izuzetke kako neke zemlje ne bi definitivno prigrlile Rusiju, izjavio je u petak američki ministar obrane.
"Rusija mora platiti za svoje agresivno i destabilizirajuće ponašanje te za svoje nezakonito zauzimanje Ukrajine", ocijenio je Jim Mattis u priopćenju.
"Iako je uvođenje sankcija nužno i zasluženo zbog njihova zlonamjerna ponašanja, važno je dati državnom tajniku mogućnost da odstupi od zakona Caatsa", dodao je on.
Američki kongres usvojio je 2017. zakon koji su podržali republikanci i demokrati kako bi kaznio Rusiju zbog ponašanja u Ukrajini i umiješanosti u američke predsjedničke izbore. Taj zakon nazvan Caatsa (Counter America's Adversaries Through Sanctions Act) nameće gospodarske sankcije protiv svakog entiteta ili zemlje koji sklapaju ugovore o naoružanju s ruskim tvrtkama.
Zakon je nevoljko proglasio američki predsjednik Donald Trump koji se nada konkretiziranju svojeg izbornog obećanja o približavanju s Rusijom Vladimira Putina.
Taj zakon i dalje je predmet rasprava zbog bojazni da bi sankcije, posebice protiv azijskih saveznika SAD-a kao što je Indija, mogle ugroziti odnose koje Washington već godinama pokušava ojačati.
Izuzeća od tog zakona dopustila bi da određene zemlje "grade bliže sigurnosne odnose sa Sjedinjenim Državama", postupno smanjujući ovisnost o ruskoj vojnoj opremi, rekao je Mattis.
Prema riječima ministra obrane, pitanje je želi li Washington ojačati "partnerstva u ključnim regijama ili ih ostaviti bez izbora tako da se okrenu Rusiji".
0 ( + )
*
Tvrtka s Novog Zelanda uvela četverodnevni radni tjedan. Rezultati su zasad odlični
Tvrtka s Novog Zelanda uvela četverodnevni radni tjedan. Rezultati su zasad odlični
Ba.M.
Screenshot: YouTube
SMANJENJEM radnih sati uz ostavljanje istog iznosa plaće povećan je uspjeh u balansiranju posla i života, smanjen je stres, a povećana predanost poslu, piše The Guardian o eksperimentu tvrtke s Novog Zelanda.
Uvođenjem radnog tjedna od četiri dana tvrtka iz Novog Zelanda zaključila je da je to golem uspjeh. 78 posto zaposlenih izjavilo je kako je imalo osjećaj da je uspješno balansiralo posao i život.
Perpetual Guardian, tvrtka za nekretnine iz Novog Zelanda koja zapošljava 240 ljudi, uvela je tokom ožujka i travnja radno vrijeme od četiri osmosatna dana, a plaću za zaposlenike je ostavila istom kao i kad su radili pet dana. Ideju o četverodnevnom radnom tjednu osmislio je osnivač tvrtke Andrew Barnes koji je želio da njegovi radnici bolje uravnoteže poslovne i životne obaveze, odnosno da se u radno vrijeme fokusiraju na posao, a da druge obaveze izvršavaju tokom slobodnih dana.
Prije, tokom i nakon tog pokusnog perioda stručnjaci su prikupljali kvalitativne i kvantitativne podatke.
Jarrod Haar, profesor tehnološkog sveučilišta u Aucklandu, došao je do zaključka kako su se zadovoljstvo poslom i životom povećali na svim razinama, i kod kuće i na radnom mjestu, te da su radnici bolje izvršavali svoje obaveze i više uživali u njima negoli prije eksperimenta.
Uravnoteženost posla i života povećana je za 24 posto. U studenom prošle godine samo nešto malo više od pola zaposlenika (54 posto) smatralo je kako može učinkovito balansirati između poslovnih i kućnih obaveza, dok je taj broj porastao na 78 posto nakon eksperimentalnog radnog vremena.
Stres na poslu smanjio se za sedam posto, dok su se stimulacija i posvećenost poslu značajno povećali, a ukupno zadovoljstvo životom poraslo je za pet posto.
Profesorica Helen Delaney s Poslovne škole Sveučilišta u Aucklandu izjavila je kako su motivacija i posvećenost zaposlenika porasli jer su bili uključeni u planiranje eksperimenta i imali su ključnu ulogu u kreiranju načina kako će funkcionirati četverodnevni radni tjedan.
Andrew Barnes je rekao kako će nalaze istraživanja predstaviti upravi da bi raspravili kako bi se četverodnevno radno vrijeme u način rada tvrtke moglo implementirati dugoročno.
0 ( + )
*
VIDEO Golemi tornado snimljen nad Crnim morem
VIDEO Golemi tornado snimljen nad Crnim morem
R.I.
Foto i video: Ruptly
KUPAČI na Crnom moru jučer su imali prilike svjedočiti zastrašujućem prizoru. U blizini ruskog sela Arkhipo-Osipovka snimljen je golemi tornado.
Svi kupači koji su promatrali tornado evakuirani su s područja nedugo nakon što se tornado pojavio. Službenik ih je na evakuaciju pozvao preko zvučnika.
Nitko nije ozlijeđen, a na tom je području i dalje na snazi upozorenje zbog moguće pojave novih tornada.